Opsesivno-kompulsivni poremećaji
Opsesivno-kompulsivni poremećaj je mentalni poremećaj u kojem ljudi doživljavaju neželjene misli, osećanja, slike ili senzacije (opsesije) i kao odgovor se uključuju u ponašanje ili mentalne radnje. Često osoba sa OKP-om vrši prinude da privremeno eliminiše ili smanji uticaj opsesija, a njihovo neizvođenje izaziva uznemirenost. OCD se razlikuje po ozbiljnosti, ali ako se ne leči, može ograničiti nečiju sposobnost funkcioniranja na poslu, u školi ili kod kuće. Procenjuje se da se OKP obično prvi put pojavljuje u detinjstvu, adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi.
Dijagnostički kriterijumi DSM-5 za opsesivno-kompulzivni poremećaj uključuju prisustvo opsesija, kompulzija ili oboje.
Online psiholog
Opsesije su ponavljajuće misli, porivi ili slike koje se doživljavaju kao nametljive i neželjene i kod većine ljudi, izazivaju anksioznost ili uznemirenost. Pojedinac pokušava da ih ignoriše, potisne ili neutrališe različitim mislima ili radnjama.
Kompulzije predstavljaju ponavljajuće ponašanje ili mentalni činovi koji se osećaju primoranim da učine kao odgovor na opsesiju ili zasnovani na strogim pravilima. Oni imaju za cilj da se suprotstave anksioznosti ili nevolji ili da spreče događaj ili situaciju kojih se plaše, ali nisu realno povezani sa ovim ishodima, ili su prekomerni.
Ove opsesije ili kompulzije traju više od jednog sata dnevno ili uzrokuju klinički značajne tegobe ili oštećenja za pojedinca. Za dijagnozu OKP-a, oni ne smeju biti bolje objašnjeni dejstvom supstance ili drugim mentalnim poremećajem ili zdravstvenim stanjem.
Specifični detalji opsesija mogu se uveliko razlikovati: mogu uključivati razmišljanja o nečemu lošem i želju za nanošenjem štete sebi ili drugima. Kao odgovor na njihove opsesije, većina ljudi sa OKP-om pribegava prinudama, koje mogu uključivati ponašanje poput opsesivnom čišćemka, preuređivanja ili prebrojavanja stvari i nameštaja ili provera (da biste videli da li je šporet isključen ili da li su vrata zaključana, na primer). Oni takođe mogu uključivati mentalne procese koji se spolja ne mogu posmatrati. Kompulzije mogu privremeno ublažiti osećanja koja proističu iz opsesije, uključujući anksioznost, uznemirenost ili osećaj da nešto nije u redu.
Ljudi sa OKP takođe mogu izbegavati ljude, mesta ili stvari koje mogu izazvati opsesije. Takođe, često imaju disfunkcionalna uverenja koja mogu uključivati pojačan osećaj odgovornosti, netoleranciju prema neizvesnosti, perfekcionizam ili preuveličano viđenje značaja zabrinjavajućih misli. Pojedinci sa OKP se razlikuju po stepenu uvida u sopstveno stanje a samim tim i upravljanjem neželjenim mislima. Neko sa dobrim uvidom može shvatiti da verovanja vezana za OKP (na primer, izvođenje prinudne radnje sprečiće strašan događaj) zapravo nisu tačna; neko sa lošijim uvidom može pomisliti da su takva uverenja istinita ili će verovatno biti istinita. Na primer, neće položiti ispit ako ne ode u crvenoj majici. Ozbiljnost simptoma može varirati tokom vremena, ali poremećaj može trajati godinama ili decenijama ako se ne leči.
Postoje li uobičajeni istovremeni poremećaji u OKP-u?
Ljudi sa OKP-om često doživljavaju i drugi oblik mentalne bolesti. Oko tri četvrtine odraslih sa OKP-om se dijagnostikuje, u nekom trenutku svog života, sa anksioznim poremećajem, kao što je generalizovani anksiozni poremećaj ili panični poremećaj; više od polovine ima dijagnozu depresivnog ili bipolarnog poremećaja a do 30 % ima neželjenje pokrete (tikove) prema DSM-5. Oni sa OKP-om takođe mogu doživeti niz drugih stanja, uključujući srodne poremećaje, kao što su telesni dismorfni poremećaj, trihotilomanija i poremećaj ekskorijacije.
Kako se može pokrenuti OKP?
Ponekad stres zbog događaja koji su promenili život, poput smrti, razvoda ili zlostavljanja, može izazvati kompulzivno ponašanje. Simptomi mogu biti opsesivni ili kompulzivni ili oboje. Pojedinac se može plašiti klica, trebaće mu red u životu, na primer ponovo proveravaju da li su stvari isključene i zaključane.
Uzroci
Uzroci opsesivno-kompulsivnog poremećaja nisu u potpunosti razjašnjeni, ali postoje i genetski i možemo reći ekološki faktori rizika. Ljudi koji imaju roditelja, brata ili sestru ili dete sa OKP-om imaju veći rizik da ga obole, a studije sa blizancima potvrđuju ulogu genetskog uticaja u razvoju poremećaja. Fizičko ili seksualno zlostavljanje u detinjstvu i drugi traumatični događaji povezani su sa većim rizikom.
Šta je PANDAS?
Kod neke dece streptokokna infekcija prethodi iznenadnom razvoju ili pogoršanju simptoma OKP-a, stanju koje se naziva dečjim autoimunim neuropsihijatrijskim poremećajima povezanim sa streptokoknom infekcijom, poznatim kao PANDAS.
Online psiholog
Lečenje
Opsesivno-kompulsivni poremećaj se obično leči psihoterapijom, lekovima ili oboje istovremeno. Oblici terapije za lečenje OKP-a podržani istraživanjem uključuju sledeće:
alterapija (CBT) koja se koristi za lečenje niza poremećaja i specifična vrsta CBT-a koja se naziva prevencija izloženosti i odgovora (ERP). U ERP-u, osoba sa OKP-om, koju u početku vodi terapeut, izložena je mislima, stvarima ili situacijama koje izazivaju anksioznost ili dovode do opsesija i prinudnih ponašanja i pritom uči da se ne upušta u uobičajene postupke. Ovaj pristup ima za cilj da postepeno smanji anksioznost izazvanu takvim mislima i susretima kako bi pojedinac mogao bolje da upravlja simptomima OKP.
Lekovi kao što su inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SRI) i selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI) takođe se koriste za lečenje OKP. Ovo uključuje stariji antidepresiv klomipramin i novije razvijene lekove kao što su fluoksetin, fluvoksamin i sertralin. Smatra se da SSRI deluju tako što povećavaju količinu neurotransmitera serotonina u mozgu, i obično se propisuju za druga stanja, uključujući depresivne i anksiozne poremećaje. Može im biti potrebno čak 12 nedelja da poboljšaju simptome kada se koriste za lečenje OKP-a. Vrlo je važno da terapiju lekovima isprati izabrani lekar i da se pod njegovim nadzorom uvode lekovi ili prekida njihov unos.
Opsesnivno-kompulsivni poremećaj može biti, kao što smo videli, vrlo česta svakodnevna pojava, dok nekada može prerasti u nešto što u pravom smislu opseda osobu i ne da joj mira dok ne izvrši određenu prinudnu radnju. Bitno je da dobro znate da procenite da li je to deo vašeg odgovornog karaktera i sklonosti ka strahovima ili je nešto čime ne možete da upravljate. Ukoliko to uzima maha, vreme je da se obratite stručnom licu.
Zakaži online seansu kod našeg psihologa
Naši Psiholozi
Psiholog Miodrag Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i
Psiholog Nataša Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant
Psiholog Vesna Petković
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila
Psiholog Rebeka Popov
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Psiholog Rebeka Popov ZAKAŽITE SEANSU rebeka.popov@gmail.com Viber +381628998402 WhatsApp +381628998402 Rebeka Popov Psiholog i Savetnik Dobrodošli!Kao psiholog i REBT