Unutrašnji nemir i nervoza
Biti u uzavrelom sukobu ne sa drugima, već sa samim sobom može – priznaćete – biti bolno. Biti podeljen ili rascepljen po sredini svoje ličnosti, beskrajno se kolebati između dve (a ponekad i više) opcija, u najgorem slučaju može biti gotovo nezamislivo uznemirujuće.
Opsesivno do krajnjih granica, to može dovesti do paralize volje – i mnogo gubitka sna. Sve dok se vaše misli i osećanja žestoko sukobljavaju, bune u vašoj izmučenoj glavi, svaki put napred čini se maglovitim ili beznadežno dvosmislenim.
Online psiholog
Takva osećanja su poput vožnje na rolekosteru, kada shvatimo da ne smemo obaviti vožnju tek pošto nam vežu sigurnosni pojas. Osećamo istovremeno uznemirenost i zbunjenost, naše autodestruktivne odraze i emocije koje ih prate i vrte se oko nas kao u viru. I iako žudite za nekom vrstom zatvaranja olujnog komešanja u svom mozgu, nikakvo „primirje“ često ne izgleda kao moguća opcija. Jer postoji skoro savršena ravnoteža – ili tačnije, napetost – između pozitivnog i negativnog svake alternative nad kojom se mučite.
Niko zapravo ne odlučuje da se dovede u takvu dilemu, a i zašto bi neko to učinio za ime sveta? Ali u određenim situacijama, kao da su vas nesvojni delovi vašeg bića preuzeli i jednostavno ne mogu – ili neće – da se usklade. Dakle, kada ste usred takvog unutrašnjeg rascepa, ne možete a da se ne osećate preplavljenima različitim spektrom negativnih emocija koje više ne možete da kontrolišete.
Takođe imajte na umu da bez opcija ili alternativa ovakva unutrašnja previranja ne bi postojala. Na kraju krajeva, to nije uzrok samo frustracija. Umesto toga, osećaj je kao da ste zavučeni u ugao gde znate da biste trebali da napravite izbor, a ipak vam nedostaje samopouzdanje, hrabrost, poverenje pre svega u sebe ili snaga volje da nešto sigurno učinite.
Da budemo precizniji, dole su navedeni neki primeri unutrašnje turbulencije koju opisujemo. Sa koliko njih biste mogli da se identifikujete? Ili, moguće, dodati? Dok ih pregledavate, razmislite o tome po čemu su slični: ukratko, o njihovoj osnovnoj dinamici.
I razmislite, takođe, o tome šta bi mogao uključivati strah od iskorištavanja – traženja nečeg novog ili bekstva od nečega što vam se ne sviđa. Je li to strah od neuspeha? Odbijanje? Trpite li težak finansijski gubitak? Ili je vaš problem druge prirode poput straha od sramote? Poniženja? Nabijanja krivice? Odustajanja od kontrole? Doživeli ste udarac u svoju sliku o sebi? Ili postoji rizik od otuđenja od drugih?
Evo i nekih primera kada ovo može da se desi:
- Ostanak ili napuštanje braka koji može biti siguran, komforan i udobno predvidljiv; ali ipak znate da je za vas nezdrav – bilo zbog mentalnog ili emocionalnog zlostavljanja, zanemarivanja, stalnih prepirki, neverstva, takozvanih „nespojivih razlika“, ili jednostavno zato što je postalo bolno dosadno ili samo dosadno.
- Smišljanje kreativne ideje za poslovni poduhvat za koji izgleda da imate ogroman potencijal i koji vas zaista uzbuđuje – ali i to je ustvari poprilično zastrašujuće za vas. Jer nikada ranije niste pokušali ništa slično i shvatate da je to nešto što možda nećete moći uspešno da primenite. I ne samo da niste uspeli, već biste mogli izgubiti i životnu ušteđevinu zbog toga. Štaviše, možda ćete čak biti i tuženi, ili povrediti svoju porodicu, ili ćete se na kraju osećati glupo i poniženo.
- Odluka da se udate za nekoga bez mogućnosti da budete potpuno sigurni da je on ili ona zaista prava osoba za vas – iako vas taj neko i ne privlači, osećate da je vreme da se venčate, a ta osoba je očigledno voljna da vam se posveti.
Online psiholog
- Pokušavate da odlučite da li ćete izaći iz ormara i reći drugima da ste gej – iako vam postaje sve teže da kamuflirate svoj pravi identitet. Takođe se oseća kao nešto što morate da uradite ako ćete se pridržavati svojih najdubljih principa i zaista prihvatiti sebe onakvim kakvi ste. Ipak, s druge strane, ne možete prevazići svoje strahove o tome kako će vaši roditelji i svi vaši iskreni prijatelji reagovati ako se izjasnite – kao i kako bi to moglo uticati na vaš položaj na poslu ili u društvu.
- Imati snažnu želju da učinite nešto što izaziva vaš najveći entuzijazam (splavarenje rekom, planinarenje, egzotično putovanje u područje gde postoje politički nemiri, itd.) – pa čak i, uslovno, pravljenje planova za to. Ipak, neprestano odugovlačite jer uključuje određene opasnosti izvan vaše kontrole s kojima se jednostavno ne možete zadovoljiti.
- Nakon što ste primljeni na brojne fakultete na koje ste se prijavili, i eliminisali ste sve osim tri – ali onda ste otkrili da se prednosti i mane svakog preostalog na različite načine poništavaju. Do sada nikada niste morali donositi odluku koja je toliko važna za vašu buduću karijeru ili uspeh, pa se plašite da bi se svaki vaš izbor mogao pokazati pogrešnim – i da, ako jeste, možda sebi nikada nećete oprostiti .
- Skoro potpuno razočarani u svoju religiju i osećajući da je za očuvanje integriteta potrebno napustiti istu. Ali isto tako biti opterećen zabrinjavajućim mislima da bi napuštanje vere moglo dovesti do otuđenja od vaših pobožnih roditelja, vezanih za tradiciju-kao i do gubitka prijatelja koji su, takođe, vezani za dogmu i autoritet koji više ne odjekuje u vama.
- Rad na poslu ili profesionalnoj poziciji koja vas potpuno ne izaziva-smatrate da je to dosadno, turobno, besmisleno i nimalo zadovoljavajuće (iskreno, ponekad vam je potrebna sva samodisciplina da samo, dan za danom odlazite na taj dosadni posao ”). A ipak, posao se izuzetno dobro plaća, omogućavajući vam da bez problema podnesete sve svoje troškove, pa čak i da vam obezbedi dodatna sredstva za stvari koje smatrate izuzetno bitnim i prijatnim. S obzirom na sadašnje stanje ekonomije, ovo može biti frustrirajuće …
Bez sumnje, svi smo u svom životu iskusili neki unutrašnji vrtlog ili se, verovatno, trenutno borimo sa nekim istim. Šta je, na kraju, zajedničko svim ovim zastrašujuće konfliktnim situacijama? I zašto sve one mogu izazvati tako uznemirujuću pustoš u vama – pravi pandemonijum zaraćenih emocija? Jer – uprkos tome što ilustruju prilično različite slučajeve kako vaša mentalna razmišljanja mogu biti tako uznemirujuća – brojni elementi ih i spajaju.
U svakom slučaju, rastrgani ste između dve (a možda i više) alternativa, od kojih svaka predstavlja nešto što cenite ili nešto za šta ste vezani, na različite načine. Svaki primer koji smo naveli predstavlja izazov za koji možda osećate da vam nedostaju lični resursi, samopouzdanje, poverenje ili snaga volje da se direktno suočite sa njima: Niste ponekad u stanju da odgovorite na to “treba li ići na to“ i krenuti u promenu svojih okolnosti u način koji bi vam potencijalno mogao pružiti nove mogućnosti i mnogo veće zadovoljstvo? Ili biste trebali „igrati na sigurno“ i ostati na svom sadašnjem kursu – ne izlažući riziku ono što može biti frustrirajuće.
Ozbiljno razmišljanje o promeni onoga što vam zaista ne uspeva skoro uvek izaziva osećaj anksioznosti – i uznemirujući osećaj ranjivosti. Deo vas shvata da ako želite da nastavite sa svojim životom, davno je bilo potrebno da napravite promenu, iskoristite priliku i suočite se sa svojim sumnjama i strahovima. Ipak, drugi deo vas ne može a da ne opsedne mogućnost da bi takav rizik mogao da završi odbacivanjem, neuspehom ili porazom.
Bilo da se trudite ili odustajete, ne može se garantovati povoljan ishod preduzimanja radnji. Jer ako bi moglo niko nikada ne bi imao nikakav problem i život bi bio jako dosadna stvar.
Kao što već znate, u životu postoji malo dragocenih garancija. Skoro uvek je stvar verovatnoće. I u mnogim slučajevima, gde ima toliko nepoznanica, pokušaj predviđanja da li bi neka akcija mogla biti razborita – ili glupa – je nemoguć. To je nešto poput izraza: “Život se može razumeti samo unazad … ali mora se živeti unapred.” Ili, što se toga tiče, „retrospekcija je uvek 20/20.“
Dakle, u životu ćete uvek biti primorani da birate između onoga što mislite da bi bilo dobro po vas, čak i ako vam se čini da bi to moglo biti štetno po vas i čak i kad znate da su posledice neminovne. Nervoza nastaje onda kada mi ne možemo da prihvatimo takav poredak stvari, a on je neminovan i to moramo naučiti da prihvatimo.
A s obzirom na takve okolnosti, često ste osuđeni na odugovlačenje sa nekim stvarima. Skoro uvek postoji trema pri izlasku iz vaše zone komfora, pa je samo kolebanje već mučenje između alternativa pred vama gotovo neizbežno.
Sve se to može posmatrati u smislu motivacione ambivalencije. Vaša želja da napredujete ugrožena je znanjem da ćete morati da se smatrate odgovornim ako se pokaže da je vaš izbor greška. Upravo zbog toga neki posebno oprezni pojedinci ostaju na klupi za zamenu u životnoj utakmici neograničeno dugo.
Ironično, čini se da je odlaganje odluke najmanji izbor koji će dovesti do donošenja pogrešne odluke – mada, naravno, i ne donošenje odluke je odluka – i retroaktivno bi se moglo pokazati da je to bila najgora odluka sve vreme, verovatno uzrokujući da propustite priliku koja se pruža jednom u životu.
Da biste konačno bili dovoljno odlučni da delujete, morate sebi reći da ste sposobni da se nosite sa svim mogućim okolnostima. I morate poboljšati svoju sposobnost samopotvrđivanja i smirivanja. Takođe, morate naučiti da sebi kažete da ako neka radnja koju preduzmete ne uspe, ipak ćete uspeti da preživite i bez nje.
Jer zaista ne možete biti srećni ako se ne usudite da sledite ono za šta verujete da će vam potencijalno biti mnogo bolje rešenje. Tek kada se uverite u svoje resurse i otpornost – i tako prekinete sve svoje negativno unutrašnje kolebanje – možete se pokrenuti napred.
Jednostavno je bitno da se u životu vodite onim što želite za sebe bez obzira na posledice koje to može izazvati. Naravno pod tim ne mislimo na neki tvrdokorni makijavelizam, ne morate nikoga ubiti da bi postigli svoje ciljeve, mislimo jednostavno na to da je jasno da pred sobom imate moralne i vrednosno opravdane ciljeve koje treba da ispunite. Neodlučnost koja stvara nervozu u takvim situacijama može se izbeći, ako jednostavno odlučite da ćete prihvatiti i posledice, koje su često potpuno nužna stvar! Setite se uvek onoga da ko ne riskira, taj i ne profitira.
Naš sajt vam pored interesantnih i informativnih tekstova nudi i mogućnost korišćenja usluga online psihologa. Ako imate problema baš sa ovim o čemu smo govorili i mislite da to ne možete rešiti sami, kontaktirajte naše psihologe koji vam možda mogu rešiti stvar, a da pritom ne napustite udobnost svog doma.
Zakaži online seansu kod našeg psihologa
Slični članci
Naši Psiholozi
Psiholog Vesna Petković
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila
Psiholog Rebeka Popov
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Psiholog Rebeka Popov ZAKAŽITE SEANSU rebeka.popov@gmail.com Viber +381628998402 WhatsApp +381628998402 Rebeka Popov Psiholog i Savetnik Dobrodošli!Kao psiholog i REBT
Psiholog Miodrag Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i
Psiholog Nataša Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant