Hronična depresija – distimija

Distimija, koja se ponekad naziva blagom, hroničnom depresijom, manje je teška i ima manje simptoma od teškog oblika depresije. Sa distimijom, simptomi depresije mogu dugo trajati, često dve godine ili duže. Oni koji pate od distimije mogu takođe doživeti nalete velike depresije, pa se to nekada naziva i dvostrukom depresijom, tokom takvih varijacija. U savremenim sistemima dijagnostičke klasifikacije, distimija i hronična depresija sada se nazivaju perzistentnim depresivnim poremećajem.

Online psiholog

Uzrok distimije

Uslovi za nastanak distimije ili depresije još uvek nisu tačno definisani. Geni mogu igrati značajnu ulogu, ali mnogi pojedinci pogođeni ovom vrstom depresije nemaju porodičnu istoriju depresije. Smatra se da kod distimije dolazi do neuobičajenog funkcionisanja u moždanim regijama ili putevima nervnih ćelija koji povezuju različite regione mozga koji regulišu raspoloženje. Glavni životni stresovi, hronične bolesti, lekovi i problemi na poslovnom, emotivnom, porodičnom planu takođe mogu povećati šanse za distimiju kod ljudi koji su biološki predisponirani za razvoj depresije.

Simptomi distimije

Simptomi distimije su isti kao i kod teškog oblika depresije, ali manje intenzivni. Oni podrazumevaju tugu i depresivno raspoloženje tokom većeg dela dana. Osoba više ne uživa istom merom i na isti način u stvarima u kojima je inače uživala. Primetno je da osoba usled distimije vidno menja svoju telesnu težinu zbog gubitka apetita. Takođe, osoba spava previše, ili premalo, pa biva vrlo troma i manje produktivna. Sa druge strane, neki pojedinci mogu ispoljavati simptome hiperaktivnosti, uznemirenosti i nemogućnosti da se bude na jednom mestu.
Osoba se oseća beznadežno i mišljenja je da je sve bezvredno, čak i ona sama, jer krivicu prebacuje na sebe. Problemi sa koncentracijom ili donošenjem odluka su gotovo svakodnevno prisutni. Misli o smrti ili samoubistvu, samoubilački planovi ili pokušaj samoubistva su takođe mogući, iako je reč o distimiji.

Kako se dijagnostikuje distimija?

Specijalista za mentalno zdravlje postavlja dijagnozu na osnovu simptoma prisutnih kod osobe. U slučaju distimije, ovi simptomi će trajati duži vremenski period i biti manje izraženi nego kod pacijenata sa velikom depresijom. U osnovi, to jeste bitna i evidentna razlika između ove dve kliničke slike. Sa distimijom, lekar će želeti da se uveri da simptomi nisu rezultat nekog trenutnog psihofizičkog stanja ili kao propratni simptom neke druge bolesti.
Ako ste depresivni i imate simptome depresije duže od dve nedelje, obratite se lekaru ili psihijatru. Vaš lekar će izvršiti detaljnu medicinsku procenu, obraćajući posebnu pažnju na vašu ličnu i porodičnu psihijatrijsku istoriju. Ukoliko vam je potreban savet psihologa, možete kontaktirati psihologe sa našeg sajta koji bi vam dali jasnije smernice u daljim koracima.

Bitno je napomenuti da ne postoji krvni, rendgenski ili drugi laboratorijski test koji se može koristiti za dijagnostiku distimije.

Kako se leči distimija?

Ona jeste ozbiljna bolest ali nema razloga za paniku i strah jer se ona takođe leči. Kao i kod bilo koje hronične bolesti, rana dijagnoza i medicinski tretman mogu smanjiti intenzitet i trajanje simptoma, a takođe smanjiti verovatnoću razvoja kliničke slike ​​velike depresije. Za lečenje distimije, lekari mogu da koriste psihoterapiju (terapija razgovorom), lekove kao što su antidepresivi ili kombinaciju ovih terapija. Tačnije, poseže se za standardnom procedurom lečenja svakog ozbiljnijeg vida depresije. Često distimiju može lečiti lekar opšte medicine ukoliko se utvrdi da ona ne napreduje, odnosno da ne ugrožava osobu koja oseća simptome.

Online psiholog

Psihoterapija

Psihoterapija (ili terapija razgovorom) koristi se kod distimije i drugih poremećaja raspoloženja da bi pomogla osobi da razvije odgovarajuće veštine suočavanja sa svakodnevnim životom. Tada je značajno raditi na osvešćivanju osobe i jačanju njenih mentalnih snaga u suočavanju sa sobom i stanjem u kome se nalazi. Psihoterapija takođe može pomoći u doslednom pridržavanju propisane konzumacije lekova i zdravih životnih navika, kao i pomoći pacijentu i porodici da razumeju dati poremećaj raspoloženja. Možete imati koristi od individualne terapije, porodične terapije, grupne terapije ili grupe za podršku sa drugima koji žive sa hroničnom depresijom.

Kako antidepresivi pomažu u ublažavanju distimije?

Postoje različiti oblici antidepresiva za lečenje distimije. Lekar će proceniti vaše fizičko i mentalno zdravlje, uključujući i druga oboljenja, ukoliko ih ima, a zatim će pronaći antidepresiv i kod kojih će biti što manje šanse za bilo kakve neželjene efekte.
Bitno je reći da je potrebno nekoliko nedelja da antidepresivi počnu da deluju. Uglavnom se nakon prvih simptoma uzimaju od 6 do 12 meseci. Naravno, u zavisnoti od toga šta je lekar tačno posavetovao. Pored toga, ponekad može biti potrebno nekoliko nedelja da bezbedno prekinete konzumiranje antidepresiva, pa je tada sud lekara takođe važan. Ponekad antidepresivi imaju neprijatne neželjene efekte. Zbog toga morate blisko sarađivati sa svojim lekarom kako biste pronašli antidepresiv koji vam najviše pomaže uz najmanje neželjenih efekata.

Šta bih mogao/la da učinim kako bih se osećao/la bolje?

Dobijanje tačne dijagnoze i efikasnog lečenja glavni je korak ka izlasku iz stanja hronične depresije. Pored toga, pitajte svog doktora o prednostima zdravog načina života, kao što su dobro uravnotežena ishrana, redovno vežbanje, izbegavanje alkohola i pušenja. Sasvim sigurno ste svesni da je, pored stvari koje bi trebalo da isključite ili da ih izbegnete, podjednako važno sve ono što je lepo, a što bi trebalo da činite. To je druženje sa bliskim prijateljima i članovima porodice! Okružite se svim onim što vam prija. Ove pozitivne navike su takođe važne za poboljšanje raspoloženja i blagostanja.

Da li kod hronične depresije može doći do pogoršanja?

Nije retkost da osoba sa distimijom ponekad doživi epizode naleta velike depresije. To se naziva dvostruka depresija, o kojoj smo već govorili. Zbog toga je toliko važno tražiti preciznu, u pravo vreme određenu medicinsku dijagnozu. Tada vam lekar može preporučiti najefikasniji tretman koji će vam pomoći da se ponovo osećate dobro. Dakle, distimija se može pogoršati jedino tako što će ponekad biti upliva simptoma velike depresije. Međutim, takve pojave se mogu prevenirati ili izlečiti.

SOS telefon za pomoć osobama koje razmišljaju o samoubistvu

Broj 0800/309-309, opcija 1, SOS telefon je koji radi 24 sata, a na koji se javljaju stručnjaci za sprečavanje samoubistva.

Zakaži online seansu kod našeg psihologa

Naši Psiholozi

Psiholog

Psiholog Tijana Stojšić

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama TIJANA STOJŠIĆ ZAKAŽITE SEANSU tijanastojsic82@gmail.com Viber + 38163345659 WhatsApp + 38163345659 Facebook Instagram TIJANA STOJŠIĆ Master psiholog i psihoterapeut

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Nataša Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Miodrag Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Vesna Petković

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila

Pročitaj više »