Anksioznost kao bolest modernog društva?

Na samom početku teksta verujemo treba odgovoriti na pitanje šta je zapravo anksioznost? Potom ćemo preći na to kako se ona manifestuje danas, a uz to obećavamo da ćemo vam dati i neke korisne savete o tome kako da je prevaziđete u modernim uslovima življenja i rada. Pa da počnemo…

Anksioznost je prirodna reakcija vašeg tela na stres. To je osećaj straha ili bojazni o tome šta će doći. Prvi dan u školi, odlazak na razgovor za posao ili držanje govora mogu uzrokovati da se većina ljudi oseća uplašeno i nervozno.

Online psiholog

Ali ako su vaša osećanja anksioznosti ekstremna, traju duže od šest meseci i ometaju vaš život, možda imate anksiozni poremećaj.

Šta su anksiozni poremećaji?

Normalno je da ste zabrinuti zbog preseljenja na novo mesto, započinjanja novog posla ili polaganja testa. Ova vrsta anksioznosti je neprijatna, ali vas može motivisati da radite više i da radite bolje. Obična anksioznost je osećaj koji dolazi i prolazi, ali ne ometa vaš svakodnevni život.

U slučaju anksioznog poremećaja, osećaj straha može biti sa vama sve vreme. To je intenzivno i ponekad iscrpljujuće.

Ova vrsta anksioznosti može dovesti do toga da prestanete da radite stvari u kojima uživate. U ekstremnim slučajevima, može vas sprečiti da uđete u lift, pređete ulicu ili čak napustite svoj dom. Ako se ne leči, anksioznost će se pogoršavati.

Anksiozni poremećaji su najčešći oblik emocionalnog poremećaja i mogu uticati na bilo koga u bilo kom uzrastu. Prema Američkom udruženju psihijatara, veća je verovatnoća da će žene za razliku od muškaraca dobiti dijagnozu anksioznog poremećaja.

Anksioznost kao bolest modernog društva?

Iako postoji mnogo toga u modernom životu što nam olakšava svakodnevnicu, postoji i mnogo aspekata koji mogu izazvati i produžiti anksioznost. Naravno, imamo svet informacija i hiljade aplikacija na dohvat ruke, ali da li je to zaista dobra stvar? Da li je ljudima u stara vremena, na neki način, bilo lakše nego nama? Anksioznost postoji još od vremena kada se čovek uzdigao na dve noga, ali da li su na primer stari Grci morali da se bave Instagramom ili dešifrovanjem zagonetnih tekstualnih poruka (ili nedostatkom istih) od nekoga sa kim je sinoć izašao na dejt? Pa i ne baš, složićemo se.

Evo nekih uobičajenih savremenih životnih stresora – i što je još važnije, šta možete da uradite da biste se nosili sa njima.

Okidač 1: Open Office planovi

Kancelarije nisu super zabavne, ali znate li šta je još gore otvorene kancelarije. Ako ne radite u kancelariji sigurno ste ovo viđali po filmovima i serijama, ovakav plan organizacije zapravo ne podrazumeva zidove i vrata. Koncept je relativno nov i trebalo je da učini da se zaposleni osećaju bolje na poslu. Studije pokazuju, međutim, da to nije nužno slučaj.

Šta učiniti u vezi s tim:

Nadamo se da ćete se kako vreme bude više odmicalo naviknuti na situaciju u kojoj se nalazite.

Velika pomoć za neke je bila pronalaženje drugara u kancelariji sa kojim bi mogli biti potpuno otvoreni i iskreni u vezi sa svojom anksioznošću. Pokušajte na primer da ugrabite neki drugi sto, ako neko od vaših kolega napusti posao koji je radio. Makar i ovako mala promena u istom prostoru može doprineti tome da se osećate lagodnije, jer će uticati na to da neko ili nešto što vas je ranije frustriralo ne bude više u vašem videokrugu. Svakako nemojte računati da ćete na lepe oči, šarm i ukazivanje na svoj problem dobiti prostor samo za sebe. Posebno, ako se neko ko je u hijararhiji viši od vas nalazi u istom sosu.

Okidač 2: Poređenje sebe sa javnim ličnostima

Konstantno smo bombardovani reklamama i sa toliko TV-a (ili Netflik-a), stalno smo izloženi nerealnim standardima lepote. Ovo može biti poprilično frustrirajuće s obzirom da shodno našim primanjima, ne možemo ispratiti sve tokove i standarde današnje lepote plastičnih i veštačkih ikona iz sveta poznatih. Naravno ne treba samo blatiti, ima neverovatno lepih ljudi iz sveta poznatih koji ne rade ovakve stvari. Međutim javni nastupi podrazumevaju makar i minimalnu stilizaciju – zapamtite to! Ništa to nije baš onako kako izgleda i uživo, ako znate šta želimo da vam kažemo.

Šta učiniti u vezi s tim:

Zapamtite skoro sve što vidite u časopisima i reklamama je uređeno! Čak i kampanje koje ne sadrže fotošop nisu „prirodne“. Postoji čitav tim šminkera, frizera, stilista za garderobu i profesionalaca za osvetljenje. Koja prosečna osoba ima ceo tim posvećen tome da izgleda savršeno? Poređenje sebe sa drugima ne vodi nigde. Što se manje upoređujemo sa drugima i što se više fokusiramo na stvari koje volimo kod sebe, to je bolje po nas.

Online psiholog

Okidač 3: Zavisnost od društvenih mreža

Jedna reč: FOMO! Ovo je relativno novi koncept i vezan je za jedan čest fenomen u današnjem društvu. FOMO ili strah od propuštanja stvari u životu. Gledanje fotografija naših prijatelja koji se druže bez nas nije zabavno i može nas ponekad baciti u bedak. Međutim, FOMO se ne odnosi samo na naše prijatelje. Može nas naterati da se osećamo kao da su naši životi neadekvatni u poređenju sa onima koji uvek objavljuju fotografije sa putovanja ili se hvale svojim ogromnim vereničkim prstenom.

Iako naši prijatelji verovatno nisu poznate ličnosti, prosečni ljudi takođe uređuju svoja lica na slikama koje postavljaju! Aplikacije olakšavaju više nego ikad uređivanje našeg izgleda sa samo nekoliko dodira ekrana. Teško je znati šta je stvarno, a šta nije u modernom svetu.

Šta učiniti u vezi s tim:

Zapamtite da su društveni mediji iluzija. Feedovi sa društvenih mreža ljudi su često veoma pažljivno krojeni odgovorajućim izborom slika i video zapisa. Objavljujemo samo slike onog dana kada smo izgledali najbolje i dana kada smo na mestima sa najviše „Instagramabilnih“ mesta. Zato ukoliko vas ove stvari uznemiravaju ili smaraju, obrišite društvene mreže – lakše je nego što mislite.

Ako vam ne služi ničemu, pustite ga. Da li se previše zagrevate zbog svađa na Fejsbuku? Da li se nalazite da kompulzivno uhodite svog bivšeg na svakoj društvenoj platformi koja postoji? Verovatno je vreme za pauzu. Izbrišite problematičnu aplikaciju na najmanje nekoliko dana i vidite kako se osećate.

Okidač 4: Tumačenje onlajn komunikacije

Kada komuniciramo lično, obično je mnogo jednostavnije protumačiti šta neko zaista misli kada nam se obraća, zahvaljujući tonu glasa i društvenim znacima. Međutim kada su u pitanju poruke, teško je odrediti šta je neko tačno mislio – sem ako nismo neki genije za tumačenje emotivnog konteksta obične tekstualne poruke. Neko sa takvom veštinom, verovatno bi mogao poneti titulu modernog supermena.

Znaci koje koristimo u verbalnoj komunikaciji ne postoje kada komuniciramo elektronski – bilo sa prijateljima na našim telefonima ili sa našim šefovima putem e-pošte – i može biti teško i stresno shvatiti kako su rekli ono što su rekli. Često se desi da mi baš skočimo na taj najgori scenario, kao jedinu mogućnost. Osim toga, moramo se baviti i tumačenjem nedostatka komunikacije. Koliko puta vam se desilo da se osećate anksiozno jer neko nije odgovorio na vašu poruku satima, a do toga vam je stalo? Pa baš vam o tome pričamo, stari Grci sa početka baš i nisu morali da brinu o ovome.

Šta učiniti u vezi s tim:

Nemojte se plašiti da tražite pojašnjenje. Istaknite očigledno – nezgodno je pitati! Ponekad vam ovo može pomoći da se osećate manje neprijatno, budite spremni da konfrontirate. Možete reći: „Hej, znam da je ovo nekako nezgodno pitati, ali osećam da je ta poruka koju si poslao/la [ubaci pridev koji opisuje vibraciju koju ovde osećaš]. Ponekad je zaista teško dešifrovati ove stvari preko poruke.

Takođe, zapamtite da vam preskakanje misli o najgorem slučaju uopšte neće pomoći. Napravite korak unazad i udahnite. U velikoj šemi stvari, to je samo jedna mala poruka i ne bi trebalo da vam je važna.

Okidač 5: Osećate se kao da uvek morate biti „uključeni“ za posao

Sa modernom tehnologijom i aplikacijama za e-poštu na našim telefonima, možemo se osećati pod pritiskom da radimo više nego što je to potrebno. Smatramo da moramo da budemo dostupni 24/7. Saradnici i nadzornici imaju naše lične brojeve telefona i u mnogim slučajevima se ne plaše da ih koriste.

Bez obzira na vašu profesiju, mnogi od nas se osećaju kao da treba da proveravamo e-poštu van radnog vremena da bismo dokazali da smo predani vredni radnici. Pored toga što smo elektronski „uključeni“, uvučeni smo u prekovremeni rad i preskakanja pauze za ručak. Nije neuobičajeno da se osećate kao da vas jedan „pogrešan potez“ može koštati karijere u današnjoj poslovnoj atmosferi.

Šta učiniti u vezi s tim:

Verujte nam, znamo da može biti teško pronaći ravnotežu između posla i privatnog života i podeliti i zadržati misli o poslu na poslu. Naš savet broj jedan: ne proveravajte e-poštu kada se probudite! Zaista nema smisla, a šanse da nešto bude tako hitno da samo vas čeka da dođete na posao su male.

Ako zaista osećate da vas ovaj problem pogađa na poslu i van posla, otvoreno i iskreno razgovarajte sa svojim šefom. Opet, ovo nije lako i može biti potpuno nezgodno, ali biće vam drago što ste to uradili. Oh, i za ime boga, isključite obaveštenja za e-pošte kada dođete kući.

Preduzmite nešto!

Ne možemo da promenimo koju godinu smo rođeni, tako da jednostavno moramo da radimo sa tim što imamo. Imamo izbor u našem životnom stilu. Isprobajte neke od ovih saveta i vidite kako se osećate! Male promene mogu napraviti veliku razliku.

Ukoliko verujete da niste u stanju da se nosite se anskioznošću sami, ne bi bilo loše da popričate sa nekim. Prvo počnite sa prijateljima, sa porodicom, a ukoliko i to ne pomogne, pokušajte sa meditacijom, odnosno nečim što vas smiruje. U krajnjem slučaju razmišljate o mogućnosti da se obratite stručnom licu.

Na našem sajtu pored korisnih tekstova možete dobiti i ovaj vid pomoći. Potražite rubriku sa kontaktima naših psihologa i obratite im se za pomoć. Ovo je za razliku od mnogih stvari koje smo nabrojali u ovom tekstu – prednost modernog društva i tehnologije. Putem našeg sajta možete organizovati svoju seansu u vidu online terapije. Dakle nećete morati da trčite sa kraja na kraj grada, ili u drugi grad kako bi dobili adekvatnu pomoć od stručnog lica. Biće dovoljno samo to da se obratite za pomoć, a seansu ćete moći da pratite iz udobnosti vašeg doma putem online platformi i aplikacija koje sadrže opciju video poziva.

Zakaži online seansu kod našeg psihologa

Naši Psiholozi

Psiholog

Psiholog Miodrag Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Nataša Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Vesna Petković

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Tijana Stojšić

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama TIJANA STOJŠIĆ ZAKAŽITE SEANSU tijanastojsic82@gmail.com Viber + 38163345659 WhatsApp + 38163345659 Facebook Instagram TIJANA STOJŠIĆ Master psiholog i psihoterapeut

Pročitaj više »