Postporođajna depresija – Simptomi
Rođenje bebe obično donosi uzbuđenje, blaženstvo i radost. Ali ta radost je ublažena za skoro 60 odsto novopečenih majki koje takođe pate od postporođajne depresije (PPD). Simptomi uključuju anksioznost, depresiju, razdražljivost, konfuziju i čest plač, kao i probleme sa snom i apetitom. Postporođajna depresija može biti blagog ili teškog oblika. Kada simptomi traju samo 24 do 72 sata, mogu se smatrati privremenim slučajem „bebi bluza“, ali kada traju i do dve nedelje, novopečene majke i njihovi partneri to treba da shvate ozbiljno i potraže stručnu pomoć.
Online psiholog
Simptomi i uzroci postporođajne depresije
Mnoge žene za koje se činilo da su funkcionisale sa impresivnom smirenošću i efikasnošću pre rođenja svog deteta mogu se naći zbunjene i dezorijentisane početkom postporođajne depresije. Neka istraživanja sugerišu da su žene koje pate od postporođajne depresije bile podložnije anksioznosti od drugih, a stresor dolaska njihove bebe aktivirao je njihovu urođenu podložnost. Ali za nove majke, socijalna izolacija i slaba mreža podrške takođe povećavaju verovatnoću razvoja anksioznosti nakon porođaja.
Koji su uobičajeni simptomi postporođajne depresije?
Uobičajeni simptomi posle porođajne depresije uključuju dezorijentaciju u osećanjima, anksioznost, razdražljivost, letargiju ili konfuziju koja često dovodi do plakanja, zabrinutosti za spavanje i apetit, a u ekstremnim slučajevima, misli o samopovređivanju i ubistvu dece. U otprilike polovini svih slučajeva, simptomi zapravo počinju tokom trudnoće; u mnogim drugim, oni se možda neće manifestovati nedeljama nakon porođaja, a neki stručnjaci sugerišu da bi lekari trebalo da razmotre mogućnost postporođajne depresije kao dijagnoze u intervalu od šest meseci pre rođenja do godinu dana posle rođenja deteta.
Koji su simptomi ekstremnijih slučajeva postporođajne depresije?
U ekstremnim slučajevima postporođajne depresije, nove majke mogu iskusiti drastične simptome uključujući beznađe, paniku, stid, krivicu, samoubilačke misli, pa čak i misli o čedomorstvu koje traju nedeljama ili mesecima. Teški slučajevi postporođajne depresije ometaju sposobnost nove majke da se poveže sa svojom bebom.
Koji su neki od faktora rizika za postporođajnu depresiju?
Istraživači su identifikovali nekoliko mogućih faktora rizika za postporođajnu depresiju, uključujući bračni stres, ograničenu socijalnu podršku, pušenje, hormonsku neravnotežu, ličnu istoriju depresije ili anksioznosti i nedavnu smrt voljene osobe. Svest o sopstvenim potencijalnim faktorima rizika i otvorenost za traženje pomoći ako i kada se pojave simptomi, može navesti obolelu da traži i pristupi efikasnom lečenju, istovremeno ograničavajući potencijalni efekat na razvoj svog deteta i njegove porodične odnose.
Mogu li novopečeni očevi imati postporođajnu depresiju?
Da. Čak četvrtina muškaraca će doživeti postporođajnu depresiju tokom prve godine života svog deteta. Čini se da je veća verovatnoća da će mlađi očevi, oni sa istorijom depresije i oni koji doživljavaju finansijski stres, biti podložniji, a neke studije ukazuju na vezu između nižih nivoa testosterona i postporođajne depresije. Muškarci imaju tendenciju da reaguju na simptome drugačije od žena: veća je verovatnoća da će se zatvoriti ili izolovati i manje je verovatno da će tražiti pomoć ili tražiti terapiju. Stručnjaci pozivaju parove da zajedno traže lečenje od postporođajne depresije, bez obzira na to koji od njih ima simptome.
Online psiholog
Kako društveni pritisak i stigma pogoršavaju postporođajnu depresiju?
Nove majke mogu osetiti pritisak očekivanja, čak i od dobronamernih voljenih, ne samo da bez napora budu savršene u svom roditeljstvu, već i da budu radosne u svojoj novoj ulozi. Ova očekivanja možda neće izazvati postporođajnu depresiju, ali mogu pogoršati iskustvo tako što će učiniti da se majka sa simptomima oseća nesavršeno ili da je razočarana za sve oko sebe. Oni se mogu iscrpiti pokušavajući da prikažu privid sreće, što samo povećava njihovu ljutnju. Veća svest o postporođajnoj depresiji i njenoj rasprostranjenosti, kao i veća osetljivost na one koji pate od nje, mogli bi mnogo da doprinesu ublažavanju njihovog bola.
Da li su postporođajna anksioznost i postporođajna depresija različita stanja?
Da. Majke i očevi koji osećaju simptome anksioznosti, ali ne i depresije, mogu imati postporođajnu anksioznost, koja je uglavnom nedijagnostikovana, ali je uobičajena i izlečiva. Postpartalna anksioznost može izazvati generalizovanu anksioznost ili napade panike, kao i neke simptome PTSP-a ili OKP-a. Pojedinci sa ličnom ili porodičnom istorijom anksioznosti mogu biti skloniji postporođajnoj anksioznosti, ali svako ko ima ove ometajuće simptome treba da potraži pomoć od lekara za mentalno zdravlje.
Mogu li roditelji doživeti depresiju nakon usvajanja deteta?
Da. Manje je istraživanja sprovedeno o depresiji nakon usvajanja, ali simptomi su slični: novopečene majke ili očevi mogu biti nesigurni da li mogu biti dobri roditelji ili da li mogu biti povezani sa svojim novim detetom, što podstiče krivicu, letargiju, poteškoće sa spavanjem, a ponekad i bes. Kao i kod bioloških roditelja, negovatelji dece ne bi trebalo da budu uznemireni ako dožive neke od ovih simptoma u kratkom periodu nakon dolaska deteta u njihov dom, ali ako se simptomi zadržavaju dve nedelje ili duže, trebalo bi da se obrate za stručnu pomoć.
Prevencija, prepoznavanje i lečenje posle porođaja
S obzirom na stresnost procesa postajanja roditeljem i zahteva te uloge, nije neuobičajeno da nove majke i očevi ponekad zaplaču. Ali nove majke koje pate od postporođajne depresije mogu da plaču ceo dan i da se osećaju nesposobnom da normalno funkcionišu. Možda žele da spavaju sve vreme – ili, u nekim slučajevima, smatraju da je nemoguće da spavaju uopšte. Kada novi roditelj doživi ove simptome, ili bes, misli o samopovređivanju, ili strah ili odbojnost prema svojoj bebi, treba da potraže lečenje, ili, ako ne mogu da skupe energiju, voljena osoba treba da im pomogne.
Kako lekari leče postporođajnu depresiju?
Postporođajna depresija se obično leči kombinacijom pristupa uključujući terapiju razgovora, antidepresive, hormonsku terapiju i pohađanje grupe za podršku. Obećavajući novi lek koji je nedavno odobrila američka Uprava za hranu i lekove, poznat kao breksanalon, može da ublaži simptome za nekoliko dana sa prednostima koje mogu trajati mesec dana, iako se mora primenjivati u bolničkom okruženju.
Šta novopečene majke treba da urade da očuvaju svoje mentalno zdravlje?
Pobrinite se da njihova briga o sebi ne propadne. Kliničari savetuju novopečenim majkama da održavaju zdrav san, vežbaju i imaju dobru ishranu, da iskoriste podršku iz svog okruženja i pronađu načine da odvoje vreme za sebe. Odupiranje nagonu da sami sebe kritikujete zato što ste umorni ili nesigurni u sebe takođe je važno.
Šta novopečeni očevi treba da urade da sačuvaju svoje mentalno zdravlje?
Za očeve je važno da provedu neko vreme sa njihovim novim detetom. Novi očevi su podložni depresiji, a depresivni očevi su manje angažovani u poslovima oko svoje dece, ali istraživanja sugerišu da nedostatak angažmana sa svojim novorođenčadima zapravo može da podstakne depresiju kod novih očeva. Muškarci koji su provodili više vremena sa svojom bebom manje su verovatno bili depresivni godinu dana kasnije. Postati otac izaziva promene kod muškaraca i žena, uključujući hormonske promene, veći stres u vezi i pritiske koji izazivaju njihov identitet. I dok se čini da novi očevi doživljavaju depresiju sličnom brzinom kao i nove mame, njihov rizik može biti veći jer je mnogo manje verovatno da će tražiti lečenje.
Postporođajna psihoza
Zastrašujuće, dezorijentišuće stanje poznato kao postpartalna psihoza je ređe od postporođajne depresije, javlja se u jednom do dva od svakih 1.000 porođaja. Takođe se razlikuje po brzom i ozbiljnom razvoju simptomima koji više zabrinjavaju. Žene koje pate od postporođajne psihoze su ozbiljno oštećene, pate od opsesivnih misli, paranoje, deluzija i halucinacija—ponekad sa komandnim halucinacijama da ubiju bebu ili zabludama da je dete zaposednuto ili da nije njihovo—i izložene su riziku od samoubistva i/ili čedomorstva. Simptomi postporođajne psihoze se obično manifestuju u prve četiri nedelje nakon porođaja, ali se mogu javiti bilo kada u prvih 90 dana.
Kako žene leče postporođajnu psihozu?
Podmukli simptom psihoze je da žena koja pati od nje možda neće u potpunosti shvatiti da je u nevolji ili da njene misli mogu dovesti do potencijalno smrtonosne akcije. Možda se pita da li su njene misli nenormalne ili su stvari koje vidi i čuje stvarne, ali te brige je možda neće sprečiti da se bavi svakodnevnim stvarima – da se brine o svojoj bebi, da radi, da posećuje druge.
Zašto je postporođajnu psihozu teško otkriti?
Lekari, bolničko osoblje, pa čak i članovi porodice često ne uspevaju da otkriju postporođajnu psihozu ne samo zato što je stanje retko, već i zato što žene koje ga doživljavaju možda ne pokazuju očigledno simptome. Ključna razlika između PPD-a i postporođajne psihoze je u tome što uznemirujuće misli koje su simptom i jednog i drugog izazivaju veliku anksioznost i uznemirenost kod majki sa PPD-om, ali možda neće ozbiljno uznemiravati one koje imaju psihozu; majka koja izražava zabrinutost zbog svojih misli, stoga, verovatnije ima veze sa PPD-om i može se lakše dijagnostikovati, dok žena sa opasnijim stanjem može ostati nedijagnostikovana.
SOS telefon za pomoć osobama koje razmišljaju o samoubistvu
Broj 0800/309-309, opcija 1, SOS telefon je koji radi 24 sata, a na koji se javljaju stručnjaci za sprečavanje samoubistva.
Zakaži online seansu kod našeg psihologa
Naši Psiholozi
Psiholog Miodrag Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i
Psiholog Nataša Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant
Psiholog Vesna Petković
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila