Uzroci depresije
Ukoliko se osećate loše, sigurno ste ili znali ili se pitali šta je uzrok tome. Možda ste dobiji dijagnozu težeg oblika depresije i želite da saznate kako je moguće da se to baš vama desilo, a drugima ne.
Ona jeste složena bolest i ne može se otkriti tačno šta je uzrok, jer su razlozi brojni.
Sa jedne strane depresija je propratna pojava usled nekih bolesti, dok je sa druge ona konkretno može biti uzrokovana nekim životnim promenama, stresnim situacijama ili smrću voljenih. Genetske predispozicije takođe postoje kao mogućnost. Najposle, postoje i oni vidovi depresije čiji uzroci nisu poznati.
Online psiholog
Koji su glavni uzroci depresije?
Mnogo stvari može povećati mogućnost nastanka depresije. Jedan od njih jeste nasilje, psihičko ili fizičko, koje je postojalo u jednoj fazi života, pa se može reflektovati na pojavu depresije kasnije u životu.
Takođe, depresiji su skloni stari ljudi. Njihovo fiziološko i psihofizičko stanje je podložnije osećaju beznadežnosti.
Određeni lekovi takođe mogu spuštati nivo energije, pa se čini da je osoba depresivna. Međutim, to ne mora biti slučaj ukoliko simptomi nisu prisutni i nakon konzumiranja lekova.
Smrt ili gubitak drage osobe su često okidači depresije. Tuga u toj situaciji može povećati rizik od depresije.
Bitno je napomenuti da su žene sklonije depresiji. One imaju približno dva puta veću verovatnoću da postanu depresivne od muškaraca. Niko nije siguran zašto. Hormonske promene kroz koje žene prolaze u različitim periodima svog života mogu igrati uzročnu ulogu za nastanak depresije.
Genetska predispozija koju smo spomenili je takođe jedan od uzroka.
Kao još jedan značajan uzročnik depresivnog stanja je konzumacija psihoaktivnih supstanci. Skoro 30% ljudi koji imaju problema sa zloupotrebom supstanci takođe imaju ozbiljnu ili kliničku depresiju.
Kako je biologija povezana sa depresijom?
Istraživači su primetili razlike u moždanom radu i strukturi ljudi koji imaju kliničku depresiju u poređenju sa onima koji nemaju. Na primer, mali deo mozga koji je od vitalnog značaja za memorisanje uspomena, izgleda da je manji kod nekih ljudi koji imaju istoriju depresije nego kod onih koji nikada nisu bili depresivni. Kada je taj deo mozga, hipokampus, manji, on ima manje receptora za serotonin. Serotonin je jedna od mnogih moždanih hemikalija poznatih kao neurotransmiteri koji omogućavaju komunikaciju moždanih regiona uključenih u obradu emocija.
Naučnici ne znaju zašto je hipokampus možda manji kod nekih ljudi sa depresijom. Neki istraživači su otkrili da se hormon stresa kortizol proizvodi na povišenom nivou kod depresivnih ljudi. Oni tvrde da kortizol ima toksičan ili „skupljajući“ efekat na razvoj hipokampusa. Neki stručnjaci misle da su depresivni ljudi jednostavno rođeni sa manjim hipokampusom i da su skloni depresiji. Postoje mnogi drugi regioni mozga i putevi između određenih regiona, za koje se smatra da su povezani sa depresijom, i verovatno nijedna pojedinačna struktura ili put mozga u potpunosti ne objašnjavaju kliničku depresiju.
Sigurno je dakle da je depresija složena bolest sa mnogo faktora. Najnovija ispitivanja i studije moždane strukture i funkcije sugerišu da antidepresivi mogu da vrše „neurotrofične efekte“, što znači da mogu da pomognu u održavanju nervnih ćelija, spreče ih da umru i omoguće im stvaranje jačih veza koje izdržavaju biološke stresove. Kako naučnici bolje razumeju uzroke depresije, zdravstveni radnici će moći da postavljaju dijagnoze što će dovesti da što uspešnijeg lečenja.
Porodica i genetika kao faktor
Genetika jeste jedan od uzroka, ali pored toga, stanje u porodici može biti jednak faktor rizika. Deca, braća i sestre i roditelji ljudi sa ozbiljnom depresijom imaju nešto veću verovatnoću da imaju depresiju nego oni koji nemaju depresiju u porodičnoj istoriji. Ne postoji jedan uzrok depresije. Može se javiti iz različitih razloga i ima mnogo različitih pokretača. Nekim ljudima uzrok može biti uznemirujući ili stresan životni događaj, poput tuge, razvoda, bolesti, nedostatak novca. Različiti uzroci koji potiču iz kuće, porodice i porodičnih odnosa se često mogu kombinovati i doprineti tome da se depresija razvije. Dovoljan je manji stres izvan kuće, na recimo, poslovnom planu, koji se može udružiti sa porodičnim, da pojedinac počne da se oseća loše.
Ljudi često govore o silaznoj spirali događaja koja dovodi do depresije. Na primer, ako vam je veza sa partnerom poljuljana, verovatno ćete se osećati pasivno, niskog raspoloženja, pa ćete možda prestati da se viđate sa prijateljima i porodicom. Sve ovo može učiniti da se osećate još lošije i da upadate u depresivno stanje.
Neke studije takođe sugerišu da je veća verovatnoća za dobijanje depresije kada osoba stati. Dakle, to je češće kod ljudi koji žive u teškim socijalnim i ekonomskim okolnostima.
Uticaj vaše ličnosti
Možda ćete biti osetljivi na depresiju ako imate određene osobine ličnosti, poput niskog samopoštovanja ili ako ste preterano samokritični. To je možda do potencijala vaših gena koje ste nasledili od roditelja, ranih životnih iskustava ili mogu svi faktori uticati na to. Kada čovek ne može da se nosi sa stanjem u kome se nalazi, ljudi su skloni da osude prirodu pojedinca, odnosno će reći ,,on je takav”. Koliko god to zvučalo kao opšte mesto, svaki čovek je priča za sebe i predstavlja ukrštaj različitih gena, predispozicija, iskustava, interesovanja i životnih okolnosti. Dakle, moguće je da uzrok depresije jeste specifična struktura vaše ličnosti.
Online psiholog
Postporođajna depresija
Neke žene su posebno podložne depresiji nakon trudnoće. Hormonske i fizičke promene, kao i dodatna odgovornost novog životnog doba, mogu dovesti do postporođajne depresije. Telo je pretrpelo veliku promenu, stoga se čitav organizam navikava na novonastalo stanje, te ne čudi da se javljaju ovakve varijacije psihofizičkog stanja.
Usamljenost
Osećaj usamljenosti uzrokovan stvarima poput odvajanja ili pucanja porodice je čes uzrok neke vrste depresije. Međutim, usamljenost ne nastaje samo usled fizičkog odvajanja, već se ona dešava i kada su ljudi u zajednici, ali kada se ne poklapaju u svojim životnim stavovima i principima. Ta vrsta udaljenosti je takođe čest uzrok depresije. Tačnije, kada se osoba oseća neshvaćeno i neprihvaćeno.
Bolest
Veći rizik od depresije nastupa kada osoba ima hroničnu i vrlo rizičnu bolest. Takođe, povrede, poput povrede glave su takođe često nedovoljno prepoznat uzrok depresije. Teška povreda glave može izazvati promene raspoloženja i emocionalne probleme. Neki ljudi pate od slabije funkcionalnosti štitne žlezde (hipotiroidizam) koja je posledica problema sa imunološkim sistemom. U retkim slučajevima, manja povreda glave može oštetiti hipofizu, a to je žlezda veličine zrna graška u osnovi mozga koja proizvodi hormone koji stimulišu štitnu žlezdu. To može izazvati brojne simptome, poput ekstremnog umora I gubitaka libida, što je uzročno povezano sa depresijom.
SOS telefon za pomoć osobama koje razmišljaju o samoubistvu
Broj 0800/309-309, opcija 1, SOS telefon je koji radi 24 sata, a na koji se javljaju stručnjaci za sprečavanje samoubistva.
Zakaži online seansu kod našeg psihologa
Slični članci
Naši Psiholozi
Psiholog Miodrag Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i
Psiholog Rebeka Popov
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Psiholog Rebeka Popov ZAKAŽITE SEANSU rebeka.popov@gmail.com Viber +381628998402 WhatsApp +381628998402 Rebeka Popov Psiholog i Savetnik Dobrodošli!Kao psiholog i REBT
Psiholog Vesna Petković
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila
Psiholog Nataša Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant