Sklonost ka samopovređivanju
Samopovređivanje ili samosakaćenje je čin namernog nanošenja bola i fizičkog oštećenja sopstvenom telu. Samopovređivanje se najčešće odnosi na sečenje, sagorevanje, grebanje ili druge oblike nanošenja spoljnih fizičkih povreda samom sebi; može, međutim, uključivati i unutrašnje ili emocionalno namerno nanošenje oštećenja, kao što je preterano konzumiranje količina alkohola ili droga ili namerno učešće u nebezbednim seksualnim aktivnostima.
Online psiholog
Zašto ljudi sebi nanose štetu
Pojedinci koji se samopovređuju mogu osećati da to pomaže u oslobađanju nagomilanih osećanja anksioznosti, besa ili tuge. Ali dokazi pokazuju da će s vremenom te sirove emocije – zajedno sa dodatnim osećanjem krivice i stida – i dalje biti prisutne, pa se čak mogu i pogoršati. Osim toga, samopovređivanje može biti opasno samo po sebi, čak i ako pojedinac nema želju da sebi nanese značajnu ili dugotrajnu štetu.
Koreni samopovređivanja kao vida ponašanja često proizilaze iz trauma vezanih za rano djetinjstvo, uključujući fizičko, verbalno ili seksualno zlostavljanje. To takođe može biti pokazatelj drugih ozbiljnih problema mentalnog zdravlja koji su nezavisni od traume, kao što su depresija, anksioznost ili bipolarni poremećaj ličnosti. U nekim slučajevima samopovređivanje koje se iznenada pojavi može biti pokušaj da se povrati kontrola nakon posebno uznemirujućeg iskustva, poput napada ili preživljavanja drugog traumatičnog događaja.
Potražite pomoć kako biste prestali da se povređujete. Pronađite profesionalca u vašoj blizini koji vam može pomoći da taj problem rešite. Ukoliko u vašoj blizini nema dovoljno stručnjaka, možete kontaktirati online psihologe i psihoterapeute čiji kontakt možete pronaći na našem sajtu.
Koje grupe u društvu su pod najvećim udarom samopovređivanja?
Samopovređivanje se najčešće javlja kod tinejdžera i mladih odraslih osoba; nedavni podaci otkrili su da se stope kreću od 6 do 14 procenata za adolescente i 17 do 30 procenata za devojčice. Kod odraslih samopovređivanje nije toliko prisutno ali ima slučajeva takođe, posebno kod pojedinaca sa lošijim mentalnim zdravljem ili već postojećom istorijom samopovređivanja.
Da li se devojčice samopovređuju više od dečaka?
Iako se i dečaci i devojčice samopovređuju, stopa ovog neobičnog fenomena veća je kod devojčica; koje takođe imaju tendenciju da počnu sa ovakvim radnjama u ranijoj dobi detinjstva. Međutim, neki stručnjaci tvrde da se tipovi ponašanja koji za rezultat imaju samopovređivanje u koje se dečaci češće upuštaju-poput udaranja pesnicama po zidu kada su ljuti-možda ne prijavljuju kao samopovređivanje kada je reč o velikim istraživanjima.
Da li samopovređivanje znači da je neko sklon suicidu?
Ne nužno. Samopovređivanje može izgledati kao pokušaj samoubistva, a neki koji se samopovređuju na kraju nažalost i pokušaju samoubistvo. Ali mnogi ljudi koji su se namerno povredili najčešće nemaju i suicidne misli. Umesto toga, oni jednostavno preduzimaju ekstremne mere kako bi odvratili pažnju – ili pokušali da umire – svoje duševne probleme.
Online psiholog
Znaci i simptomi samopovređivanja
Može biti teško otkriti da li se neko povređuje, jer se samopovređivanje kao čin često vrši u samoći i krije se zbog osećaja stida i straha. Sveže posekotine i ogrebotine, tragovi ugriza i opekotine mogu biti upozorenja da osoba ima sklonost ka samopovređivanju, posebno onda kada se rane često pojavljuju. Drugi fizički znaci mogu uključivati ožiljke, modrice i ćelavost, koje uglavnom ukazuju na ponavljanje ovog obrasca ponašanja.
Drugi, manje očigledni znaci mogu uključivati osobu koja izgleda posebno sklona nesrećama ili koja nosi duge rukave ili duge pantalone čak i po toplom vremenu; ovakvo ponašanje može biti pokušaj prikrivanja samopovređivanja. Ljudi koji se samopovređuju mogu takođe pokazivati znakove depresije ili emocionalne nepredvidljivosti, kao što su komentari o njihovom čestom osećanju beznadežnosti ili bezvrednosti.
Kako mogu da znam da li moje dete ima ovaj problem?
Ponašanje nekoga ko ima tendenciju ka samopovređivanja može biti teško otkriti, jer se osobe sa tom tendencijom to rade u tajnosti ili povređuju ona područjima na telu koja je lako sakriti. Znaci mogu uključivati neobjašnjive rane ili nakupine posekotina; veća upotreba nakita poput narukvica, često nošenje košulja dugih rukava (čak i po toplom vremenu) ili zavoja; ili povećana depresija ili anksioznost.
Da li samopovređivanje izaziva bol?
Generalno, da. Ali nedavni neurobiološki dokazi ukazuju na to da oni koji se samopovređuju imaju veći prag tolerancije na bol. Osim toga, umesto da negativno reaguju na bol, za one koji se samopovređuju bol obično ima smirujuće dejstvo.
Moje dete posećuje veb sajtove koji promovišu samopovređivanje. Treba li biti zabrinut?
Istraživanja sugerišu da je kod mladih koji posećuju veb sajtove koji promovišu samopovređivanje 11 puta veća verovatnoća da su pomislili da će sebi naneti štetu nego mladi koji nisu posetili takve veb stranice. Međutim ispostavilo se da roditelji koji razgovaraju sa decom na ovu temu, nemaju takvih problema koji se javljaju češće kod one dece koja su zanemarivana. Ako i pokušate da vodite ovakav razgovor sa vašim detetom, potrudite se da ne budete osuđivački nastrojeni, potrudite se da objasnite detetu šta je dobro, a šta loše po njega. Objasnite im šta predstavljaju takve stranice i kakav bi odnos oni trebali da imaju prema njima.
Da li su veb stranice koje promovišu samopovređivanje opasne?
Zavisi. Neke veb straice koje sadrže teme o samopovređivanju i samoubistvu su protiv ove prakse i pojedincima pružaju resurse i savete za pomoć. Drugi sajtovi međutim, popularizuju samopovređivanje ili samoubistvo ili nude informacije o metodama, prikrivanju ili drugim opasnim aspektima samopovređivanja. Takvi sajtovi bi trebali biti zabranjeni za mlađi uzrast koji još nema izgrađenu svest o opasnostima ovakvih postupaka, te bi trebalo u blagoj meri kontrolisati to kako vaše dete provodi svoje vreme na internetu.
Kako sprečiti nekoga da povredi sebe?
Svako ko se bori sa samopovređivanjem treba, pre svega, da potraži pomoć. Najčešće je to terapeut specijalizovan za samopovređivanje, koji može pomoći pojedincu da razume osnovne uzroke svog ponašanja i uvežba zdravije mehanizme suočavanja sa svojim problemom koji proizvodi samopovređivanje. Zapamtite da se niko ne povređuje bez posebnog povoda, iza toga se uvek krije neko mentalno stanje koje to podstiče.
Pomoć može stići i očekivati se i od prijatelja, partnera ili drugih voljenih osoba od poverenja. Kada pojedinac doživi potrebu za samopovređivanjem, razgovor o tim osećanjima sa bliskim osobama – čak i ako se o samopovređivanju ne razgovara direktno – može pomoći u ublažavanju nagona i pomoći u razumevanju teških emocija.
Šta da radim ako se moja voljena osoba samopovređuje?
Odgovor na saosećanje – i prepoznavanje da je samopovređivanje pokušaj suočavanja sa bolnim osećanjima – prvi je korak. Zatim ohrabrite osobu da potraži pomoć, pomozite joj u pronalaženju drugih načina za reševanje njihovih negativnih osećanja (poput vežbanja) i učinite je dostupnom za razgovor o svim teškim emocijama koje doživljava.
Kako mogu smanjiti potrebu za samopovređivanjem?
Identifikovanje pokretača samopovređivanja – i njihovo izbegavanje kada je to moguće – može pomoći u smanjenju potrebe za samoizolacijom i samopovređivanjem. Zamena samopovređivanja samo umirujućim aktivnostima, kao što su slikanje, tuširanje vrućom vodom ili vežbanje, takođe mogu pomoći u smanjenju želje za samopovređivanjem.
Ukoliko nemate u svojoj okolini psihoterapeuta ili psihologa sa kojim bi mogli da se posavetujete, obratite se online psiholozima na našem sajtu. Potrebno je samo da pronađete kontakt i obratite im se!
SOS telefon za pomoć osobama koje razmišljaju o samoubistvu
Broj 0800/309-309, opcija 1, SOS telefon je koji radi 24 sata, a na koji se javljaju stručnjaci za sprečavanje samoubistva.
Zakaži online seansu kod našeg psihologa
Naši Psiholozi
Psiholog Nataša Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant
Psiholog Miodrag Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i
Psiholog Vesna Petković
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila
Psiholog Renata Petrić
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Renata Petrić ZAKAŽITE SEANSU renatapsiholog@gmail.com Viber +381638537420 WhatsApp +381638537420 Renata Petrić Psiholog i Psihoterapeut Kvalifikacije: Diplomirani psiholog – Univerzitet