Empatija – Da li je empatija slabost? – Muškarci i empatija

Često možemo naleteti na razgovore u kojima se empatija percipira kao slabost. Naročito onda kada se nađemo u muškom društvu, koje svaku emocionalnu gestu ili naznaku može sagledati kao slabost. Naravno ovo ne podrazumeva svako muško društvo, ali ako podrazumevamo da smo se našli u društvu muškaraca koji misle da su emocije neprihvatljive za muškarca.

Odakle ova ideja empatije kao slabosti? Da li je to zato što empatija uključuje emocije, koje se često smatraju „mekšom“ stranom ljudskog ponašanja?

Online psiholog

Čini se da postoji odbrana i zazor od empatije, posebno kada je reč o pojedincima koji je doživljavaju kao slabost. Knjige protiv empatije i nabrajanja mračnih strana empatije sigurno ne pomažu u tome da neko osvesti važnost empatije. U tim knjigama autori poistovećuju preteranu emotivnost ili mekuštvo sa empatijom. Ovo razmišljanje često usvajaju ljudi na vlasti koji žele da izgledaju snažno i da imaju kontrolu nad svakom situacijom. Međutim, empatija nije samo posedovanje emocija i saosećajnosti, to je nešto mnogo više od toga.

Ravnoteža empatije zahteva snagu, to je veština i sposobnost onih koji su koncizni, fokusirani i jaki pojedinci.

Empatija ili saosećanje

Empatija je sposobnost prepoznavanja, razumevanja i deljenja misli i osećanja druge osobe, životinje ili nekog fiktivnog lika iz romana ili filma. Razvijanje empatije presudno je za uspostavljanje odnosa sa drugim ljudima kroz saosećajnost. Uključuje doživljavanje gledišta druge osobe, a ne samo sopstvenog odnosa prema nečemu, i omogućava prosocijalna ponašanja ili pružanje pomoći iz potrebe da se nekome pomogne, a ne kroz prisilu.

Neka istraživanja pokazuju da empatija opada u Sjedinjenim Državama ali i na drugim mestima. Mnogi za ovo krive preterani razvoj tehnologije i korišćenja društvenih mreža, koje su priznaćete paradoksalno doprinele tome da se ljudi fizički udalje jedni od drugih. Prva zamisao društvenih mreža bila je da spoji ljude na jednoj platformi radi upoznavanja. Međutim u nekim slučajevima desilo se upravo nešto kotraproduktivno.

Ono što je načelno zamišljeno kao nešto što bi trebalo da nas zbliži, postalo je nešto što nas udaljava od drugih. Prisutna je teorija da današnji korisnici društvenih mreža žive u nekom vidu virtuelne stvarnosti u kojoj je fizički kontakt nepotreban ili čak nelagodan za neke. Dakle društvene mreže daju utisak aktivnog društvenog života iako im cilj nije bio to, da zamene u potpunosti fizički i živi kontakt među mladima. Samim odvajanjem iz zajednice pojedinci koji preterano koriste ove platforme, mogu postati i manje empatični prema onome što se zaista dešava oko njih.

Naravno to ne proističe iz smanjene empatije, već najčešće nezainteresovanosti za živi svet oko sebe. Takva pojava po nekim stručnjacima uslovljena je manjkom koncentracije koju je mladima nametnulo korišćenje tehnologije.

Važnost razvijanja empatije

Empatija nam pomaže da sarađujemo sa drugima, da gradimo prijateljstva, donosimo moralne odluke i intervenišemo kada vidimo da neko nekoga maltretira. Ljudi počinju da pokazuju znake empatije u detinjstvu i ta osobina se neprestano razvija kroz detinjstvo i adolescenciju. Ipak, većina ljudi će verovatno osećati veću empatiju prema ljudima poput sebe i možda će osećati manje empatije prema onima koji nisu iz iste porodice, zajednice, etničke pripadnosti ili rase.

Zašto je empatija važna?

Empatija nam pomaže da se povežemo i pomognemo drugima, ali kao i druge osobine, možda se razvila iz sebičnog motiva: da koristimo druge kao „socijalnu antenu“ za otkrivanje opasnosti. Iz evolucione perspektive, stvaranje mentalnog modela za razumevanje namere druge osobe je bilo presudno za opstanak. U vremena kada naši preci nisu imali jezik, govor tela i razumevanje pripadnika svoje vrste bio je presudan za brzo otkrivanje napada drugih predatora.

Empatija kao veština izlazka iz privatnog

Jedan od najizazovnijih aspekata empatije je iskorak iz sopstvenog privatnog sveta. Empatija je suprotnost samo-apsorpciji i narcizmu. Naravno, svi želimo da budemo sigurni, tako da moramo biti u stanju da se brinemo o sebi. Naše preživljavanje može i treba da se fokusira na naše lično, ali fokusiranje samo na sebe i svoje potrebe, ne gradi zajednice, pa čak ni manje grupe i porodice. Čovek je nekada u biološkom smislu bio biće kojem je bila potrebna zajednica da bi preživeo. Danas je to nešto drugačije, međutim i danas su nam potrebni drugi ljudi zbog nekih drugih stvari. Empatične osobe imaju veću tendenciju da se bolje uklope u zajednice u kojima žive. Iako jedan ozbiljan deo muškarca, smatra da je pokazivanje emocija odraz slabosti, to ne znači da i oni nisu skloni nekim vidovima empatije. Empatija zato ne može predstavljati slabost nego veštinu.

Za stupanje u cipele drugih potrebna je snaga; potrebna je sposobnost i volja da svoje potrebe ostavimo po strani kako bi omogućili sebi da razmišljamo o drugima. Iako je naš primarni način preživljavanja možda fokusiranje na sebe i na svoju ličnost, empatija nam daje priliku da proširimo svoj svet tako da na značajne načine uključimo i druge u njega. Rad empatije je duboko prepoznavanje drugih. Kada smo već dali muškarce kao primer i donekle se bavimo muškarcima u ovom tekstu i njihovom shvatanju empatije, onda možemo napomenuti neke primere u kojima možemo sagledati taj odnos.

Muškarci su u istoriji čovečanstva bili često učesnici ratova. Postoje brojni primeri iz ratnih iskustava koji pokazuju da i među tvrdim ratnicima jeste bilo empatije čak i prema neprijateljima. Zato nije čudno da se ljudi i u najesktremnijim situacijama razumeju, kada je u pitanju rat, verovatno je svaki vojnik razumeo da je i neprijatelju sa druge strane isto kao i njemu.

Online psiholog

Budi jak

Kakva je snaga potrebna za empatiju? Potrebna nam je sposobnost postavljanja granica, trening za balansiranje sopstvenim emocijama i veštine za sticanje uvida u kontekst i uslove drugih. To su sposobnosti koje nam ne dolaze automatski. Moramo da naučimo da budemo empatični. Kao i kod svih veština, za učenje je potrebno vreme, vežba i posvećenost da se ono nastavi. Disciplina uzimanja vremena, vežbanja i ostajanja uz to zahteva snagu i volju.

Empatija uključuje emocionalnu snagu, koja uključuje duboko osećanje, otvaranja prema tome da emocionalno reagujemo, budemo spremni da budemo ranjivi, a zatim idemo dalje od razmišljanja o emocijama i delovanja prema njima. To znači da biti empatičan znači biti dovoljno jak da rizikuješ da podeliš osećanja sa drugim ljudima, čak i ljudima koje ne poznaješ.

Poradite na svojoj empatiji

Izgradnja naše empatije može se uporediti sa sportistima koji vežbaju svoje veštine tako da im ti postupci postanu rutinirani. Čekanjem da nagon empatije dođe do nas neće produbiti naše empatično razumevanje. Moramo da:
Postavimo dobre granice između sebe i drugih kako bismo mogli da razlikujemo svoja osećanja i osećanja drugih. Čovek uči oponašajući druge, a empatija može biti proizvod dobrog vaspitanja ili odrastanja u zajednici u kojoj se empatija ceni.

Održavajte ravnotežu dok doživljavate emocije drugih. Regulisanje svojih osećanja omogućava nam da jasno razmišljamo, a ne da budemo emocionalno preplavljeni. Ova sposobnost uzima moć kako bi kontrolisala kako naše emocije utiču na nas.

Razvijte svest o vašoj okolini da biste stekli uvid u kontekst. Takva svest se ne postiže jednim pogledom, već se vodi računa o detaljima i potreban vam je stalni fokus.
Koncentrišite se na to šta osećaji drugih znače kada hodate u njihovim cipelama. Ne namećite svoje stavove; radije zamislite kako je zapravo biti druga osoba, kako to izgleda gledati svet drugim očima i iz druge perspektive.

Empatija nije laka veština koja se savlada brzo. Potrebna je čvrstina da bismo imali čvrste granice, uravnotežene emocije, oštru svest o svom okruženju i dovoljnu koncentraciju da bismo svet videli očima drugih. Potrebna je snaga i zato empatija nije slabost, već veština onih koji imaju dovoljno snage da razumeju kako je to imati neki problem.

Zakaži online seansu kod našeg psihologa

Naši Psiholozi

Psiholog

Psiholog Nataša Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Vesna Petković

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Tijana Stojšić

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama TIJANA STOJŠIĆ ZAKAŽITE SEANSU tijanastojsic82@gmail.com Viber + 38163345659 WhatsApp + 38163345659 Facebook Instagram TIJANA STOJŠIĆ Master psiholog i psihoterapeut

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Miodrag Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i

Pročitaj više »