Šta je anksioznost?
Anksioznost je normalna reakcija na stres, ali može biti i korisna u nekim situacijama. Može nas upozoriti na neke opasnosti koje nam prete i pomoći nam da se pripremimo i obratimo pažnju na njih. Poremećaj kakav je anksioznost se razlikuje od uobičajenog osećaja nervoze ili teskobe i uključuju preterani strah ili preteranu uznemirenost. Anksioznost je najčešći mentalni poremećaji i pogađa skoro 30% odraslih u nekom trenutku njihovog života. Međutim ovo ne umanjuje ozbiljnost ovog poremećaja, zato se anksiozni poremećaji leče i na raspolaganju je niz efikasnih tretmana. Lečenje pomaže većini ljudi da vode normalan produktivan život. Upravo zbog toga je pametno porazgovarati sa stručnim licem ukoliko osećate da patite od ovog poremećaja, a pomoć možete potražiti i na našem sajtu.
Svi ponekad osećamo teskobu, zabrinutost i strah. Takve stvari mogu biti normalni odgovori na određene situacije u životu. Na primer, možda brinete zbog razgovora za posao ili zbog plaćanja računa na vreme. Ovakva osećanja obično jesu produkt svesti koju imate o rizicima i onome što treba da učinite u nekoj teškoj ili opasnoj situaciji. Ova reakcija je poznata kao “fight or flight” ili “borba ili beg”.
Dakle u nekim situacijama vaš mozak reaguje na pretnju ili opasnost, oslobađanjem hormona stresa kao što su adrenalin i kortizol. Čak i ako opasnost nije stvarna, ovi hormoni uzrokuju fizičke simptome anksioznosti. Jednom kada se preteća situacija zaustavi, vaše telo će se obično vratiti u normalu.
Međutim ako imate anksiozni poremećaj, ovi osećaji straha i opasnosti mogu biti kontinuirani i prekidaće vašu dnevnu rutinu i nakon što neka pretnja nestane. Dakle ako imate poremećaj anksioznosti, činiće vam se da su stvari gore nego što zapravo jesu.
Online psiholog
- znojenje,
- teško i brzo disanje,
- groznicu ili crvenilo,
- suva usta,
- osećaj drhtavice,
- gubitak kose,
- ubrzan rad srca,
- ekstremni umor ili nedostatak energije
- vrtoglavicu i nesvesticu,
- bolove u stomaku.
Upravo zato anksioznost može biti opasna, jer vas ako se ne leči može dovesti do depresije ili drugih ozbiljnijih poremećaja.
Anksioznost se najčešće odnosi na zabrinutost zbog neizvesne budućnosti nekog događaja i više je povezana sa napetošću mišića i pokušavanjem izbegavanja nečeg što je neprijatno po osobu koja se oseća anksiozno.
Zato se javlja strah kao emocionalni odgovor na neposrednu pretnju. Takođe strah proizvodi potrebu da osoba koja pati od anksioznosti deluje i bori se sa svojim problemom ili naprotiv pokušava da pobegne od njega.
Anksiozni poremećaji međutim najčešće mogu dovesti do toga da ljudi pokušaju da izbegnu situacije koje pokreću ili pogoršavaju njihove simptome. To može uticati na radni učinak, rad u školi i lične odnose sa drugima.
Generalno, da bi se osobi dijagnostifikovao anksiozni poremećaj, strah ili anksioznost mora biti nesrazmeran situaciji ili uzrastu. Međutim i onda kada taj poremećaj ometa sposobnost normalnog funkcionisanja te osobe.
Postoji nekoliko vrsta anksioznih poremećaja, uključujući generalizovani anksiozni poremećaj, panični poremećaj, specifične fobije, agorafobiju, socijalni anksiozni poremećaj i anksiozni poremećaj razdvajanja.
Tipovi anksioznih poremećaja?
1.Uobičajeni anksiozni poremećaj (Generalized anxiety disorder)
Pod ovaj oblik uobičajnijog anksioznog poremećaja spada manje ili više, sve o čemu smo već govorili u samom tekstu. Uključuje preteranu i upornu brigu, koja ometa svakodnevne aktivnosti osobe koja pati od ovog oblika anksioznosti.
Stalna briga i napetost mogu biti praćeni i fizičkim simptomima i kada je ovaj oblik anksioznosti u pitanju. Osoba koja pati od ovog oblika anksioznosti osećaće: nemir, napetost, umor, poteškoće sa koncetracijom, napetost u mišićima ili probleme sa snom.
Kod ovog oblika anksioznosti brige su često proizvod svakodnevnih stvari poput radnih obaveza, porodičnog zdravlja ili manjih stvari kao što su poslovi, popravke automobila ili sastanci.
2. Panični poremećaj
Osnovni simptom paničnog poremećaja su periodični napadi panike, nesavladiva kombinacija kontinuiranog fizičkog i psihološkog stresa. Tokom napada nekoliko ovih simptoma se javlja u kombinaciji:
- Jako lupanje srca ili ubrzan rad srca
- Znojenje
- Drhtanje ili trzavice
- Osećaj otežanog disanja ili osećaja gušenja
- Bol u grudima
- Vrtoglavica ili nesvestica
- Utrnulost ili trnci u mišićima
- Jeza ili vrućica
- Mučnina ili bolovi u stomaku
- Osećaj distanciranosti
- Strah od gubitka kontrole
- Strah od umiranja
Budući da su simptomi tako ozbiljni, mnogi ljudi koji dožive napad panike mogu verovati da imaju srčani udar ili drugu bolest opasnu po život. Napadi panike dolaze kao posledica: suoačavanja sa nečim neočekivanim, suočavanja sa strahom, kao posledica drugih mentalnih poremećaja kao što su depresija ili posttraumatski poremećaj, a ponekad se mogu javiti i bez očiglednog razloga.
3. Fobije
Specifična fobija je prekomerni strah od određenog predmeta, situacije ili aktivnosti koji obično nije previše štetan. Pacijenti obično i znaju da je njihov strah preteran, ali ga ne mogu prevazići. Ovi strahovi izazivaju takvu nelagodnost da se neki ljudi svim silama trude da izbegnu ono čega se plaše. Primeri su strah od letenja, visine ili strah od pauka.
4. Agorafobija
Agorafobija je strah da od toga da se nađete u situacijama kada mogućnost bega iz takve situacije može biti nemoguć ili neugodan, ili pomoć možda neće biti dostupna u slučaju simptoma napada panike. Strah nije proporcionalan stvarnoj situaciji i traje uglavnom šest meseci ili više i uzrokuje probleme u normalnom funkcionisanju. Osoba sa agorafobijom ovaj strah doživljava u dve ili više sledećih situacija:
- Korišćenje javnog prevoza
- Biti na otvorenim prostorima
- Biti na zatvorenim mestima
- Stajati u redu ili biti u gužvi
- Biti sam izvan kuće
Pojedinac aktivno izbegava situaciju, zahteva pratioca ili izdržava sa intenzivnim strahom ili strepnjom. Nelečena agorafobija može postati toliko ozbiljna da čovek možda neće moći, niti želeti da napusti kuću. Agorafobija se može dijagnostikovati samo ako je strah jako uznemirava ili ako značajno ometa normalne svakodnevne aktivnosti.
Online psiholog
5. Socijalna anksioznost (ranije nazivan socijalnom fobijom)
Osoba sa socijalnim anksioznim poremećajem ima značajnu vrstu nelagode zbog neugodnosti, ponižavanja, odbijanja ili prezira koju može doživeti u interakciji sa drugima. Ljudi sa ovim poremećajem pokušaće da izbegnu svaku sličnu situaciju ili da je podnesu sa velikom teskobom. Uobičajeni primeri su ekstremni strah od javnog nastupa, upoznavanja novih ljudi ili čak to da jede ili pije u javnosti. Strah ili anksioznost uzrokuju probleme sa svakodnevnim funkcionisanjem i traju najmanje šest meseci.
6.Separaciona anksioznosti
Osoba sa poremećajem separacione anksioznosti preterano se plaši ili strepi zbog odvajanja od onih s kojima je povezana. Osećaj prevazilazi ono što je prikladno za uzrast osobe, opstaje (najmanje četiri nedelje kod dece i šest meseci kod odraslih) i uzrokuje probleme u funkcionisanju. Osoba sa poremećajem separacione anksioznosti može biti previše zabrinuta zbog gubitka osobe koja joj je najbliža, može biti nevoljna ili odbiti da izađe ili spava van kuće ili bez te voljene osobe ili može doživeti noćne more zbog razdvajanja. Fizički simptomi ovog poremećaja često se razvijaju u detinjstvu, ali simptomi mogu biti prisutni i u odraslom dobu.
Faktori rizika
Uzroci anksioznih poremećaja trenutno nisu poznati, ali verovatno uključuju kombinaciju faktora, uključujući genetske, ekološke, psihološke i razvojne probleme kod čoveka. Anksiozni poremećaji mogu se pojaviti kao nasledni u određenim porodicama, što sugeriše da kombinacija gena i stresa iz okoline mogu proizvesti ove poremećaje.
Dijagnoza i lečenje
Prvi korak ka rešavanju ovog problema je zasigurno da pacijent postane svestan da ima problem. Ako vam pormećaj bude dijagnostifikovan tek onda se može pristupiti tretmanu lečenja istog. Takođe treba napomenuti da vam naš sajt pruža psihološku pomoć, ako se odlučite da vam je potrebna.
Većina ljudi sa anksioznim poremećajima ne traži adekvatnu pomoć, jer ne shvataju da se ovi poremaćaji efiksano leče ili jednostavno ne shvataju da imaju ovu vrstu poremećaja.
Iako svaki anksiozni poremećaj ima jedinstvene karakteristike, većina pacijenata dobro reaguje na dve vrste lečenja: psihoterapiju ili „terapiju razgovorom“ i lekove. Ovi tretmani se mogu davati sami ili u kombinaciji. Kognitivna terapija (CBT), vrsta terapije razgovorom, može pomoći osobi da nauči drugačiji način razmišljanja, reagovanja i ponašanja kako bi se osećala manje uznemireno. Lekovi neće izlečiti anksiozne poremećaje, ali mogu značajno olakšati simptome. Najčešće korišćeni lekovi su lekovi protiv anksioznosti (koji se obično prepisuju samo na kratak vremenski period) i antidepresivi. Beta-blokatori, koji se koriste za bolesti srca, ponekad se koriste za kontrolu fizičkih simptoma anksioznosti.
Samopomoć i suočavanje sa poremećajem
Postoji niz stvari koje ljudi čine da bi se nosili sa simptomima anksioznih poremećaja i učinili lečenje efikasnijim. Tehnike upravljanja stresom i meditacija mogu biti od pomoći. Grupe za podršku (personalne ili na društvenim mrežama) mogu pružiti priliku za razmenu iskustava i strategija suočavanja sa poremećajem. Naučiti više o specifičnostima poremećaja i pomoći porodici i prijateljima da bolje razumeju takođe može biti od pomoći. Izbegavajte kofein koji može pogoršati simptome i obratite se ako želite i lekarima na našem sajtu.
Zakaži online seansu kod našeg psihologa
Naši Psiholozi
Psiholog Renata Petrić
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Renata Petrić ZAKAŽITE SEANSU renatapsiholog@gmail.com Viber +381638537420 WhatsApp +381638537420 Renata Petrić Psiholog i Psihoterapeut Kvalifikacije: Diplomirani psiholog – Univerzitet
Psiholog Vesna Petković
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila
Psiholog Nataša Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant
Psiholog Miodrag Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i