Agresija
U psihologiji, izraz agresija odnosi se na niz mogućih reakcija koja mogu rezultirati i fizičkom i psihološkom štetom prema sebi, prema drugima ili predmetima u svojoj okolini. Ova vrsta ponašanja usredsređuje se na nanošenje štete drugoj osobi bilo to fizički ili mentalno. To može biti znak osnovnog poremećaja mentalnog zdravlja, poremećaja upotrebe supstanci ili medicinskog poremećaja.
Online psiholog
Poznati oblici agresije su
Agresija može imati različite oblike, uključujući:
•Fizičku agresiju
•Verbalnu agresiju
•Mentalnu agresiju
•Emocionalnu agresiju
Iako o agresiji često razmišljamo isključivo u fizičkim oblicima poput udaranja ili guranja, psihološka agresija takođe može biti vrlo štetna po nekoga ko je trpi. Na primer, zastrašivanje ili verbalno vrijeđanje druge osobe su primeri verbalne, mentalne i emocionalne agresije. Takvi oblici agresije, za razliku od fizičkih mogu naneti veliku štetu žrtvi, toliko veliku da će posledice biti teško izlečive ili gotovo doživotne traume koje će konstantno uticati na kasniji život žrtve koja ih je pretrpela.
Svrhe agresije
Agresija može služiti u brojne različite svrhe, uključujući:
•Da izrazi bes ili neprijateljstvo prema nekome
•Da utvrditi nečiju dominaciju
•Da zastraši ili zapreti nekome
•Da bi se postigao cilj
•Da izrazi posedovanje nekoga ili nečega
•Manifestacija reakcije na strah
•Reakcija na bol
•Da bi se takmičili sa drugima
Vrste agresije
Psiholozi razlikuju dve različite vrste agresije:
Impulsivna agresija: Takođe poznata i kao afektivna agresija. Impulsivnu agresiju karakterišu snažne emocije, obično bes. Ovaj oblik agresije nije planiran i često se odvija u žaru trenutka. Kada vas drugi automobil preseče u saobraćaju i počnete da vičete i vrijeđate drugog vozača, doživljavate impulsivnu agresiju. Istraživanja sugerišu da impulsivna agresija, posebno kada je prouzrokovana besom, pokreće sistem akutnog odgovora na pretnju u mozgu. Dakle za ovakvu vrstu agresije postoji biološko, ali ne i moralno opravdanje. Naravno to može važiti samo onda ako ona nije do krajnje mere ugrozila drugu osobu.
Instrumentalna agresija: Takođe poznata kao predatorska agresija, instrumentalna agresija je obeležena ponašanjima koja su namenjena postizanju većeg cilja. Instrumentalna agresija je često pažljivo planirana i obično postoji kao sredstvo za postizanje cilja. Povreda druge osobe u pljački ili pljački automobila primer je ove vrste agresije. Cilj agresora je pribaviti novac ili vozilo, a nanošenje štete drugom pojedincu sredstvo je za postizanje tog cilja.
Ovakva vrsta agresije često je povezana sa kriminalnim delovanjem, koje kasnije svakako može postati društveni ili socijalni poremećaj ili problem. Ovakvo ponašanje je svakako neoprostivo u civilizovanim uslovima, kada nam život nije ugrožen nekim spoljnim delovanjem iako se i ovakvoj vrsti agresije takođe može utvrditi biološki trag. Čovek, koliko god nam delovalo ludo u bazičnom smislu jeste poprilično agresivna vrsta, čiji se intstinkti mogu probuditi u necivilizovanim uslovima koji bi izgledali sasvim neprihvatljivi civilizovanom društvu ili pojedincu. Međutim u civilizovanim uslovima, ovakav vid ponašanja jeste potpuno neprihvatljiv i smatra se štetnim po zajednicu i društvo u kojem živimo.
Faktori koji mogu uticati na agresiju
Brojni različiti faktori mogu uticati na izražavanje agresije, uključujući:
Biološki faktori: Veća je verovatnoća da će muškarci biti fizički agresivniji od žena. Iako su istraživači otkrili da je manje verovatno da će se žene ispoljavati fizičku agresiju, oni takođe sugerišu da žene koriste nefizičke oblike, poput verbalne agresije, relativne agresije i socijalnog odbijanja kao jedne posebne vrste agresije. Dakle ni žene, a posebno muškarci nisu neagresivni pripadnici jedne vrste, jer oba pola u određenim uslovima pokazuju tendenciju ka agresivnom delovanju ili ponašanju.
Faktori životne sredine: Način na koji ste odgajani može igrati ulogu u tome da li ćete ispoljavati agresiju kao sredstvo postizanja svojih ciljeva. Ljudi koji odrastu i svedoče većem broju oblika agresije verovatnije će verovati da su takvo nasilje i agresivno ponašanje društveno prihvatljivi. Eksperiment sa lutokom Bobo, pokazao je da posmatranje nasilja može igrati ulogu u kasnijem ispoljavanju agresije. Eksperiment je sproveden tako što je deci puštan video kako se odrasli model ponaša agresivno prema lutki Bobo. Na kraju eksperimenta deca su ostavljana sa istom lutkom i ispostavilo se da su imitirali ono što su videli u videu. Odnosno pokazala su agresivno ponašanje prema lutki, kao naučeni model ponašanja.
Fizički faktori: Epilepsija, demencija, psihoza, zloupotreba alkohola, upotreba droga i povrede mozga ili abnormalnosti takođe mogu uticati na ispoljavanje agresije kod nekih pojedinaca.
Online psiholog
Rezime
Agresivna osoba želi da nanese drugoj osobi štetu ili bol. Neprijateljska agresija motivisana je osećanjima besa sa namerom da izazove bol, a instrumentalna agresija motivisana je postizanjem cilja i ne uključuje nužno nameru izazivanja bola. Nasilje je ponavljano ponašanje čiji je cilj nanošenje štete žrtvi i može biti u obliku fizičkog, psihološkog, emocionalnog ili socijalnog zlostavljanja. Nasilje ima negativne posledice na mentalno zdravlje za mlade, uključujući i samoubistvo kao posledicu zlostavljanja. Sajber maltretiranje je noviji oblik maltretiranja koji se odvija na društvenim mrežama i internet platformama u kojem nasilnici mogu ostati anonimni, a žrtve su bespomoćne da se izbore sa uznemiravanjem. Uprkos društvenoj normi pomaganja drugima u nevolji, kada postoji mnogo slučajnih prolaznika koji svedoče vanrednim situacijama, pokazalo se da će retko ko pritrčati u pomoć nekome ko je ugrožen od strane zlostavljača.
Ako primetite agresivno ponašanje kod sebe ili kod svoje dece ili partnera. Možda je vreme da se posavetujete sa nekim stručnim licem u vezi tog problema. Naravno ako ste žrtva nasilja ili zlostavljanja, vreme je uvek da se obratite policiji ili nekoj nadležnoj službi. Ako primetite da je agresivno ponašanje tek u povoju i da se nekome može još uvek pomoći, da nauči da deluje ili da se ponaša drugačije, možete se obratiti psihlogu za pomoć. Takođe možete iskoristiti pomoć našeg online psihologa čiji kontakt možete pronaći na našem sajtu.
Zakaži online seansu kod našeg psihologa
Slični članci
Naši Psiholozi
Psiholog Miodrag Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i
Psiholog Vesna Petković
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila
Psiholog Rebeka Popov
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Psiholog Rebeka Popov ZAKAŽITE SEANSU rebeka.popov@gmail.com Viber +381628998402 WhatsApp +381628998402 Rebeka Popov Psiholog i Savetnik Dobrodošli!Kao psiholog i REBT
Psiholog Nataša Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant