Šta je empatija?
Empatija je sposobnost prepoznavanja, razumevanja i deljenja misli i osećanja druge osobe, bliske ili ne. Razvijanje empatije je presudno za uspostavljanje odnosa u zajednici. Uključuje doživljavanje gledišta druge osobe, a ne samo sopstvenog, i omogućava prosocijalna ponašanja ili pomaganja koja dolaze iz istinske potrebe a ne iz prisiljavanja.
Neka istraživanja pokazuju da empatija opada u svim zemljala, te su potrebni podsticaji koji motivišu roditelje, škole i zajednice da podrže programe koji pomažu ljudima svih starosnih grupa da poboljšaju i održe sposobnost saosećanja.
Online psiholog
Empatija nam pomaže da sarađujemo sa drugima, da gradimo prijateljstva, donosimo moralne odluke i intervenišemo kada vidimo da je neko drugi ugrožen. Ljudi počinju da pokazuju znake empatije u detinjstvu i osobina se neprestano razvija kroz odrastanje i adolescenciju. Ipak, većina ljudi će verovatno osećati veću empatiju prema ljudima poput sebe i možda će osećati manje empatije prema onima koji nisu iz porodice, zajednice, etničke pripadnosti ili rase.
Zašto je empatija važna?
Empatija nam pomaže da se povežemo i pomognemo drugima, ali kao i druge osobine, možda se razvila iz sebičnog motiva: koristeći druge kao „socijalnu antenu“ za otkrivanje opasnosti. Iz evolucione perspektive, stvaranje mentalnog modela namere druge osobe je presudno. Na taj način, u podsvesti postoji matrica zaštite drugog radi sopstvene sigurnosti.
Kako deca razvijaju empatiju?
Bebe pokazuju razumevanje da se postupci ljudi vode namerama i mogu da razviju to razumevanje pre nego što napune 18 meseci, uključujući pokušaj utehe roditelja. Naprednije rasuđivanje o tuđim mislima razvija se oko 5. ili 6. godine, a istraživanja pokazuju da roditelji koji promovišu i modeliraju empatiju imaju empatičniju decu.
Koja je razlika između empatije i saosećanja?
Empatija i saosećanje često se koriste kao sinonimi, ali nisu isto. Simpatija je osećaj zabrinutosti za nekoga drugog i želja da oni postanu srećniji ili bolji, dok empatija podrazumeva deljenje emocija druge osobe. Saosećanje je empatično razumevanje čovekovih osećanja praćeno altruizmom ili želja da se deluje u ime te osobe.
Možemo li povećati svoju empatiju?
Istraživači veruju da ljudi mogu da odaberu da gaje i daju prioritet empatiji. Ljudi koji provode više vremena sa osobama koje se razlikuju od njih, imaju tendenciju da prihvate empatičniji pogled na druge. Druga istraživanja otkrivaju da čitanje romana može da podstakne sposobnost da sebe stavimo u misli drugih. Takođe se pokazalo da meditacija pomaže u kultivaciji stanja mozga koja povećavaju empatiju.
Online psiholog
Šta su zrcalni neuroni?
Neki neuroznanstvenici su unapredili koncept „zrcalnih neurona” kao mogućeg izvora empatije. Ovi neuroni, kako se teoretiše, pojačavaju sposobnost prikazivanja, čitanja i oponašanja emocionalnih signala kroz izraze lica i druge oblike govora tela, pojačavajući empatiju. Ali da li zrcalni neuroni zaista deluju na ovaj način kod ljudi, predmet je dugogodišnje naučne rasprave, a neki naučnici dovode u pitanje njihovo samo postojanje.
Empatija u vezama
Sposobnost prenošenja podrške na partnera, rođaka ili prijatelja presudna je za uspostavljanje pozitivnih odnosa. Empatija nam omogućava da uspostavimo odnos sa drugom osobom, učinimo da osećaju da ih se čuje i, rečima i govorom tela, oponašaju njihove emocije. Zauzimanje perspektive ili empatična sposobnost da se preuzme kognitivno stanje druge osobe i problem vidi njenim očima može dodatno učvrstiti vezu.
Kako empatija koristi romantičnim vezama?
U zdravim vezama ljudi očekuju da se partneri saosećaju kada se suočavaju sa poteškoćama ili ličnim previranjima. U jednoj studiji pokazivanje empatije prema pozitivnim emocijama partnera bilo je pet puta korisnije za zadovoljstvo vezom nego samo sasećanje sa njegovim negativnim emocijama.
Mogu li narcisi pokazati empatiju?
Ljudi sa visokim narcizmom ili koji imaju narcisoidni poremećaj ličnosti, mogu pokazivati empatiju, pa čak i saosećanje. Međutim, ta sposobnost ne ide tako daleko, jer su na kraju njihove sopstvene potrebe na prvom mestu. Neki istraživači veruju da narcisi mogu razviti veću empatiju razvojem veće samosaosećanja, što može povećati sopstveni osećaj sigurnosti i samopoštovanja i omogućiti im da se otvore za slušanje drugih.
Loša strana empatije
Stavljanje sebe u tuđe cipele može biti korisno, ali kada postane nečiji zadati način odnosa sa drugima, može pojedinca zaslepiti za njegove sopstvene potrebe, pa čak i učiniti ranjivima, te ih drugi lako mogu iskorisititi. Empatičnost je divna osobina i ljudska potreba ali bi trebalo da postavite jasne i zdrave granice.
Možete li biti previše empatični ili nedovoljno empatični?
Ljudi koji redovno stavljaju osećanja i perspektive drugih iznad svojih mogu doživeti osećaj praznine ili otuđenosti i razviti generalizovanu anksioznost ili depresiju na niskom nivou. Psihopate su, s druge strane, sposobni za empatijsku tačnost ili tačno zaključivanje o mislima i osećanjima, ali za to možda nemaju iskustvenog referenta: pravi psihopata ne oseća empatiju.
Mogu li ljudi ostati bez empatije?
Humanitarni radnici, lekari, terapeuti, novinari i drugi čiji rad uključuje otvaranje prema tuđem bolu imaju tendenciju da budu izuzetno empatični. Međutim, oni mogu doći do stadijuma u kome su previše dali sebe. Kako se takav „emocionalni talog“ akumulira, oni se mogu isključiti, pregoreti i postati manje voljni ili sposobni da daju savet i pomoć. Stoga biva jasno da preterana empatija, usled profesionalne deformacije, može dovesti do njenog odsustva, odnosno, mehaničkog vida ispoljavanja.
Mera u empatiji je takođe važna!
Zakaži online seansu kod našeg psihologa
Slični članci
Naši Psiholozi
Psiholog Vesna Petković
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila
Psiholog Nataša Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant
Psiholog Miodrag Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i
Psiholog Rebeka Popov
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Psiholog Rebeka Popov ZAKAŽITE SEANSU rebeka.popov@gmail.com Viber +381628998402 WhatsApp +381628998402 Rebeka Popov Psiholog i Savetnik Dobrodošli!Kao psiholog i REBT