Depresija i samoubistvo – Koliko su povezani depresija i suicid?

Stope samoubistava opadaju globalno, ali i rastu u Sjedinjenim Državama od početka milenijuma i sada iznose 14,2 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika. Od 1999. godine stopa samoubistava mu je porasla 35 odsto. A od 2006. godine stopa povećanja samoubistava se ubrzava. Američki nacionalni centar za zdravstvenu statistiku izveštava da se za žene najverovatnije samoubistvo dogodi između 45 i 64 godine; među muškarcima, vršna starost je 75 i više godina. I za muškarce i za žene stopa samoubistava je znatno veća u ruralnim područjima nego u urbanim.

Situacija kod nas nažalost nije naročito bolja, stepen suicida je visok iako iz godine u godinu varira.

Online psiholog

Većina samoubistava povezana je s nekim oblikom psihijatrijske bolesti, posebno depresijom, a što je depresija teža, to je veći rizik od samoubista. Ipak, većina ljudi sa teškom depresijom ne umire tako što izvrši samoubistvo. Studije pokazuju da oko 5 procenata depresivnih osoba može imati misli o samoubistvu – suicidne misli. Međutim na sreću, samo mali procenat njih aktivno planira samoubistvo kao jedino rešenje. Međutim i mali procenat samoubistava je veliki, jer je svaki život isuviše važan!

Kako depresija dovodi do suicidnog razmišljanja?

Mnogi ljudi imaju prolazne misli o samoubistvu u nekom, obično teškom trenutku u životu. Ali oni to obično na sreću suprotstavljaju razmišljanjima o svemu što bi oni ili njihovi voljeni izgubili tim činom. Depresija, po svojoj prirodi, narušava takvu kognitivnu fleksibilnost. Ona menja obrasce razmišljanja i osećanja tako da oni koji pate ne mogu da vide izlaz iz svog trenutnog stanja uma ili zamisle buduću mogućnost da se mogu osećati bolje.

Oni sa depresijom ne razmišljaju samo o svojoj trenutnoj situaciji, već o svim preprekama na koje su naišli, o svim gubicima i neuspesima u odnosima, o svim negativnim iskustvima iz djetinjstva, a negativnost ih dodatno opterećuje. Osim toga, depresija uvećava percepciju bola. Osobe sa depresijom će posebno verovatno videti samoubistvo kao jedini način da pobegnu od patnje i psihičkog bola.

Koliko je često samoubistvo u depresivnom stanju?

Prema američkom Ministarstvu zdravlja, 2 odsto ljudi koji su nekada i lečeni od depresije u ambulantnim uslovima oduzimaju sebi život. Među onima koji su nekada bili hospitalizovani radi lečenja depresije, stopa samoubistva je dvostruko veća (4 procenta).

Među onima koji su hospitalizovani zbog depresije zbog suicidnih ideja ili pokušaja samoubistva, 6 odsto na kraju sebi oduzme život. Oko 60 odsto ljudi koji se ubiju imaju poremećaj raspoloženja koji je potencijalno izlečiv; mlađe osobe koje se ubiju takođe često imaju poremećaj zloupotrebe supstanci. Životni događaji koji uključuju mogućnost pojave suicidnih misli su obično gubitak posla, nepovoljni odnosi, gubljenje nekog odnosa, gubitak sopstvenog zdravlja. To takođe može biti značajan katalizator mogućih suicidnih misli i o tome treba razgovarati iako to može biti tabu tema.

Kada emocionalni bol postaje nepodnošljiv?

Neki stručnjaci smatraju da je samoubistvo manje pokušaj da se okonča sopstveni život nego da se izbegne duševni bol beskrajnih negativnih misli, da se ponovo prožive životni neuspesi i porazi, da se izdrži stalno samooptuživanje i da se predvidi samo sumornost koja je predznak depresije .

Odbijanje bilo koje vrste – raspadi različitih odnosa, loši prijateljski odnosi, izbegavanje društvenih odnosa – jedno je od najtežih iskustava koje čovek može izdržati i može stvoriti toliko emocionalne agonije da je sve više povezano sa pokušajima samoubistva među mladim odraslim osobama. Studije pokazuju da se ista područja mozga koja se aktiviraju fizičkim bolom aktiviraju kada doživimo odbacivanje od strane zajednice ili odbijanje drugih. Ali za razliku od fizičkog bola, psihološki bol može beskrajno da se provlači kroz naš mozak i naš um; svaki put kada se prisetimo takvih iskustava, bol se ponovo doživljava u svom svom akutnom emocionalnom intenzitetu.

Koji faktori povećavaju rizik od samoubistva kod depresivnih osoba?

Kao što depresija može da se javi u porodicama, tako može i samoubistvo. Depresivni ljudi sa članom porodice koji je izvršio samoubistvo sami su u povećanom riziku da sebi oduzmu život. Ljudi koji imaju posttraumatski stresni poremećaj kao i depresiju izloženi su povećanom riziku od suicidalnih misli i pokušaju samoubistva. Istorija traumatiskih poremećaja u porodici takođe povećava rizik od samoubistva među onima koji pate od depresije. Upotreba opojnih supstanci poput droge i alkohola je sama po sebi glavni faktor rizika za samoubistvo, a kada je prati i depresija, onda to povećava rizik od oduzimanja života.

Usamljenost je značajan faktor koji doprinosi depresiji, a ljudi koji su društveno izolovani izloženi su većem riziku od samoubistva od onih koji to nisu. Budući da mozak ne pravi razliku između fizičkog i psihičkog bola, ljudi koji imaju hronični bol zajedno sa depresijom – ili bilo kojom hroničnom bolešću – izloženi su povećanom riziku od samoubistva. Većina onih koji izvrše samoubistvo su muškarci, ali žene imaju četiri puta veću verovatnoću od muškaraca da pokušaju samoubistvo.

Online psiholog

Kako mogu da znam da li neko ima suicidne misli?

Najjasniji znak upozorenja potencijalnog suicida je to kada neko priča o želji za smrću. Najbolji način je da dobro obratite pažnju na to šta neko govori i kako to govori. Česta je pretpostavka da to ne smemo pitati, međutim neka ispitivanja i istraživanja su pokazala da je to možda i najpametnija stvar. Nećete vi osobi koja ima problem, takvim pitanjem natuknuti suicide kao opciju – već ćete ga upravo možda i sprečiti jer ta osoba možda već razmišlja o samoubistvu. Takvo pitanje bi toj osobi možda olakšalo potencijalno otvaranje, koje bi moglo spasiti njen život. Osobe koje imaju suicidne misli žele da se osećaju bolje, ali obično ne znaju kako.

Ljudi u beznađa daju nagoveštaje potencijalnog samoubistva u načinu na koji govore. Govore o tome da ne vide ili nemaju svrhu, da se osećaju zarobljeno, da su drugima na teretu ili da osećaju nepodnošljiv emotivni ili psihički bol. Postoje i ponašanja koja signaliziraju tu mogućnost – izolaciju sebe, traženje načina da okončaju svoj život poput toga da će surfovati internetom u potrazi za rešenjem, pozivanje ili posjećivanje ljudi da se oproste, poklanjanje imovine kao nekog vida oproštaja od dragih ljudi. Ponekad vrlo naglo poboljšanje raspoloženja može signalizirati moguće samoubistvo.

Da li pakt protiv samoubistva funkcioniše?

Pakt protiv samoubistva već dugo postoji između terapeuta i pacijenata kao način da se spreči samoubistvo. Ugovor može biti pismeni ili usmeni, ali, u svakom slučaju, rizični pacijenti pristaju da se ne povređuju i da pozovu terapeuta ako im padne na pamet da okončaju svoj život, ili da pozovu hitnu pomoć poput ili službu za sprečavanje suicida. Ovakav pakt, dogovor ili ugovor nisu pravno obavezujuće prirode, funkcionišu kao data reč koja sprečava moguću tragediju.

Ukoliko osećate ovakve misli, ukoliko ste ikada pokušali suicide najbolje je da se hitno javite lekaru. Postoji lažna pretpostavka da ćete ako kažete psihoterapeutu, psihologu ili psihijatru svoj problem momentalno biti hospitalizovani. To je suštinski redak slučaj i hospitalizuju se samo oni pacijenti za koje se veruje da drugačije rešenje ne postoji. Pokušajte da razgovarate sa nekim, ukoliko vam je to onemogućeno zbog bilo kog razloga, možete pozvati institucije koje se bave sprečavanjem suicida. Takođe naš sajt nudi mogućnost korišćenja usluga online psihologa i psihoterapeuta koji vas dodatno mogu posavetovati šta treba da učinite. Zapamtite da niste sami i da to nije rešenje.

SOS telefon za pomoć osobama koje razmišljaju o samoubistvu

Broj 0800/309-309, opcija 1, SOS telefon je koji radi 24 sata, a na koji se javljaju stručnjaci za sprečavanje samoubistva.

Zakaži online seansu kod našeg psihologa

Naši Psiholozi

Psiholog

Psiholog Vesna Petković

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Nataša Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Miodrag Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Tijana Stojšić

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama TIJANA STOJŠIĆ ZAKAŽITE SEANSU tijanastojsic82@gmail.com Viber + 38163345659 WhatsApp + 38163345659 Facebook Instagram TIJANA STOJŠIĆ Master psiholog i psihoterapeut

Pročitaj više »