Vrste depresije

Sasvim je normlana stvar i česta pojava da ljudi kažu kako se osećaju depresivno, kako bi ukazali drugima na to da se osećaju loše, tužno ili tome slično. Međutim, to uglavnom nije depresija. Ukoliko to stanje traje veoma dugo, tek tada postoji potencijal date dijagnoze.
Postoji mnogo različitih vrsta depresije. Bez obzira na to šta je izazvalo stanje koje nazivate depresivnim, vaš prvi korak je da obavestite lekara kako se osećate.

Online psiholog

Uobičajeni simptomi depresije

Osoba koja se oseća loše najčešće gubi interes za stvari za koje je inače bila vrlo zainteresovana. Ukoliko se bavi onim što inače radi, vidno je da to čini sa mnogo manje zadovoljstva. Osoba menja svoj izgled, tačnije naglo gubi ili će povisiti telesnu težinu. Ona ima problem sa spavanjem, te se neprestano oseća umorno i pospano. Sa druge strane, može se osećati uznemireno, hiperaktivno i razdraženo u pjedinim trenucima, pa postaje usperena kako na fizičkom, tako i psihičkom planu. Osoba oseća kirivicu i bezvrednost. Može imati problem sa fokusiranjem na jednu stvar, kao i sa donošenjem značajnih odluka. Na kraju, kao najgori vid ispoljavanja depresije javljaju se destruktivne misli koje su na ivici ili prerastaju u suicidne misli.
Lekar će vam možda dijagnostikovati ozbiljnu depresiju ako imate pet ili više ovih simptoma u većini dana tokom 2 nedelje ili duže. Razgovor sa psihologom može biti prvi korak u suočavanju sa problemom, te možete zatražiti pomoć psihologa sa našeg sajta, koji će vas strpljivo saslušati i posavetovati.
Kasnije, ukoliko to bude potrebno, naći ćete sa specijalistom za mentalno zdravlje koji će vam pomoći da pronađete načine za rešavanje depresije. Lekovi, antidepresivi, takođe mogu biti korisni, uz adekvatan vid primene i savete lekara.

Ukoliko lekovi ili seanse ne pomažu, druge opcije koje vam lekar može predložiti su:

Elektrokonvulzivna terapija (EKT)
Transkranijalna magnetna stimulacija (TMS)
Stimulacija vagusnog nerva (VNS)
ECT koristi električne impulse, TMS koristi posebnu vrstu magneta, a VNS implantirani uređaj. Svi su dizajnirani da stimulišu određena područja moždane aktivnosti. Ovo pomaže delovima vašeg mozga koji kontrolišu vaše raspoloženje.

Perzistentni depresivni poremećaj

Ako imate depresiju koja traje dve godine ili duže, to se naziva perzistentni depresivni poremećaj. Ovaj termin se koristi za opisivanje dva stanja ranije poznata kao distimija (uporna depresija nižeg stepena) i hronična velika depresija.

Bipolarni poremećaj

Neko sa bipolarnim poremećajem, koji se takođe naziva i „manična depresija“, ima epizode ​​raspoloženja koje se kreću od ekstrema visoke energije sa raspoloženjem, do sasvim utučenog, pasivnog stanja i apsolutnog klonuća. U toj fazi nižeg raspoloženja, javljaju se simptomi velike depresije. Kada ste u niskoj fazi, imaćete simptome velike depresije. Međutim, standardni antidepresivi se ne preporučuju kao primarni vid lečenja bipolarnog poremećaja jer vrlo često izazivaju placebo efekat. Na taj način antidepresivi mogu uticati na češće pojave naleta velike depresije.

Psihotična depresija

Ljudi sa psihotičnom depresijom imaju simptome velike depresije zajedno sa “psihotičnim” simptomima, kao što su halucinacije, iskrivljena uverenja i percepcija stvarnosti; paranoja.

Online psiholog

Postporođajna depresija

Javlja se kod žena nakon porođaja i često ima simptomatologiju kao velika depresija. Antidepresivi mogu pomoći slično lečenju velike depresije koja nije povezana sa porođajem.

Predmenstrualni poremećaj (PMS)

Žene u PMS-u bivaju na neki način depresivne, odnosno mogu imati depresiju i druge simptome na početku menstrualnog ciklusa. Promene raspoloženja, anskioznost i drugi simptomi depresije u blagom vidu mogu biti prisutni. Mogu trajati par dana, do nedelju dana.

Situaciona depresija

U pshologiji i psihijatriji ne postoji zvaničan termin situacione depresije, ali se odnosi na depresiju koja nastaje usled stresova izazvanih određenim životnim događajem.
Psihoterapija vam često može pomoći da prođete kroz period depresije koji je povezan sa stresnom situacijom.

Sezonska depresija

Sezonska depresija, koja se takođe naziva sezonski afektivni poremećaj i klinički je poznata kao glavni depresivni poremećaj sa sezonskim obrascem. To je depresija koja je povezana sa određenim godišnjim dobima i fazama u godini. Za većinu ljudi to se događa tokom zimskih meseci. Simptomi često počinju kako prestaju topliji dani i dolazi jesen, jer dani počinju da se skraćuju. Osoba se može povući iz društva i upasti u introvertnu fazu i svakodnevnog osećaja beznađa. Ovo bi moglo biti povezano sa promenama u vašem telesnom ritmu.

Atipična depresija

Atipična depresija se odnosi na depresiju koja privremeno prolazi kao odgovor na pozitivne događaje. Vaš lekar bi to mogao nazvati velikim depresivnim poremećajem sa atipičnim karakteristikama. Uprkos svom imenu, atipična depresija nije neobična ili retka. To takođe ne znači da je više ili manje ozbiljna od drugih vrsta depresije
Ostali simptomi atipične depresije mogu biti povećan apetit i telesna težina. Osoba često spava mnogo više nego obično; osećaj težine u rukama i nogama; osetljivost na kritiku.

Kako znati o kojoj vrsti depresije je reč?

Ako mislite da imate neku vrstu depresije, potrebno je posavetovati se pre svega sa psihologom ili vašim lekarom. Sve vrste depresije o kojima se govori u ovom članku mogu se izlečiti, mada će vam biti potrebno neko vreme da nađete pravi tretman za vas. Ako ste ranije imali napad depresije i mislite da bi se to moglo ponoviti, odmah posetite svog psihijatra ili drugog stručnjaka za mentalno zdravlje.
Ako nikada ranije niste imali depresiju, počnite sa lekarom primarne zdravstvene zaštite. Neki simptomi depresije mogu biti povezani sa osnovnim fizičkim stanjem koje bi trebalo rešiti.
Dok se ne odlučite za prvi korak i odlazak ko lekara, na raspolaganju su vam psiholozi sa našeg sajta i njihove onlajn seanse.
Možda se osećate nelagodno, ali pokušajte da sve kažete psihologu ili lekaru. To će im pomoći da vam postave tačniju dijagnozu i upute vas na pravu vrstu pristupa lečenju. Takođe, jako je značajno da vi sarađujete, odnosno, da se setite kada, kako i na koji način ste primetili promenu vašeg stanja. Bitno je da iznesete sve pojedinosti kako bi se što preciznije odredila vrsta depresije, pa bi se na taj način došlo do što bržeg izlečenja.

 

SOS telefon za pomoć osobama koje razmišljaju o samoubistvu

Broj 0800/309-309, opcija 1, SOS telefon je koji radi 24 sata, a na koji se javljaju stručnjaci za sprečavanje samoubistva.

Zakaži online seansu kod našeg psihologa

Naši Psiholozi

Psiholog

Psiholog Tijana Stojšić

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama TIJANA STOJŠIĆ ZAKAŽITE SEANSU tijanastojsic82@gmail.com Viber + 38163345659 WhatsApp + 38163345659 Facebook Instagram TIJANA STOJŠIĆ Master psiholog i psihoterapeut

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Vesna Petković

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Nataša Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Miodrag Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i

Pročitaj više »