Vrste mentalnih poremećaja

Mentalna bolest je opšti izraz za grupu bolesti koja može uključivati simptome koji mogu uticati na razmišljanje, percepciju, raspoloženje ili ponašanje osobe. Mentalne bolesti mogu otežati nekome da se nosi sa poslom, emotivnim, intimnim privatnim ili prijateljskim odnosima i drugim zahtevima koje život nameće. Odnos između stresa i mentalne bolesti je složen, ali poznato je da stres može pogoršati epizodu mentalne bolesti. Međutim većina ljudi može izlečiti svoju mentalnu bolest lekovima, savetovanjem ili korišćenjem obe ove metode ili bar zalečiti i ublažiti simptome mentalne bolesti, kako bi osoba koja pati od nekog pormećaja mogla da funkcioniše. Ovaj članak će se baviti navođenjem nekih od najuobičajenih problema mentalnog zdravlja i mentalnih bolesti.

Anksiozni poremećaji

Anksiozni poremećaji su grupa poremećaja mentalnog zdravlja koja uključuje generalizovane anksiozne poremećaje, socijalne fobije, specifične fobije (na primer, agorafobiju i klaustrofobiju), panične poremećaje, opsesivno kompulzivni poremećaj (OKP) i posttraumatski stresni poremećaj. Nelečeni anksiozni poremećaji mogu dovesti do značajnog narušavanja svakodnevnog života ljudi.

Simptomi anksioznog pormećaja često variraju od slučaja do slučaja, međutim ono što vam može biti jak pokazatelj je osećaj nelagode u društvu sa ljudima koje ne poznajete. Anksiozni poremećaj takođe nekada može i fizički da se manifestuje kroz često znojenje dlanova ili generalno nervozno znojanje, ali i kroz grčenje mišića. Međutim ovi simptomi mogu biti produkt drugih mentalnih ali i fizičkih poremećaja, zato je najbolje da se posavetujete sa vašim izabranim lekarom ukoliko primetite neke promene u ponašanju i fizičkom zdravlju.

Za više informacija pogledajte na našem sajtu članak o anksioznim poremećajima.

Online psiholog

Poremećaji ponašanja i emocije kod dece

Uobičajeni poremećaji ponašanja kod dece uključuju poremećaj (ODD), poremećaj ponašanja (CD) i poremećaj hiperaktivnosti sa deficitom pažnje (ADHD). Lečenje ovih poremećaja mentalnog zdravlja može uključivati terapiju, obrazovanje i lekove.

Ovakvi poremećaji kod roditelja često izazivaju preteranu paniku koja nikako nije povoljna za decu koja pate od ovih poremećaja. Ovakvi poremećaji često mogu da variraju u svom intenzitetu, nisu nešto što može životno ugroziti vašu decu, ali naravno nisu ni za šalu. Međutim lečenje u vidu terapije i lečenje uz kvalifikovanog stručnjaka za ova pitanja može trajno pomoći vašem detetu da se izbori sa poremećajem. Na roditeljima treba da bude samo to, da se upoznaju sa problemom koji dete ima i da mu budu neizmerna podrška na putu izlečenja.

Za više informacija pogledajte članke na našem sajtu koji se bave poremećajima ponašanja kod dece

Bipolarni afektivni poremećaj

Bipolarni afektivni poremećaj je vrsta poremećaja raspoloženja, ranije poznata pod nazivom „manična depresija“. Osoba sa bipolarnim poremećajem doživljava epizode ​​manije (ushićenja) i depresije. Osoba može, ali i ne mora doživeti psihotične simptome. Tačan uzrok ovog poremećaja i dalje nije poznat, ali genetska predispozicija jeste jasno utvrđena. Stresi iz okruženja takođe mogu izazvati epizode ​​ove mentalne bolesti.

Za više informacija pogledajte naš članak o bipolarnom poremećaju

Depresija

Depresija je poremećaj raspoloženja koji karakteriše smanjenje raspoloženja, gubitak interesovanja i uživanja i smanjena energija. Depresija nije samo osećaj prekomerne tuge. Postoje različite vrste i simptomi depresije. Postoje različiti nivoi ozbiljnosti i simptomi povezani sa depresijom. Simptomi depresije mogu dovesti do povećanog rizika od suicidalnih misli ili suicidnog ponašanja.

Simptomi depresije mogu biti gubitak interesovanja za neke aktivnosti koje su nas ranije ispunjavale. Takođe može da se manifestuje kao gubitak interesovanja za seks ili za bilo kakvu interakciju sa drugima. Uzroci depresije mogu da variraju od slučaja do slučaja, uglavnom mogu biti povezani sa nekim teškim događajima koje smo preživili ili mogu biti neobjašnjivi na prvu loptu. Veruje se da ljudi koji u porodici imaju slučajeva depresije, mogu takođe razviti sklonost ka ovom poremećaju.

Depresija se leči psihoterapijom ili lekovima ili kombinovanjem ove dve metode. Iako je reč o ozbiljnom poremećaju ukoliko govorimo o kliničkoj depresiji, ove metode mogu pomoći u lečenju od depresije na trajnom nivou.

Za više informacija pogledajte na našem sajtu još neke članke koji se bave depresijom kao poremećajem.

Disocijacija i disocijativni poremećaji

Disocijacija je mentalni proces u kome se osoba odvaja od svojih misli, osećanja, sećanja ili osećaja identiteta. Disocijativni poremećaji uključuju disocijativnu amneziju, disocijativnu fugu, poremećaj depersonalizacije i disocijativni poremećaj identiteta. Reč je o poremećaju koji može biti poprilično zahtevan za lečenje jer osobe koje pate od ovog poremećaja često nemaju utisak da pate od poremećaja koji zahteva posebnu medicinsku negu. Osoba sa ovim poremećajem može razviti lažne konstrukcije o okolini pa i sebi do te mere da će razviti još jedan ili više identiteta pored svog pravog identiteta.

Za više informacija pogledajte članke na našem sajtu koji se bave disocijacijom i disocijativnim poremećajima ili poremećajima ličnosti.

Poremećaji u ishrani

Poremećaji u ishrani uključuju anoreksiju, bulimiju i druge poremećaje prejedanja. Poremećaji u ishrani pogađaju žene i muškarce i mogu imati ozbiljne psihološke i fizičke posledice. Veliki broj mladih ljudi ili bolje reći mladih devojaka razvije ove poremećaje zbog preteranih očekivanja od strane drugih povodom svog izgleda. Međutim treba istaći da se javnost dovoljno obrazovala o ovom poremećaju i da sada postoji znanje kakave posledice ovaj poremećaj može da ima po one koji pate od njega.

Za više informacija pogledajte članke na našem sajtu koji se bave poremećajima u ishrani

Opsesivno kompulsivni poremećaj

Opsesivno-kompulsivni poremećaj (OKP) je anksiozni poremećaj. Opsesije su ponavljajuće misli, slike ili impulsi koji su nametljivi i neželjeni. Prisile su dugotrajni i uznemirujući ponavljajući rituali. Tretmani lečenja uključuju kognitivnu terapiju (CBT) i lekove ili kombinaciju ovih metoda.

Čest je slučaj da ljudi sami sebi dijagnostifikuju ovaj poremećaj čak i kada on nije jakog intenziteta, jer je popularisan kroz masovne medije. Međutim često se desi da ljudi koji ga prijavljuju ne pate od ovog poremećaje, ali sa druge strane ne može se reći da nije redak. Mnogo ljudi ima problem sa opsesivno kompulsivnim poremećajem i često samo oni shvataju koliko to jeste frustrirajući poremećaj koji ih ometa u svakodnevnom funkcionisanju.

Važno je obratiti se profesionalnim licima čim shvatite da imate sličnih ili približno sličnih simptoma.

Za više informacija pogledajte neke tekstove na našem sajtu koji se bave temom opsesivno -kompulsivnih poremećaja.

Paranoja

Paranoja je iracionalan i intenzivan osećaj gonjenja od strane drugih, međutim može imati i drugačije manifestacije. Paranoja može biti simptom stanja uključujući paranoidni poremećaj ličnosti, deluzivni (paranoidni) poremećaj i šizofreniju. Lečenje paranoje uključuje lekove i konstantu psihološku podršku. Paranoja nije nimalo naivan poremećaj i mora mu se pristupiti adekvatnim sredstvima i metodima psihoterapije, jer nelečeni paranoidni poremećaji mogu imati katastrofalne posledice.

Za više informacija pogledajte naše članke koji se bave paranojom.

Online psiholog

Posttraumatski stresni poremećaj

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je stanje mentalnog zdravlja koje se može razviti kao reakcija kod ljudi koji su doživeli bilo koji traumatski događaj. Ovo može biti automobilska nezgoda ili bilo koja druga ozbiljna nesreća, fizički ili seksualni napad, ratni događaji ili mučenje, ili prirodne katastrofe poput požara ili poplava. Posttraumatski stres zahteva posebnu negu i pravovremeno lečenje jer ako se ne leči može rezultirati drugim poremećajima poput anskioznosti ili depresije.

Za više informacija pogledajte naš članak o posttraumatskom stresnom poremećaju

Psihoza

Ljudi pogođeni psihozom mogu doživeti ili doživljavati česte zablude, halucinacije, formirati lažne konstrucije, predstave i imati zbunjujuće misli. Psihoza se može pojaviti u brojnim mentalnim bolestima, uključujući psihozu izazvanu lekovima, šizofreniju i poremećaje raspoloženja. Lekovi i psihološka podrška mogu ublažiti ili čak ukloniti psihotične simptome. Međutim izuzetno je važno da se sa lečenjem krene od prvih naznaka psihotičnih poremećaja, jer vremenom oni mogu postajati sve razvijeniji i razvijeniji.

Za više informacija pogledajte neke naše članke o psihozama

Šizofrenija

Šizofrenija je složen psihotični poremećaj koji karakterišu poremećaji razmišljanja i emocija i iskrivljena percepcija stvarnosti. Simptomi shizofrenije uvelike se razlikuju, ali mogu uključivati halucinacije, zablude, poremećaj mišljenja, socijalno povlačenje, nedostatak motivacije i oslabljeno razmišljanje i pamćenje. Ljudi sa shizofrenijom imaju visok rizik od samoubistva. Međutim šizofrenija nije kako se često veruje isto što i podeljena ličnost.

Ukoliko prepoznajete sebe u nekim simptomima koje smo spominjali ili verujete da vi ili neko koga znate ima neki od poremećaja koje smo naveli, potrebno je da se što pre obratite stručnom licu. Tekstovi na našem sajtu mogu pomoći da sami sebi dijagnostifikujete neki od poremećaja ili neki problem koji imate, međutim to nije ni pola od onoga što vam može ponuditi stručno lice u ovakvim slučajevima. Naš sajt vam takođe nudi i tu opciju! Ukoliko imate neki problem obratite se našim online psiholozima čiji kontakt takođe možete pronaći na našem sajtu.

Zakaži online seansu kod našeg psihologa

Naši Psiholozi

Psiholog

Psiholog Nataša Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Vesna Petković

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Miodrag Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Tijana Stojšić

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama TIJANA STOJŠIĆ ZAKAŽITE SEANSU tijanastojsic82@gmail.com Viber + 38163345659 WhatsApp + 38163345659 Facebook Instagram TIJANA STOJŠIĆ Master psiholog i psihoterapeut

Pročitaj više »