Najčešći psihički poremećaji

Teret mentalnih poremećaja nastavlja da raste sa značajnim uticajima na zdravlje i društvene prilike, ljudska prava, a ima i ekonomske posledice u svim zemljama sveta.

Online psiholog

Depresija

Depresija je uobičajen mentalni poremećaj i jedan od glavnih uzroka invaliditeta širom sveta. Globalno, procenjuje se da je 264 miliona ljudi pogođeno depresijom. Statistički gledano prisutnija je kod ženske populacije, za razliku od muškaraca. Međutim prisutna je i kod muškaraca u značajnoj meri.

Depresiju karakterišu tuga, gubitak interesovanja ili zadovoljstva, osećaj krivice ili osećaj niske vrednosti, poremećen san ili apetit, umor i loša koncentracija. Ljudi sa depresijom takođe mogu imati više fizičkih tegoba bez očiglednog fizičkog uzroka. Depresija može biti dugotrajna ili se ponavljati, značajno umanjujući sposobnost ljudi da funkcionišu na poslu ili u školi i da se nose sa svakodnevnim životom. Najteži oblici depresije, poput kliničke depresije mogu dovesti do samoubistva.

Pokazalo se da programi prevencije smanjuju depresiju, kako kod dece (npr. Kroz zaštitu i psihološku podršku nakon fizičkog i seksualnog zlostavljanja), tako i kod odraslih (npr. Kroz psihosocijalnu pomoć nakon suočavanja sa katastrofovama i sukobima poput ratova, zlostavljanja ili traumatičnih događaja svake vrste).

Postoje i efikasni tretmani. Blaga do umerena depresija može se efikasno lečiti psihoterapijama, poput kognitivno -bihevioralne terapije ili klasične psihoterapije. Antidepresivi mogu biti efikasan oblik lečenja umerene do teške depresije, ali nisu prva linija lečenja u slučajevima blage depresije. Ne treba ih koristiti za lečenje depresije kod dece i nisu prva linija lečenja kod adolescenata, među kojima ih treba koristiti oprezno.

Lečenje depresije treba uključivati psihosocijalne aspekte, uključujući identifikovanje faktora stresa, kao što su finansijski problemi, poteškoće na poslu ili fizičko ili mentalno zlostavljanje, i izvore podrške, poput članova porodice i prijatelja. Održavanje ili ponovno aktiviranje društvenih mreža i društvenih aktivnosti u prevenciji od depresije je jako važno.

Bipolarni poremećaj

Ovaj poremećaj pogađa oko 45 miliona ljudi širom sveta. Obično se sastoji od maničnih i depresivnih epizoda odvojenih periodima normalnog raspoloženja. Manične epizode ​​uključuju povišeno ili razdražljivo raspoloženje, prekomernu aktivnost, brz govor, naduvano samopouzdanje ili samopoštovanje i smanjenu potrebu za snom. Ljudi koji imaju manične napade, ali ne doživljavaju depresivne epizode, takođe su klasifikovani pod ljude sa dijagnostifikovanim bipolarnim poremećajem.

Dostupni su efikasni tretmani za lečenje akutne faze bipolarnog poremećaja i sprečavanje recidiva. To su lekovi koji stabilizuju raspoloženje. Psihosocijalna podrška je važna komponenta lečenja ovog poremećaja.

Shizofrenija i druge psihoze

Shizofrenija je ozbiljan mentalni poremećaj, koji pogađa 20 miliona ljudi širom sveta. Psihoze, uključujući šizofreniju, karakterišu distorzije u razmišljanju, percepciji, emocijama, jeziku, osećanju sebe i ponašanju. Uobičajena psihotična iskustva uključuju halucinacije (slušanje, gledanje ili osećanje stvari kojih nema) i zablude (fiksirana lažna uverenja ili sumnje koje se čvrsto drže čak i kada postoje dokazi o suprotnom). Poremećaj može otežati ljudima koji pate od ovog poremećaja, jer neće moći da obavljaju svakodenvne funkcije poput obavljanja posla ili učenja.

Stigma i diskriminacija mogu rezultirati nedostatkom pristupa zdravstvenim i socijalnim uslugama. Štaviše, ljudi sa psihozom su u velikom riziku od izloženosti kršenju ljudskih prava, poput dugotrajnog zatočeništva u institucijama.

Šizofrenija obično počinje u kasnoj adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi. Lečenje lekovima i psihosocijalna podrška su efikasni. Uz odgovarajući tretman i socijalnu podršku, ljudi pogođeni ovim poremećajem mogu voditi produktivan život i biti integrisani u društvo. Olakšavanje života uz pomoć, stanovanje uz podršku i zaposlenje uz podršku mogu delovati kao osnova iz koje osobe sa teškim mentalnim poremećajima, uključujući shizofreniju, mogu postići brojne ciljeve oporavka jer se često suočavaju sa poteškoćama u dobijanju ili zadržavanju mesta za život i normalnog zaposlenja.

Demencija

Širom sveta oko 50 miliona ljudi ima demenciju. Demencija je obično hronične ili progresivne prirode u kojoj dolazi do pogoršanja kognitivnih funkcija (tj. Sposobnosti obrade misli) iznad onoga što se može očekivati od normalnog starenja. Utiče na pamćenje, razmišljanje, orijentaciju, razumijevanje, proračun, sposobnost učenja, jezik i prosuđivanje. Oštećenje kognitivnih funkcija obično je praćeno, a povremeno mu prethodi i pogoršanje emocionalne kontrole, društvenog ponašanja ili motivacije.

Demencija je uzrokovana raznim bolestima i povredama koje pogađaju mozak, poput Alchajmerove bolesti ili moždanog udara.

Iako trenutno ne postoji tretman koji bi izliječio demenciju ili promijenio njen progresivni tok, mnogi tretmani su u različitim fazama kliničkih ispitivanja. Međutim, mnogo se može učiniti na podršci i poboljšanju života osoba sa demencijom i njihovih negovatelja i porodica.

Online psiholog

Poremećaji u razvoju, uključujući autizam

Poremećaj u razvoju je krovni izraz koji pokriva intelektualne teškoće i sveprisutne razvojne poremećaje, uključujući autizam. Poremećaji u razvoju obično počinju u detinjstvu, ali imaju tendenciju da traju i u odrasloj dobi, uzrokujući oštećenje ili kašnjenje u funkcijama vezanim za sazrevanje centralnog nervnog sistema. Uglavnom slede stabilan tok, a ne periode remisija i recidiva koji karakterišu mnoge mentalne poremećaje.

Intelektualni invaliditet karakteriše oštećenje veština u više razvojnih oblasti, kao što su kognitivno funkcionisanje i adaptivno ponašanje. Niža inteligencija umanjuje sposobnost prilagođavanja svakodnevnim životnim zahtevima.

Simptomi sveprisutnih razvojnih poremećaja, kao što je autizam, uključuju narušeno društveno ponašanje, komunikaciju i jezik, te uski raspon interesa i aktivnosti koji su jedinstveni za pojedinca i koji se ponavljaju. Poremećaji u razvoju često potiču od ranog detinjstva. Ljudi sa ovim poremećajima povremeno pokazuju određeni stepen intelektualnog invaliditeta.

Uključivanje porodice u brigu o osobama sa smetnjama u razvoju veoma je važno. Poznavanje šta uzrokuje uznemirenost i blagostanje kod ljudi važan je element brige, kao i otkrivanje okruženja koja najviše pogoduju boljem učenju. Struktura dnevnih rutina pomaže u sprečavanju nepotrebnog stresa, uz redovno vreme za jelo, igru, učenje, boravak sa drugima i spavanje. Potrebno je redovno praćenje zdravstvenih službi i dece i odraslih sa smetnjama u razvoju i njihove karijere.

Zajednica u celini ima svoju ulogu u poštovanju prava i potreba osoba sa invaliditetom.

Ko je u opasnosti od mentalnih poremećaja?

Odrednice mentalnog zdravlja i mentalnih poremećaja ne uključuju samo individualne atribute kao što su sposobnost upravljanja svojim mislima, emocijama, ponašanjem i interakcijama sa drugima, već i društvene, kulturne, ekonomske, političke i faktore životne sredine kao što su nacionalne politike, socijalna zaštita, standardi života, uslova rada i podrške zajednice.

Stres, genetika, ishrana, perinatalne infekcije i izloženost opasnostima po životnu sredinu takođe doprinose faktorima mentalnih poremećaja.

Zdravlje i podrška

Zdravstveni sistemi još nisu adekvatno odgovorili na teret mentalnih poremećaja. Kao posledica toga, jaz između potrebe za lečenjem i njegovim pružanjem je širok u celom svetu. U zemljama sa niskim i srednjim prihodom, između 76% i 85% ljudi sa mentalnim poremećajima ne prima lečenje i nema adekvatno lečenje za svoj poremećaj.

Dodatni dodatni problem je loš kvalitet nege za mnoge od onih koji se leče.

Osim podrške zdravstvenih službi, osobama sa mentalnim bolestima potrebna je i socijalna podrška i nega. Često im je potrebna pomoć u pristupu obrazovnim programima koji odgovaraju njihovim potrebama, te u pronalaženju zaposlenja i stanovanja koji im omogućavaju da žive i budu aktivni u svojim lokalnim zajednicama.

Zakaži online seansu kod našeg psihologa

Naši Psiholozi

Psiholog

Psiholog Vesna Petković

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Tijana Stojšić

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama TIJANA STOJŠIĆ ZAKAŽITE SEANSU tijanastojsic82@gmail.com Viber + 38163345659 WhatsApp + 38163345659 Facebook Instagram TIJANA STOJŠIĆ Master psiholog i psihoterapeut

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Miodrag Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Nataša Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant

Pročitaj više »