Kako da prestanete da mislite ŠTA DRUGI MISLE O VAMA

Prirodno je da svi želimo da nas drugi vole i poštuju, ali previše brinuti o mišljenjima drugih, znamo svi, jako je loše po mentalno zdravlje!

Evo primera: Setili ste se kako ste sinoć ostavili krš za sobom, pa je taj prizor zateklo vaše društvo. Negativni ste i upropastili ste sebi veče zbog toga!? Dakle, trošite neizrecivu energiju brinući se o tome kako nas drugi ljudi doživljavaju. Svaka pohvala i lepo raspoloženje padaju u vodu ako se javi jedna kritika.

Online psiholog

Nema svrhe ponašati se kao da nas uopšte ne zanima šta drugi misle jer to jednostavno nije tačno. Međutim, postoje načini da se smanji teret i ne dozvoli da njihovo mišljenje povredi vaše mentalno zdravlje.

Zašto nas je briga šta drugi misle?

Baš kao i većina drugih naizgled besmislenih osobina koje posedujemo, briga šta drugi ljudi misle o nama evolutivna je adaptacija. Pridruživanje grupi ili plemenu i prihvatanje od drugih bilo je ključno za opstanak. Iako nam danas možda neće biti potrebno pleme za opstanak, potrebni su nam drugi ljudi kao podsticaj i elementarno društveno okruženje. Strah od negativnog mišljenja drugih, bili oni naši prijatelji ili ne, posebno je jak za ljude koji imaju socijalnu anksioznost. Ljudi sa niskim samopoštovanjem i oni koji su odrasli bez emocionalne podrške takođe će se previše brinuti šta drugi ljudi misle o njima.

Briga kako nas ljudi doživljavaju

U nekim slučajevima ulaganje previše vremena i energije u brige o tome šta drugi misle da može biti štetno za vašu sliku o sebi i mentalno zdravlje. Uzimanje tuđih mišljenja kao istine može dovesti do začaranog kruga nesigurnosti i ranjivosti. Evo nekih pokazatelja da bi mišljenja drugih mogla biti štetna za vas i vaše mentalno zdravlje:

  • Menjate se kao odgovor na kritiku, bez obzira na to šta je rečeno i od koga dolazi.
  • Puštate druge ljude da donose odluke umesto vas.
  • Ne postavljate niti održavate granice.
  • Perfekcionista ste
  • Držite jezik za zubima ako se vaše mišljenje razlikuje od mišljenja svih ostalih.
  • Vaš mir se oslanja na odobravanje drugih.
  • Stalno se izvinjavate, čak i kada niste učinili ništa loše.
  • Retko kažete „ne“.

10 saveta kako da vam ne bude važno šta drugi misle

Dakle, kako se možete osloboditi brige o tome kako vas drugi doživljavaju? Evo nekoliko saveta koje možete isprobati.

Očekujte i prihvatite da će ljudi imati mišljenje o vama

Nema svrhe pokušavati da izbegnete svaku osudu – to je jednostavno nemoguće. U dobru i u zlu, procenjivanje drugih ljudi prirodan je deo društvene interakcije. Zato se unapred pripremite da ljudi imaju svoje mišljenje. Jednostavan mentalni podsetnik da će drugi imati percepciju o vama, čak i neke koje mogu biti netačne, može vam pomoći da dopustite da vam dolazeće kritike budu manje važne.

Online psiholog

Vratite kontrolu nad svojim osećanjima

Drugi ljudi mogu imati loše mišljenje o vama, ali to ne mora da se prevede u teške emocije. Oni nisu isti. Iako ne možete da kontrolišete kako vas svi doživljavaju, možete smanjiti svoju brigu i anksioznost zbog toga.

Razmislite o uvežbavanju nekih tehnika svesnosti.

Svesnost se sastoji u tome da ostanete u sadašnjosti i budete svesni i prihvatite kako se osećate u tom trenutku. Naučiti biti u trenutku može vam pomoći da se nosite sa tim neželjenim osećanjima i mislima. Neke strategije svesnosti koje možete isprobati uključuju meditaciju, jogu, vežbe disanja.

Zapamtite da svi greše

Savršenstvo je nemoguće, pa je očekivanje uzaludno. Što je još važnije, osuda zbog neuspeha u postizanju savršenstva je neproduktivna, nepravedna i potpuno beskorisna. Osim toga, greške na poslu ili u ličnim odnosima mogu biti važan deo samoodrastanja. Gledajte na njih kao na mogućnosti učenja i znaka da ste čovek.

Razvijte osećaj sebe i izgradite samopouzdanje

Vežbanje samorefleksije može biti moćno oruđe za izgradnju snažnog identiteta. Odvojite vreme da sebi postavite neka teška pitanja: Ko sam ja? Za šta me je briga? U čemu uživam? Razvoj sistema vrednosti je takođe važan za obezbeđivanje jake osnove za život. Ljudi mogu kritikovati vaša uverenja ili postupke, ali ako su utemeljeni na vašim vrednostima, manje je verovatno da će kritika ostati. Izgradnja poverenja i razvoj osećaja za sebe idu ruku pod ruku. Samopouzdanje u to ko ste i za šta se zalažete pojačaće vaše samopouzdanje i spremnost da ignorišete druge.

Ne pokušavajte da čitate tuđe misli - verovatno grešite

Istraživanja sugerišu da, iako većina ljudi ima ideju o tome kako ih drugi doživljavaju, oni i dalje imaju pogrešan sud. Ljudi će s vama povezivati osobine o kojima niste ni razmišljali.

Razmotrite ko je taj ko vas promatra

Briga o tome šta ljudi misle o vama je prirodna, ali mišljenja nekih ljudi su mnogo važnija od drugih i treba ih tretirati kao takva. Član porodice koji kaže da vaše ponašanje negativno utiče na njih ili šef koji izražava zabrinutost zbog vašeg posla može biti od pomoći. Slučajni stranac koji se žali da se ne smejete dovoljno nije relevantan za to.

Znajte da ste obično sami sebi najgori kritičar

Istraživački rad nam govori da često verujemo da nas ljudi sude mnogo oštrije nego što zaista jesu. U stvarnosti, često smo mnogo teži prema sebi od drugih ljudi. Takođe smo skloni da mislimo da će jedna greška narušiti kako nas ljudi doživljavaju zauvek. Iako je istina da prvi utisci mogu imati dugotrajan uticaj, mala je verovatnoća da će jedna greška promeniti njihov ukupni sud o vama.

Okružite se ljudima koji prihvataju, podržavaju

Prijatelji i članovi porodice koji dosledno osuđuju mogu imati veliki uticaj na vaše mentalno zdravlje. Znati da neko do koga vam je stalo ima negativno mišljenje o vama je neverovatno bolno. Razvijanje odnosa sa ljudima koji prihvataju vaše pravo ja i ljudima koji vas podržavaju i spremni su o tome govoriti, čak i ako ponekad mogu biti malo „osuđeni“ ključno je za održavanje mentalnog blagostanja.

Razmislite o terapiji

Razgovor sa terapeutom može vam pomoći da razvijete veštine za suočavanja sa kritikama i izgradite samopouzdanje. Ukoliko vam je potreban savet, možete se obratiti psiholozima sa našeg sajta.

Zakaži online seansu kod našeg psihologa

Naši Psiholozi

Psiholog

Psiholog Tijana Stojšić

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama TIJANA STOJŠIĆ ZAKAŽITE SEANSU tijanastojsic82@gmail.com Viber + 38163345659 WhatsApp + 38163345659 Facebook Instagram TIJANA STOJŠIĆ Master psiholog i psihoterapeut

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Nataša Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Miodrag Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Vesna Petković

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila

Pročitaj više »