Anksioznost u trudnoći

Trudnoća je uzbudljiv trenutak u životu svake žene. Uskoro ćete postati roditelj ljupkom, sićušnom mališanu i to vas raduje. Možda ćete očekivati da ćete tokom trudnoće doživeti čitav spektar emocija, ili vas emocije mogu zateći nespremne. Neke žene osećaju radost zbog drugog stanja i sa radošću očekuju bebu. Dok za druge žene trudnoća može biti teška, ne daje odugovlačenja jer donosi ozbiljan umor, promene raspoloženja i stalne brige. Možda ćete primetiti da sa svakim mesecom koje prolazi vaše misli izmiču kontroli, utičući na vaš učinak na poslu i vaše odnose kod kuće. Ali kako da upravljate svojom anksioznošću i da li biste je trebali tretirati?

Online psiholog

Šta uzrokuje anksioznost tokom trudnoće?

Brige tokom trudnoće su univerzalne. Hormonske promene u trudnoći, prethodni pobačaji i poteškoće sa spavanjem mogu doprineti anksioznosti za buduće majke. Možete se brinuti o tome kako će beba uticati na vaše odnose sa prijateljima ili članovima porodice, o zdravlju vašeg budućeg deteta. Može vas zabrinuti samo iskustvo porođaja ili finansijski teret dodatnog člana porodice. Sve ove brige su sasvim normalne. Za ljude je određena količina anksioznosti korisna, odnosno predstavlja prvi nivo zaštite; kako bismo drugačije mogli da se motivišemo da završimo posao ili da pobegnemo od medveda? Uz pomoć anksioznosti naravno, jer ona utiče na to da prepoznamo opasnost i zaštitimo se. Međutim kao što vam je već jasno, taj osećaj za opasnost može doći i kada nismo u opasnosti, odnosno kada imamo poremećaj anksioznosti.

Koji su simptomi anksioznih poremećaja tokom trudnoće?

Iako je normalno da ste zabrinuti za zdravlje vaše bebe, u nekim slučajevima ova briga postaje iscrpljujuća i može zahtevati dalju pažnju. Misli o zdravlju bebe mogu postati opsesivne, čak i kada lekari uveravaju da nema potrebe za brigom. Brige se takođe mogu pojaviti kao fizički simptomi, kao što su ubrzani rad srca, otežano disanje ili napadi panike. Ako je ovo prvi put da osetite visok nivo anksioznosti, to može biti zastrašujuće samo po sebi. Kada anksioznost počne da ometa vaše svakodnevno funkcionisanje, odnose ili radni učinak, može se klasifikovati kao anksiozni poremećaj – ako vaš lekar to primeti.

Anksioznost se može pojaviti u bilo kom trenutku tokom trudnoće, ili se može prvo pojaviti nakon porođaja (perinatalna anksioznost je termin koji se koristi za anksioznost tokom trudnoće i nakon porođaja). Čini se da je stopa generalizovanog anksioznog poremećaja najveća u prvom tromesečju, verovatno zbog hormonalnih promena. Najčešći simptomi anksioznosti uključuju stalnu zabrinutost, nemir, napetost mišića, razdražljivost, osećaj straha, nemogućnost koncentracije i poteškoće sa spavanjem zbog briga. Neke žene takođe doživljavaju simptome kao rezultat drugih anksioznih poremećaja, uključujući panični poremećaj, opsesivno-kompulsivni poremećaj ili posttraumatski stresni poremećaj.

Nažalost, dva najčešća alata za skrining mentalnog zdravlja u trudnoći (Edinburški skrining postnatalne depresije i generalizovani anksiozni poremećaj sa 7 stavki) nisu odlični u otkrivanju anksioznosti u trudnoći. Iako nedovoljno dijagnostikovani, anksiozni poremećaji tokom trudnoće i u postporođajnom periodu su česti i mogu uticati na jednu od pet žena. Mnoge žene pate u tišini – odnosno ne prijavljuju da imaju problem, što može uticati na razvoj anksioznosti u kasnijim fazama života takođe.

Koji su efekti nezdravljene anksioznosti na fetus?

Kada razmišljate o upravljanju anksioznošću, važno je uzeti u obzir i rizike lečenja kao i štetu nelečene anksioznosti. Iako je manje proučavano od depresije, istraživanja sugerišu da anksioznost može negativno uticati i na majku i na bebu. Anksioznost povećava rizik od prevremenog porođaja, niske porođajne težine, ranije gestacijske dobi i manjeg obima glave (što je povezano sa veličinom mozga).

Koji su neki tretmani za anksioznost tokom trudnoće?

Na sreću, postoji mnogo tretmana koji mogu smanjiti anksioznost tokom trudnoće i pomoći vam da se osećate bolje. Za mnoge žene, lekovi protiv anksioznosti nisu opcija tokom trudnoće, jer postoji malo informacija o bezbednosti takvih lekova i uticaja lekova na sam plod. Neke žene koje su ranije uzimale lekove za anksioznost možda će želeti da prestanu da uzimaju lekove tokom trudnoće iz ličnih razloga.

Terapije kao što je kognitivno bihejvioralna terapija (KBT) pokazuju rezultate u peripartalnom periodu (period neposredno pre, tokom i nakon porođaja). KBT se fokusira na izazivanje neprilagođenih misli, emocija i akcija i koristi strategije upravljanja anksioznošću kao što je dijafragmatično disanje (prilagođeno trudnoći).

Ako je vaša anksioznost ozbiljna, lekovi mogu biti opcija za vas. Selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI) se obično propisuju za depresiju i anksioznost tokom trudnoće i nakon porođaja. Čini se da SSRI nisu povezani sa povećanim rizikom od velikih urođenih malformacija. Međutim, SSRI mogu biti povezani sa prolaznim neonatalnim simptomima kao što su nervoza, umor, plač i problemi sa hranjenjem, koji se sami povlače za nekoliko dana.

Upotreba benzodiazepina kao što su lorazepam (Ativan) i alprazolam (Ksanaks) tokom trudnoće je dugo bila kontroverzna tema. Iako su starije studije pokazale povezanost između njihove upotrebe i povećanog rizika od rascepa usne i nepca, novija studija koja je proučavala upotrebu benzodiazepina tokom trudnoće nije pokazala ovu vezu kada su ovi lekovi korišćeni sami (iako može postojati povećan rizik kada se kombinuju sa antidepresivima).

Online psiholog

Šta još pomaže kod anksioznosti tokom trudnoće?

Bavite se redovnom fizičkom aktivnošću. Generalno, bezbedno je baviti se fizičkom aktivnošću tokom trudnoće. Međutim, ako ste u opasnosti od prevremenog porođaja ili imate komplikacije u trudnoći, prvo se konsultujte sa svojim lekarom.

Osigurajte adekvatan san. Bilo da se radi o smirujućoj rutini odlaska na spavanje, jastuku za trudnice ili nekoliko noći u krevetu daleko od vašeg partnera koji hrče, sada je vreme da naučite šta pomaže vašem spavanju.

Vežbajte pažljivost. Istraživanja pokazuju da pažljivost može smanjiti brige oko porođaja, a može čak i sprečiti postporođajnu depresiju.

Dnevnik. Pisanje o svojim brigama može vam pomoći da smislite potencijalna rešenja i omogućava vam da razmislite o svojim brigama.

Zakažite vreme za brigu. Često brinemo jer ne želimo nešto da zaboravimo. Ako odvojite 30 minuta pred kraj dana, imate vremena da se produktivno brinete, ali vas oslobađa od brige do kraja dana (vežbajte da se podsetite „kasnije ću doći do ovih misli“).

Joga, masaža, meditacija i akupunktura. Pronalaženje tehnika opuštanja koje vam odgovaraju možda će zahtevati malo eksperimentisanja – ali njihove prednosti će se nastaviti čak i nakon što beba stigne.

Zakaži online seansu kod našeg psihologa

Naši Psiholozi

Psiholog

Psiholog Tijana Stojšić

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama TIJANA STOJŠIĆ ZAKAŽITE SEANSU tijanastojsic82@gmail.com Viber + 38163345659 WhatsApp + 38163345659 Facebook Instagram TIJANA STOJŠIĆ Master psiholog i psihoterapeut

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Nataša Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Miodrag Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Vesna Petković

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila

Pročitaj više »