Zavisnost od alkohola – Ovisnost od alkohola
Za mnoge, pivo, vino i žestoka pića predstavljaju asocijaciju za društvena okupljanja, žurku i zabavu. Ali alkohol je depresor nervnog sistema i lako menja ponašanje, što u nekim slučajevima kulminira emocionalnim bolom i fizičkim propadanjem osobe zbog zavisnosti od alkohola. Stručnjaci nastavljaju da raspravljaju o prednostima i rizicima povremene upotrebe alkohola. Raspravljaju i o tome da li je umerenost ili potpuna apstinencija najbolja opcija za one koji se bore sa alkoholizmom.
Poremećaj upotrebe alkohola, odnosno zavisnost od alkohola je obrazac ponašanja koji dovodi do značajnog oblika stresa. Alkoholizam kao poremećaj podrazumeva razvijanje krize usled nedostatka alkohola, može napraviti nesklad u vašim društvenim odnosima ili vas navesti da donostie pogrešne odluke. Takođe efekat alkohola može vas ometati u dnevnom funkcionisanju. Oko 15 miliona odraslih Amerikanaca i 400.000 adolescenata pati od poremećaja upotrebe alkohola, prema Američkom nacionalnom institutu za zloupotrebu alkohola i alkoholizam. Kod nas stanje nije ništa bolje, samo su brojke drugačije zbog demografskih razlika i broja populacije. Region i sama Srbija, tradicionalno je vezana za alkohol, alkohol je deo svakog ceremonijala kakav god on bio. Takođe treba istaći i to da velika konzumacija alkohola u našem okruženju po mnogima predstavlja ono što dokazuje da ste muško, kada govorimo generalno o statusu muževnosti u regionu. Naravno to ima ogromne posledice kako po odrasle tako i po mlade, koji zbog ovakvih shvatanja dokazuju da su hrabri i polako tonu u porok.
Online psiholog
Znaci, simptomi i dijagnoza
Alkoholizam se najčešće odnosi na poremećaj upotrebe alkohola – problematičan obrazac pijenja alkohola koji dovodi do fizioloških oštećenja ili uznemirenosti – koji se može okarakterisati kao blag, umeren ili težak na osnovu broja simptoma koje pacijent ima, kao što je neispunjavanje obaveza ili razvoj tolerancije na alkohol. Blagi oblik se klasifikuju kroz 2 do 3 simptoma, umereni su klasifikovani kroz 4 do 5 prisutnih simptoma, a teški se klasifikuju kroz 6 ili više prisutnih simptoma.
Koji su to simptomi alkoholizma?
Poremećaj upotrebe alkohola je problematičan obrazac upotrebe alkohola koji dovodi do stresa u svakodnevnom životu. Simptomi koji mogu dovesti do dijagnoze uključuju konzumiranje veće količine alkohola koja prevazilazi onu planiranu, neuspeh u smanjenju upotrebe alkohola, posvećivanje znatnog dela vremena alkoholu, jaku želju za alkoholom, neispunjavanje obaveza na poslu, u školi ili domu, odstupanje od zdravih odnosa i nekadašnjih aktivnosti i razvijanje tolerancije na alkohol ili krize kad alkohola nema. Doživljavanje najmanje dva od navedenih simptoma tokom godine zaslužuje dijagnozu, od blage do umerene pa i do teške.
Koji su rani znaci upozorenja na zavisnost?
Kasniji stadijumi zavisnosti mogu doneti fizičke promene, ali znaci ponašanja mogu pomoći da se zavisnost otkrije rano. Ljudi sa zavisnošću često razvijaju krute rutine koje se vrte oko neprekidnog pristupa alkoholu i drugim drogama; mogu biti iritirani promenama rasporeda i za svoju frustraciju okriviti druge. Možda imaju snažne promene raspoloženja koje kao da menjaju njihovu ličnost. Odnosi se mogu pogoršati, jer se njihov društveni krug sužava na druge korisnike droga ili alkohola. Njihov rad takođe može opasti i mogu izgubiti duhovnu ili versku praksu koju su nekada praktikovali.
Gde je granica između opijanja i alkoholizma?
Ako se alkoholizma konceptualizuje kao spektar, normalno društveno pijančenje je jedna krajnost (dakle to podrazumeva nekoliko pića mesečno, skoro uvek u društvenom kontekstu), a poremećaj upotrebe alkohola je ekstrem. Međutim u sredini postoji velika siva zona, u kojoj pijenje može izazvati probleme nečijem zdravlju, poslu ili voljenim osobama, ali ne u kliničkoj meri. Primer bi bio otac koji zaspi na kauču nakon nekoliko pića tri ili četiri dana u nedelji, propuštajući vreme sa svojom decom i ženom. Druga bi npr. bila studentkinja koja stalno ima problema da stigne na predavanja jer je bila pijana prethodne noći. Ove osobe, koje se ponekad nazivaju „skoro alkoholičari“, možda u početku ne vide ovu sponu, ali će često imati koristi od pomoći i podrške da prestanu da piju.
Online psiholog
Zašto zavisnost ostaje nedijagnostikovana?
Poremećaj upotrebe alkohola pogađa milione ljudi, ali često ostaje neotkriven. Upotreba supstanci se često javlja zajedno sa mentalnom bolešću, ali neka istraživanja sugerišu da psihijatri leče zavisnost samo za oko polovinu pacijenata koji imaju i mentalne bolesti i probleme sa upotrebom supstanci. Ova neslaganja naglašavaju prepreke u brizi o zavisnostima, kao što je to da stručnjaci možda nisu uvek svesni znakova upotrebe supstanci ili ne žele da prerano izvrše pritisak na pacijente tako što ih iznose, a ni sami pacijenti možda neće želeti da otkriju svoju upotrebu supstanci na početku.
Uzroci i faktori rizika
Kao i sve zavisnosti, poremećaj upotrebe alkohola povezan je sa složenom kombinacijom bioloških, društvenih i psiholoških faktora. Istraživanja naglašavaju genetsku komponentu poremećaja, jer se otprilike polovina nečije predispozicije za alkoholizam može pripisati genetskoj strukturi. Ljudi se mogu okrenuti alkoholu kao načinu da se izbore sa traumom ili drugim, često neprepoznatim psihološkim poremećajima. Društveno, alkoholizam može biti vezan za porodičnu disfunkciju ili kulturu pijenja alkohola u samoj porodici.
Zašto ljudi počinju da piju?
Pre nego što to postane problematično, zašto se ljudi uopšte okreću alkoholu? Brojni faktori mogu motivisati ljude da piju. Jedan od faktora je jednostavno sam užitak, koji podrazumeva nastavak nekih aktivnosti kao što je zabava ili bežanje od socijalne anksioznosti.
Impulsivna ličnost često teži ovome uprkos svesti o negativnim posledicama. Drugi faktor je stres, jer alkohol može ublažiti uznemirujuće emocije. Društvene norme, kao što je pijenje tokom srećnih trenutka ili pijenje posle položenih ispita na fakultetu, i pozitivna iskustva sa alkoholom u prošlosti (za razliku od mučnine ili crvenila) takođe igraju važnu ulogu u ovom procesu.
Da li je alkoholizam nasledan?
Šansa za razvoj bilo kakvog zdravstvenog problema povezana je sa genetskim kodom sa kojim smo rođeni. Baš kao što neki ljudi imaju veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti ili raka, drugi imaju veći rizik od razvoja poremećaja upotrebe alkohola. Neko sa porodičnom istorijom problema sa alkoholom, neko sklon anksioznosti ili depresiji, neko ko je veoma impulsivan i rizikuje, i neko kome je potrebno više alkohola od proseka da bi osetio njegove efekte ima veću verovatnoću da će razviti ovaj poremećaj.
Mogu li iskustva iz detinjstva dovesti do alkoholizma?
Trauma iz detinjstva može da podstakne problematično pijenje u odraslom dobu, jer osoba može koristiti alkohol da se nosi sa osećanjem besa, depresije, anksioznosti, usamljenosti ili tuge. U poređenju sa ljudima bez problema sa pićem, muškarci i žene koji su tražili lečenje od zavisnosti od alkohola imali su veću prevalenciju traume iz detinjstva, kako otkrivaju nedavna istraživanja. Štaviše, što je zlostavljanje ili zanemarivanje u detinjstvu bilo veće, to je njihov problem sa pićem kasnije teži. Terapija može pomoći ljudima koji su patili u detinjstvu da se suoče sa tim izazovima i razviju zdravije veštine suočavanja.
Efekti alkohola
Alkohol je moćna supstanca, sa kapacitetom za pozitivna iskustva, kao što su provale kreativnosti i zabave. Međutim ima i mračnu stranu, i štetne posledice, kao što su zavisnost i zdravstveni problemi. Zavisnost od alkohola može dovesti do izazova i za um i za telo.
Šta alkohol čini vašem mozgu?
Obilno pijenje alkohola može podstaći promene u mozgu – oko polovina ljudi koji ispunjavaju kriterijume za alkoholizam pokazuju probleme sa razmišljanjem ili pamćenjem. Alkohol može uticati na sposobnost planiranja rasporeda, učenja i skaldištenja informacija (kao što je broj sopstvenog telefona ili liste za kupovinu), zadržavanja odgovora po potrebi i rada sa prostornim informacijama (kao što je korišćenje mape). Strukture mozga se takođe mogu menjati, posebno u prednjim režnjevima, koji su ključni za planiranje, donošenje odluka i regulisanje emocija. Ali mnogi ljudi koji se oporavljaju pokazuju poboljšanja u pamćenju i koncentraciji, čak i tokom prvog meseca apstinencije od alkohola.
Da li alkohol utiče na kreativnost?
Ideja da izmenjeni oblici svesti kao što su manija ili alkohol mogu da unaprede kreativnost je popularno verovanje. I ispostavilo se da postoje neki dokazi za tu ideju. Istraživači su čak otkrili da su učesnici koji su popili nekoliko pića bili bolji i brži u kreativnom rešavanju problema od svojih trezvenih kolega. Razlog može biti taj što alkohol smanjuje radnu memoriju i stoga podstiče ljude da razmišljaju van okvira.
Kako alkohol utiče na raspoloženje?
Kao što može potvrditi svako ko je popio čak i čašu vina, alkohol može imati primetan uticaj na raspoloženje. Pijenje alkohola oslobađa endorfine koji mogu dovesti do toga da se ljudi osećaju srećno, energično i uzbuđeno. Ali alkohol je takođe klasifikovan kao supstanaca koja izaziva depresiju i može izazvati umor i nemir. Može se promeniti sa stimulansa na sedativ u skladu sa tim da li sadržaj alkohola u krvi raste ili opada. S obzirom na moć alkohola na mozak, ljudi koji puno piju mogu se osloniti na njega da regulišu svoje raspoloženje.
Koje su zdravstvene posledice preterane upotrebe alkohola?
Jedna nedavna analiza otkrila je otrežnjujuću vezu između alkohola i zdravlja. Ljudi koji su pili sedam do 14 alkoholnih pića nedeljno smanjili su životni vek za oko šest meseci, ljudi koji su pili 14 do 24 pića nedeljno smanjili su životni vek za jednu do dve godine, a konzumiranje više od 24 pića nedeljno smanjilo je očekivani životni vek za četiri do pet godina. Konzumacija alkohola je takođe povezana sa većim rizikom od moždanog udara, koronarne bolesti, srčane insuficijencije i fatalno visokog krvnog pritiska. Međutim, teško je razaznati da li je pijenje alkohola bilo primarni problem kod ispitanika, ili su postojali i drugi faktori poput drugačijeg načina života. Dakle na ovo ispitivanje mogle su uticati ranije aktivnosti ispitanika kao što su ishrana i vežbanje.
Lečenje i oporavak
U nekim slučajevima, prvi korak u lečenju poremećaja upotrebe alkohola je detoksikacija – odvikavanje, odnosno veštačko izolovanje štetnih supstanci iz organizma u bezbednom okruženju sa medicinskim stručnjacima. Nakon detoksikacije, postoji mnogo puteva do oporavka.
Neki ljudi mogu sami da prestanu da piju. Postoji mnogo organizovanih programa koji pružaju podršku zavisnicima, obično kroz česte sastanke. Na Zapadu imamo primer anonimnih alkoholičara; koji nude strukturirani put od 12 koraka ka oporavku uz podršku zajednice onih koji su se suočili sa sličnim izazovima.
Pouzdanija i kod nas prisutnija metoda je na primer kognitivna bihejvioralna terapija. Ovo je još jedan put, dostupan i u individualnom i u grupnom smislu. Modeli oporavka koji se ne zasnivaju na apstinenciji – kao što je upravljanje moderacijom – zalažu se za smanjenje konzumacije alkohola, a ne za potpunu apstinenciju.
Najveća prepreka terapiji bilo koje vrste sa kojom se pacijenti mogu suočiti su stid i stigma; većina programa se direktno bavi takvim problemima.
Koje korake mogu da preduzmem da bih se oslobodio zavisnosti?
Neki ljudi više vole da pokušaju sami da smanje ili odustanu pre nego što posvete vreme i novac rehabilitaciji. Postoji i nekoliko pristupa koji mogu identifikovati i suzbiti konzumaciju alkohola u ranoj fazi. Ljudi mogu da se usredsrede na edukaciju i podršku, kao što je to preko Anonimnih alkoholičara (što nije toliko prisutno u našem regionu), ili da se prihvate izazova trezvenosti. Korisne opcije lečenja možete pronaći i uslovima bolničkog lečenja ovog oblika zavisnosti.
Koliko je bitna podrška nekome ko ima problema sa pićem?
Put do izlečenja i oporavka je često proces koji se odvija tokom mnogo godina. Zavisnost ne uključuje samo patnju pojedinca, već i njihovog partnera, njihove porodice i prijatelja. Bliski ljudi iz okruženja nekoga koi ma ovaj problem, mogu pružiti neizmernu podršku.
Zašto ljudi poriču da imaju problem sa alkoholom?
Vrlo malo ljudi lako i brzo prihvata činjenicu da ima problem sa pićem. Većina se bori protiv toga i stvara razne argumente kako bi dokazali da nemaju problem. Ovi argumenti se često oslanjaju na pogrešno usmerenje — pomeranje fokusa na nekoga ili nešto drugo.
Nekoliko uobičajenih argumenata za poricanje problema sa alkoholom uključuje: „Svi moji prijatelji piju više od mene“, „Ja pijem samo kada…“, „Pijem ali sam i dalje funkcionalan“, „Nisam baš dotakao dno…“ Prepoznavanje ovih obmanjujućih izjava može biti prvi korak u iskrenom razgovoru i pomoći osobi da na kraju zatraži lečenje.
Šta da radim ako mislim da neko ima problem sa pićem?
Ako ste zabrinuti da vaš prijatelj ili član porodice zloupotrebljava alkohol, možete započeti sa istraživanjem o ovoj temi. Saznajte više o prirodi poremećaja, terminima koji smanjuju stigmatizaciju i raspitati se o različitim opcijama lečenja. Pažljivo razmislite kada i kako ćete razgovarati sa njima o tome; na primer, iznošenje toga dok su još uvek pijani može biti rizično jer može izazvati negativnu reakciju. Uvežbajte šta planirate da kažete. Uokvirite razgovor u osećanje zabrinutosti za osobu do koje vam je stalo. Ponudite im da im pomognete da se izbore sa tim problemom koji ih muči. Čak neće biti pogrešno da u određenom trenutku i sami zakažete termin kod psihoterapeuta ili lekara, kako bi osoba sa problemom obavila razgovor sa stručnjakom.
Kako mogu podržati voljenu osobu u oporavku?
Bliski ljudi su sastavni deo procesa oporavka od zavisnosti, ali moraju da uravnoteže sopstvene potrebe pored pružanja podrške. Da bi to uradili, oni mogu postaviti granice oko svog emocionalnog, fizičkog i finansijskog odnosa, na primer da će kuća ostati zona bez alkohola. Oni mogu da istražuju alkoholizam da bi razumeli osnove ovog poremećaja, znake unosa preteranih količnina i druge važne informacije. Oni mogu razgovarati o zajedničkim mentalnim bolestima kao što su anksioznost i depresija. Oni mogu tražiti pomoć od stručnjaka za mentalno zdravlje.
Mogu li da pijem u blizini nekoga ko je trezan?
Ako želite da podržite osobu koja želi da prestane sa pićem, nemojte konzumirati alkohol kada je ta osoba u blizini. Postavke lečenja uče pacijente da se nose sa realnošću sveta koji je prožet alkoholom. Kao i svaka druga bolest, na kraju je odgovornost pojedinca da nauči kako da se nosi sa njom. Najbolje što možete da učinite je da razgovarate sa tom osobom, ali bez osuđivanja. Ponekad će biti dovoljno samo to da ih pitate kako su i kako se nose sa novim stanjem stvari. Već će ovo samo po sebi biti dovoljno da neko i dobije želju da nastavi sa apstinencijom od alkohola.
Zakaži online seansu kod našeg psihologa
Naši Psiholozi
Psiholog Miodrag Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i
Psiholog Nataša Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant
Psiholog Rebeka Popov
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Psiholog Rebeka Popov ZAKAŽITE SEANSU rebeka.popov@gmail.com Viber +381628998402 WhatsApp +381628998402 Rebeka Popov Psiholog i Savetnik Dobrodošli!Kao psiholog i REBT
Psiholog Vesna Petković
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila