Simptomi depresije kod žena

Svako je ponekad tužan, to je normalna reakcija kada prolazimo kroz težak period u životu. Međutim tuga je nešto što sa vremenom prođe, naravno u zavisnosti od situacije u kojoj smo.

Zato je bitno napraviti distinkciju između tuge i depresije. Tuga je nešto što najčešće prođe samo od sebe, dok depresija jeste poremećaj raspoloženja koji može biti toliko ozbiljan da će poremetiti svakodnevne aktivnosti, osobe koja pati od depresije.

Depresija je vrlo rasprostanjen poremećaj sa kojim se gotovo svako bar u nekom obliku susretne tokom života. Istraživanja pokazuju da je češća kod žena, nego kod muškaraca, verovatno zbog određenih hormonalnih, bioloških i socijalnih faktora kojima su žene izložene. Nemojte misliti da kod muškaraca depresije nema! Ona može biti izražena i kod muškaraca, ali muškarci načelno imaju tendenciju da prikriju ovaj poremećaj čak i kada ga imaju.

Ovaj tekst sadrži stavke o kojima treba znati kada je u pitanju depresija kod žena.

Online psiholog

1. Depresija je stvarno ozbiljno zdravstveno stanje.

Depresija je dakle vrlo čest, ali isto tako vrlo ozbiljan mentalni poremećaj čiji ishodi mogu biti fatalni u nekim slučajevima. Simptomi depresije mogu ometati svakodnevni život osobe, tako da samo postojanje za tu osobu može postati neizdrživo i nepodnošljivo.

Ne može se još uvek sa sigurnošću reći šta tačno izaziva depresiju. Trenutna istraživanja pokazuju da je u pitanju kombinacija genetskih i bioloških predodređenosti i psiholoških, ekoloških i socijalnih faktora koji utiču na mentalno stanje osobe. Za većinu ljudi koji pate od depresije je potrebno medicinsko lečenje. Ako osećate simptome depresije, ne časite časa i odmah se javite psihologu ili stručnom licu kako bi vam obezbedili potrebnu negu. Takođe možete se koristiti i uslugama koje nudi naš online psiholog, čiji kontakt možete pronaći na sajtu.

Česta zabluda ljudi je da depresija može proći sama od sebe.

Ljudi iz naše okoline na naše loše raspoloženje često odgovaraju ustaljenim floskulama poput “misli pozitivno”, “proći će ako budeš pozitivna”. Međutim kada je u pitanju depresija kao jedan ozbiljan vid poremećaja nečijeg raspoloženja, ovakve floskule mogu biti samo podsticaj za traženje stručne pomoći, ali ne i lek za stanje u kom se neko nalazi. Depresija nije znak slabosti ili faza koja će proći ili karakterna mana osobe, depresija je poremećaj koji zahteva medicinski tretman.

Ako imate utisak da je neka žena u vašem bliskom okruženju obolela od ovog poremećaja, ponudite joj pomoć u vidu podrške. Možda i najbolja stvar koju možete da uradite jeste to da ohrabrite nekoga da potraži stručni pomoć.

Ako imate utisak da razvijate simptome depresije, obratite se prvo lekaru opšte prakse i pokušajte da odgonetnete da li bilo kakvu teskobu u vama izaziva neka fizička bolest. Ako je slučaj da ste fizički zdravi, a i dalje osećate teskobe koje su fizičke, onda bi bilo dobro da se posavetujete sa psihologom.

2. Depresija vam može naštetiti - doslovno.

Tuga je najčešća asocijacija kada neko pomene depresiju, međutim neki ljudi jesu depresivni ali ne osećaju tugu. Osoba sa depresijom pre može osetiti fizičke simptome, poput bola u stomaku, probavnih problema ili jaku glavobolju. Takođe osoba sa depresijom može imati problema sa snom, odnosno se prekomernim spavanjem ili nesanicom i osećajem umora.
Ako najmanje dve nedelje osećate sledeće simptome, možda patite od depresije:

Ako ste najmanje dve nedelje imali bilo koji od sledećih znakova i simptoma, možda patite od depresije:

•Osećaj tuge, uznemirenosti ili praznine
•Osećaj beznađa ili pesimizma
•Razdražljivost
•Osećaj krivice, bezvrednosti ili bespomoćnosti
•Nedostatak energije ili umor
•Poteškoće sa spavanjem, čestim buđenjem u toku sna ili preteranim spavanjem
•Gubitak interesovanja ili zadovoljstva za hobije i zabavne aktivnosti
•Sporije kretanje ili smanjene potrebe za interakcijom
•Osećaj nemira ili blaga anksioznost
•Poteškoće u koncentraciji, pamćenju ili donošenju odluka
•Promene u apetitu ili težini
•Misli o smrti ili samoubistvu
•Bolovi, glavobolje, grčevi ili probavni problemi bez jasnog fizičkog uzroka

Razgovarajte sa zdravstvenim radnikom o ovim simptomima. Budite iskreni, jasni i koncizni – vaš lekar mora znati kako se osećate. Odvojite vreme i zapišite sve što znate o simptomima koje osećate, odnosno kada su se prvi put pojavili, koliko traju i kako izgledaju?

Online psiholog

3. Određene vrste depresije jedinstvene su za žene.

Trudnoća, P.M.S, menopauza i menstrualni ciklus povezani su sa dramatičnim fizičkim i hormonalnim promenama. Određene vrste depresije mogu se javiti u različitim fazama ženskog života.

Predmenstrualni disforični poremećaj (PMDD)

Predmenstrualni sindrom, ili PMS, odnosi se na raspoloženje i razdražljivost u nedeljama pre menstruacije. To je prilično često, a simptomi su obično blagi. Ali postoji ređi, teži oblik PMS-a koji se naziva predmenstrualni disforični poremećaj (PMDD). PMDD je ozbiljno stanje sa koje ometa osobu u svakodnevnim aktivnostima. Simptomi ovog poremećaja su: razdražljivost, bes, depresivno raspoloženje, tuga, suicidne misli, promene u apetitu, nadimanje, osetljivost dojki i bolovi u zglobovima ili mišićima.

Perinatalna depresija

Biti trudna nije lako. Trudnice se često nose sa jutarnjim mučninama, gojaznošću i promenama raspoloženja. Nega novorođenčeta takođe predstavlja veliki izazov. Mnogo žena kada se prvi put nađu u ulozi majke, doživljavaju blage promene raspoloženja i osećaje preterane zabrinutosti i iscrpljenosti koje preživljavaju najčešće u prve dve nedelje nakon porođaja. Ova osećanja obično traju nedelju ili dve, a zatim nestaju kako se novopečena mama prilagođava novorođenčetu.

Perinatalna depresija je poremećaj raspoloženja koji može uticati na žene tokom trudnoće i nakon porođaja, a mnogo je ozbiljniji od uobičajene faze u koje žene upadaju tokom trudnoće. Reč „perinatalno“ odnosi se na vreme pre i posle rođenja deteta. Perinatalna depresija uključuje depresiju koja započinje tokom trudnoće (perinatalna) i depresiju koja započinje nakon rođenja bebe (nazvanu postporođajna depresija). Majke sa perinatalnom depresijom osećaju prekomernu tugu, anksioznost i umor koji im može otežati obavljanje svakodnevnih zadataka, uključujući brigu o sebi, svom novom detetu ili o drugima.

Perimenopauzalna depresija

Perimenopauza (prelazak u menopauzu) je normalna faza u životu jedne žene koja ponekad može biti jako teška. Ako prolazite kroz perimenopauzu, možda ćete imati nenormalne menstruacije, probleme sa spavanjem, promene raspoloženja i osećaj da vam je izuzetno vruće. Iako su ovi simptomi uobičajeni, osećaj depresije nije. Ako se u vreme prelaska u menopauzu borite sa razdražljivošću, anksioznošću, tugom ili gubitkom užitka u seksu, možda imate perimenopauzalnu depresiju.
Depresija različito pogađa svaku ženu.

Kada žena pati od depresije, ne doživljava svaki navedeni simptom. Neke žene imaju samo nekoliko simptoma, dok druge imaju mnogo. Ozbiljnost i učestalost simptoma variraju od osobe do osobe i od težine stanja.

4. Depresija se može lečiti.

Depresija se može lečeti čak i kada su u pitanju najteži slučajevi. Obično se leči psihoterapijom ili lekovima, pa čak i kombinacijom obe vrste metoda.

Antidepresivi su lekovi koji se obično koriste za lečenje depresije. Ljudi različito reaguju na antidepresive i možda ćete morati da isprobate različite lekove da biste pronašli onaj koji najbolje deluje na vas.

Postoji mnogo različitih vrsta psihoterapije, poput kognitivne bihevioralne terapije ili interpersonalne terapije. Konkretan pristup koji terapeut koristi zavisi od stanja koje se leči i obuke i iskustva terapeuta. Terapeuti takođe mogu kombinovati i prilagoditi elemente različitih pristupa.

Depresija različito utiče na svakog pojedinca. Ne postoji jednostavan i gotov recept za svako lečenje. Da bi se pronašao najbolji način lečenja, možda će biti neophodno da par puta i omanete u pristupu. Ako vas zanima kako to izgleda možete se posavetovati sa našim online psihologom.

Pronalaženje pomoći

Ako kojim slučajem osećate navedene simptome ili osećate da patite od ovog poremećaja, budite sigurni da je najpametnije da razgovarate o tome. Počnite prvenstveno od svojih bližnjih, koji će vam biti velika podrška u borbi protiv depresije. Zatim porazgovarajte sa vašim lekarom, da biste utvrdili da sigurno nije u pitanju neki fizički poremećaj, a ako nije bilo bi dobro da se obratite stručnijem licu za mentalno zdravlje. Podsećamo vas takođe, da usluge psihologa možete koristiti i preko našeg online psihologa.

SOS telefon za pomoć osobama koje razmišljaju o samoubistvu

Broj 0800/309-309, opcija 1, SOS telefon je koji radi 24 sata, a na koji se javljaju stručnjaci za sprečavanje samoubistva.

Zakaži online seansu kod našeg psihologa

Naši Psiholozi

Psiholog

Psiholog Tijana Stojšić

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama TIJANA STOJŠIĆ ZAKAŽITE SEANSU tijanastojsic82@gmail.com Viber + 38163345659 WhatsApp + 38163345659 Facebook Instagram TIJANA STOJŠIĆ Master psiholog i psihoterapeut

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Miodrag Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Nataša Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Vesna Petković

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila

Pročitaj više »