Kofein i anksioznost – Koliko kofein utiče na anksioznost?

Ljudi širom sveta uživaju u kafi još od 15. veka. Danas 64% odraslih u Sjedinjenim Državama kaže da redovno pije kafu, a kod nas je ta statistika verovatno i veća. Na Balkanu se kafa pije, gotovo i pre nego što je stigla do Zapadne Evrope – tradicija ispijanja kafe na našim područijma, starija je i od Američke istorije. Volimo ukus i volimo ono što kofein čini za nas. Ujutru nas budi, daje nam energiju koja nam je potrebna i čini čuda za naše pamćenje i fokus.

Online psiholog

Iako postoji obilje koristi od kafe, ne možemo zanemariti neželjene efekte kofeina. Previše kofeina može dovesti do osećaja izvesne doze „treme“. Dakle, kakav uticaj to ima na anksioznost? Može li kafa izazvati anksioznost? Kratak odgovor je: ne, kafa ne izaziva anksioznost. Ali, kofein, generalno, može pogoršati simptome kod ljudi koji su već skloni anksioznosti ili imaju problem sa anksioznošću.

Šta je zapravo anksioznost?

Pre nego što pređete na to kako kafa utiče na anksioznost, važno je definisati ovo stanje. U tu svrhu, anksioznost se može podeliti u dve kategorije: opšta anksioznost i generalizovani anksiozni poremećaj (GAP). Opšta anksioznost je prirodna svest koja dolazi i odlazi dok vaše telo reaguje na svakodnevni stres.

Neko ko ima generalizovani anksiozni poremećaj, s druge strane, imaće hroničnu anksioznost bez ikakvog razloga i ne može se ne osećati zabrinuto i kao da nije pod stresom. Dakle neko sa ovim poremećajem će biti anksiozna, bilo da pije ili da ne pije kafu. Ovo stanje dijagnostikuje lekar, odnosno psihijatar, psihoterapeut ili psiholog.

Simptomi anksioznosti uključuju:

  • Nervoza ili nemir
  • Ubrzan rad srca
  • Ubrzano disanje
  • Znojenje
  • Drhtanje
  • Slabost ili umor
  • Poteškoće u koncentraciji
  • Nesanica
  • Gastrointestinalni problemi

Kakvi su efekti kafe?

Kofein, glavni aktivni sastojak kafe, je psihostimulantna supstanca koja deluje na deo mozga koji se zove centralni nervni sistem. On blokira molekul koji se zove adenozin, izazivajući budnost povezanu sa kofeinom.

Ovaj hemijski proces takođe može dovesti do neželjenih ili negativnih efekata kao što su:

  • Nervoza ili nemir
  • Ubrzan rad srca
  • Glavobolja
  • Uzbuđenje
  • Drhtavost
  • Razdražljivost
  • Problemi sa varenjem
  • Učestalo mokrenje

Online psiholog

Ovi efekti mogu da se pojave već za 45 do 60 minuta i traju čak 4 do 6 sati, ali su retko opasni. Neželjeni efekti se mogu razlikovati od osobe do osobe jer zavise od njihove tolerancije, osetljivosti i količine kofeina na koju su navikli. Tome doprinose i telesna masa i genetika.

Obavezno izbegavajte konzumaciju kofeina uveče jer to može izazvati poremećaj sna. Druge stimulativne lekove, kao što je Sudafed ili lekovi koji sadrže efedrin, ne treba uzimati istovremeno sa kofeinom jer to može pogoršati neželjene efekte i izazvati visok krvni pritisak. Neki antibiotici kao što je Cipro i lekovi za stomak kao što je Tagamet imaju interakciju sa kofeinom gde usporavaju proces tela da se oslobodi kofeina. Uzimanje zajedno može izazvati neželjene neželjene efekte. Konsultujte se sa svojim lekarom ili farmaceutom da biste sprečili bilo kakve interakcije sa lekovima.

Koliko je previše kofeina?

Prema FDA, tipična doza je 400 mg dnevno ili otprilike 4 šolje. Imajte na umu da ako ste trudni, držite doze manje od 200 mg dnevno. Previše može da vas izloži riziku da imate simptome kao što su brzi, nepravilni otkucaji srca, drhtanje mišića i osećaj uznemirenosti.

Ako malo preterate, ne brinite. Prestanite da pijete kafu i pijte puno vode da biste hidrirali. Jedna šolja vode i 1 šolja kafe je dobar odnos. Zatim prošetajte da biste se oslobodili kofeina i smanjili nemir.

Kako kofein utiče na anksioznost?

Kao što je ranije pomenuto, neželjeni efekti kofeina mogu biti veoma slični simptomima anksioznosti. I iako kofein ne izaziva direktno anksioznost, može pogoršati simptome.

Jedna studija je to pokazala tako što je 72 pacijenta sa anksioznim poremećajima i 26 pacijenata bez anksioznosti dala dozu od 480 mg kofeina da bi se videlo da li će to izazvati napad panike. Napad panike je simptom generalizovanog anksioznog poremećaja ili bolje reći hronične anksioznosti. Otkrili su da je blizu 61% pacijenata sa anksioznim poremećajima prijavilo napad panike pri čemu nijedan od pacijenata bez anksioznosti nije imao napad panike.

Još jedna mala studija je to podržala dajući 38 pacijenata dozu kofeina od 10 mg i otkrila je da je do 71% pacijenata izjavilo da su efekti kofeina slični onima kod napada panike (nervoza, nemir, drhtavica). Opet, pacijenti bez anksioznosti nisu prijavili nikakve napade panike.

Ljudi sa anksioznošću treba da razmisle o izbegavanju kafe i druge hrane i pića sa kofeinom. Čini se da ljudi koji nemaju anksioznost bolje podnose kofein, ali svi su različiti.

Šta je sa šećerom u kafi?

Dakle, ne pijete gorku kafu i treba vam malo slatkoće u životu? Šećer i drugi veštački zaslađivači slični su kofeinu po tome što ne mogu izazvati anksioznost, ali mogu pogoršati simptome anksioznosti. Najbolje je da se držite podalje jer mogu izazvati efekte kao što su umor, šećerni šok, zamagljen vid i uznemireni stomak. Ovi neželjeni efekti mogu smanjiti vaše raspoloženje što samo doprinosi anksioznosti.

Šta mogu da uradim ako sam zabrinut zbog svoje konzumacije kofeina i anksioznosti?

Srećom, postoje opcije ako vam kafa ne odgovara. Možete odabrati da pijete bezkofeinsku kafu (kafu bez kofeina) ili čaj.

Ako previše volite kafu, možete da probate manje količine i postepeno smanjite broj ispijenih šoljica dnevno ili da je zadržite samo kada vam je potreban funkcionalni podsticaj umesto toga da je pijete svakog dana. Takođe biste kafu mogli potpuno ukloniti iz svoje dnevne rutine, to je nažalost najzdravija odluka. Zdrave promene u ishrani mogu pozitivno uticati na anksioznost. Ne zaboravite da je kofein aktivni sastojak u drugim proizvodima kao što su energetska pića, čokolada i bezalkoholna pića.

Za osobe sa anksioznošću je najbolje da izbegavaju kafu, ne zato što kofein izaziva anksioznost, već zato što može da pogorša simptome. Međutim, ako volite da se prepustite, smanjite ga na dnevni minimum. Svako ima drugačiju fiziologiju, tako da ne zaboravite da pitate svog lekara ili farmaceuta za savet.

Zakaži online seansu kod našeg psihologa

Naši Psiholozi

Psiholog

Psiholog Miodrag Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Nataša Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Vesna Petković

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila

Pročitaj više »