Teška depresija – simptomi teške depresije

Znaci teškog oblika depresije, kliničke depresije, mogu uključivati osećaj beznađa, povećanu razdražljivost, gubitak zadovoljstva, probleme sa koncentracijom ili spavanjem ili suicidne misli. Važno je napomenuti da teška depresija nije formalna dijagnoza mentalnog zdravlja. Stepen do kog vaši simptomi ometaju vaš svakodnevni život, na primer usled propuštanja svakodnevnih obaveza, pomaže lekarima da utvrde nivo ozbiljnosti vaše depresije.

Online psiholog

Različiti vidovi depresije

Trebalo bi napomenuti da postoji nekoliko vrsta depresije i iako mogu deliti neke uobičajene simptome, iskustvo svake osobe može biti različito.
Blaga depresija se može javiti tokom nekog izuzetno stresnog perioda, ali se vremenom rešava i možda neće zahtevati nikakav specifičan tretman. Umerena do teška depresija uzrokuje hronične simptome i obično zahteva barem jedan oblik lečenja i verovatno više tretmana.

Uopšteno rečeno, teška depresija zahteva neku vrstu lečenja, obavezno. Pored toga, težina depresije može se promeniti tokom vremena. Klinička slika se može pogoršavati, ali se može u naletima i poboljšavati.

Ako neko ima ozbiljan vid depresije, mogu se javiti neželjeni, odnosno, simptomi koji pojedinca mogu ugroziti. Kod teške, tačnije, kliničke depresije, osobe mogu imati samoubilačke misli. Ako ste ozbiljno depresivni, na raspolaganju vam je pomoć koja vam pomaže u upravljanju simptomima i koju vam mogu pružiti psiholozi sa našeg sajta.

Simptomi

Ne postoji definicija teške depresije. Ako vam je dijagnostikovan teži oblik depresije, težinu stanja proceniće lekar ili stručnjak za mentalno zdravlje. Kada utvrđuju da li je depresija manifestovana u težem vidu, postoje neki ključni znaci i simptomi koji se uzimaju u obzir.

Psihoza

Simptomi psihoze poput pojave izvesnih halucinacija ukazuju na to da je osoba doživela prekid sa stvarnošću. Simptomi psihotične depresije mogu uključivati ekstremnu anksioznost; poteškoće u pravilnom rasuđivanju; nemogućnost baratanja intelektualnim alatima koje je osoba koristila ranije; problem sa spavanjem; otežano kretanje; suicidne misli i ponašanje.
Sucidinim mislima često biva pridružena ekstremna uznemirenost, konuzumiranje droga, alkohol, dok sa druge strane to može biti potpuna pasivnost i klonuće duhom koje takođe mogu pratiti psihoaktivne supstance.

Melanholija

Osećaj duboke tuge čest je kod depresije i može biti vrlo intenzivan. Melanholija je depresija koja se podiže do nivoa gubitka interesa za većinu svih stvari u vašem životu. Istraživanje otkriva da je melanholija često pojačana u jutarnjim satima.

Online psiholog

Fizička manifestacija depresije

Telo ne može da krije depresiju. Primeri fizičkih efekata depresije uključuju poremećaj spavanja, promene apetita, lošu koncentraciju ili pamćenje i gubitak interesovanja za seksualne odnose. Neki ljudi sa depresijom mogu takođe osećati hronične bolove, imati gastrointestinalne probleme ili imati viši nivo umora.

Psihomotorne promene

Usled teškog oblika depresije, evidentno je usporavanje mentalne i fizičke aktivnosti. Klinički se ovo često naziva psihomotornom retardacijom i može uključivati oštećenje finog motoričkog ponašanja (poput problema pri pokušaju podizanja nečega sitnog sa poda), govora i izraza lica.

Vrste dijagnostičkih alata

Jedna od prvih metoda jeste bila vaga. Hamiltonova skala ocene depresije se ponekad i danas koristi. Međutim, na raspolaganju je mnogo više vaga koje su lekarima prikladnije za rad sa pacijentima. Postoje čak i skale koje pacijenti mogu sami koristiti za praćenje ili dijagnostifikovanje simptoma depresije.

Iako vage mogu pružiti ključne uvide, one se obično međusobno prilično razlikuju. Način na koji se postavljaju pitanja i način na koji se odgovori tumače možda neće biti isti od jedne do druge skale.
Neusklađenost različitih pristupa dijagnostifikovanja, njihova upotreba i tumačenje mogu predstavljati izazov za određivanje težine nečije depresije, jer različite skale mogu pružiti različite (čak i oprečne) rezultate. Međutim, kada se koriste zajedno sa drugim dijagnostičkim merama i prosuđivanjem iskusnog kliničara, vaga može biti korisno sredstvo.

Lečenje

Srećom, postoji niz mogućnosti lečenja teške depresije. Vaš lekar može vam pomoći da na osnovu vaših simptoma odredite najbolji vid lečenja za vas. Ono što se takođe koristi u lečenju depresije, odnosno, metode koje bi dodatno poboljšale process lečenja su masaža, akupunktura, meditacija i joga. Lekar i tim za zaštitu mentalnog zdravlja mogu vam pomoći da procenite sve različite mogućnosti lečenja depresije i pronađete onu koja najbolje odgovara vama, vašoj vrsti depresije i njenoj težini. Može potrajati vreme da pronađete metod koji vam najviše odgovara. Možda će vam trebati da isprobate više oblika lečenja ili koristite više tretmana (poput antidepresiva i terapije) istovremeno da biste efikasno upravljali svojim simptomima.
Naš savet je da konsultujete psihologe sa našeg sajta koji će vam kroz razgovor pomoći da spoznate da li je reč o težem obliku depresije i koji vidovi lečenja bi bili pogodni.

Postoje i neki koraci koje možete sami preduzeti tokom lečenja depresije, te na taj način možete biti osposobljeni da vi budete ta osoba koja upravlja simptomima. Najvažniji potez jeste da se formira atmosfera podrške u kojoj su vaši bliski ljudi uvek tu. Važno je da vam san bude kvalitetan, kao i ishrana. Koliko god bilo teško naterajte sebe da konzumirate hranu koja će poboljšati vaše stanje. Redovno vežbanje, naravno, u toj situaciji je imperative! Takav način života doprineće boljem raspoloženju i većoj motivisanosti za progres.

Iako ne postoji definicija teške depresije, jasno je da depresija i njeni simptomi postoje u različitim oblicima. Neki ljudi imaju simptome koji se vremenom poboljšavaju i ne narušavaju njihov svakodnevni život. Drugi imaju blage simptome koji dobro reaguju na lečenje, poput antidepresiva i psihoterapije.
Iako će vam biti potrebno vreme da utvridite o kom obliku se radi i da se konačno pronađe najefikasniji način za upravljanje simptomima teške depresije, znajte da situacija nije bezizlazna. Najvažnije je da posvećeno i dosledno budete fokurani na poboljšanje stanje. Razgovori su jako značajni, kako sa bliskim ljudima, tako i sa psiholozima ili drugim stručnim pojedincima.

SOS telefon za pomoć osobama koje razmišljaju o samoubistvu

Broj 0800/309-309, opcija 1, SOS telefon je koji radi 24 sata, a na koji se javljaju stručnjaci za sprečavanje samoubistva.

Zakaži online seansu kod našeg psihologa

Naši Psiholozi

Psiholog

Psiholog Miodrag Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Nataša Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Vesna Petković

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila

Pročitaj više »