Ponašanje trogodišnjeg detata

Ovaj tekst će se načelno baviti problematičnim aspektima u ponašanju dece predškolskog uzrasta. Odnosno baviće se onim kako da primetimo takve aspekte kod naše dece, kako da takvo ponašanje redugujemo i kome da se obratimo za pomoć ukoliko ne uspevamo da rešimo problematično ponašanje kod deteta sami.

Većina dece koja se leče zbog problema sa poremećajima u ponašanju su školskog uzrasta: neadekvatno se ponašaju na času, ignorišu ili prkose uputstvima nastavnika ili su previše agresivni prema drugoj deci. Ali u mnogim slučajevima ova deca pokazuju problematično ponašanje već u godinama pre nego što pođu u školu. Znakovi da će predškolcima možda trebati pomoć da nauče da upravljaju svojim impulsima i regulišu svoje ponašanje uključuju:

Online psiholog

  • Možda su imali više – i to ozbiljnijih stresova nego što je to tipično za decu njihovih godina
  • Možda im je izuzetno teško da se snađu i razumeju probleme svojih iscrpljenih i frustriranih roditelja
  • Možda su baš zbog svog karaktera ili loše komunikacije sa roditeljima bili izbacivani iz predškolske ustanove ili isključeni iz igranja sa ostalom decom
  • Njihovo ponašanje je možda ometalo porodični život i predstavljalo ozbiljan pritisak na druge članove porodice
  • Sukob oko lošeg ponašanja deteta može stvoriti negativne odnose deteta sa roditeljima
  • Pokazatelj može biti i to da ste kao roditelj bili zabrinuti da bi vaše dete moglo povrediti svoju mlađu braću i sestre

Koje vrste terapije su efikasne za decu predškolskog uzrasta?

U ovom uzrastu, terapija usmerena na pomoć deci sa problemima u ponašanju usredsređuje se na roditelje – učeći ih veštinama da efikasnije oblikuju ponašanje deteta i resetuju porodične odnose na pozitivniji način.

Terapija za interakcije roditelja i deteta (PCIT): U ovakvoj metodološkoj praksi roditelji dobijaju treninge uživo od terapeuta dok vode ili upućuju decu između 2 i 7 godina kroz niz zadataka i vežbanja tehnika za postavljanje granica i efikasno reagovanje na željeno i neželjeno ponašanje. Obuka obično zahteva 14-17 sesija nedeljno.

Obuka za upravljanje ponašanjem deteta za roditelje (PMT): Ovom metodom roditelji se obično vide sa terapeutom bez prisustva deteta, iako se od dece (3 do 13) može tražiti da učestvuju u nekim sesijama. Terapeut podučava i modeluje veštine roditelja za efikasnije suočavanje sa neželjenim ponašanjima. Ova terapija ponekad podrazumeva to da roditelj mora podrobnije razumeti vizuru deteta i postaviti se u njegovu poziciju. Posle svake sesije, roditelji vežbaju te stečene veštine kod kuće.

Program pozitivnog roditeljstva (Triple P): Triple P je dizajniran da tretira probleme u ponašanju dece od mlađeg doba do adolescencije i unapređuje pozitivne odnose između roditelja i dece. Njegov fokus je na opremanju roditelja informacijama i veštinama za povećanje samopouzdanja i samodovoljnosti u upravljanju ponašanjem deteta.

U našoj zemlji veći broj psihologa, odnosno stručnjaka praktikuje više metoda u pristupu deci. Takođe mnogi psiholozi i stručnjaci za decu koriste više metoda istovremeno, kako bi što bolje prilagodili model koji bi odgovarao njihovim klijentima.

Kada treba započeti terapiju?

Dokazi pokazuju da deca najviše reaguju na terapiju za promenu ponašanja do 7 godina života, sve kasnije je mnogo stresnije kako za roditelje, tako i za decu jer su ona već u mnogome formirana u svojim stavovima. Što su deca mlađa, to roditelji duže i intenzivnije treba da primenjuju određene taktitke i strategije u koje bi ih uputio psiholog, kako bi kasnije izbegli posledice lošeg ponašanja. Do 7 godine deteta imate vremena da utvrdite i donekle trasirate razvojni put vašeg deteta u nešto progresivno, a ne regresivno kako bi se moglo desiti ukoliko dete pokazuje tendenciju ka lošem ponašanju jer se sa njim ne radi dovoljno.

Problem je što se često dešava da roditelji primate kod dece negativne obrasce ponašanja, ali im neko kaže da sačekaju sa merama za suzbijanje takvog ponašanja. Odnosno stariji će reći kako su to samo deca i treba ih pustiti u potpunosti. Ali realnost može biti drugačija, odnosno takva da pokazuje da deca nisu u stanju da se ponašaju na način koji odgovara njihovom uzrastu. U takvim situacijama nije pametno previše čekati da se nešto samo od sebe promeni u ponašanju deteta. Deca stalno uče i što se duže toleriše njihovo nekontrolisano ponašanje, ono postaje čvršće ukorenjeno. Kako kažu stručnjaci – što duže to neprilagođeno ponašanje traje, roditeljima je teže i stresnije da nešto promene kod svog deteta i pomognu mu.

Roditelji se takođe mogu brinuti da će biti kritikovani jer možda previše pažnje obraćaju na svoje dete i previše ga štite. Međutim pojedine obuke za roditelje jednostavno i pre svega pomažu deci koja su previše nemirna ili nedisciplinovana da nauče veštine koje nisu naučila—da kontrolišu svoje impulse i efikasno reaguju na roditeljska uputstva. To im zapravo pomaže da izbegnu da budu označeni kao „problematična“ deca.

Kako roditelj može znati kada bi dete moglo imati koristi od terapije?

Sva dvogodišnja deca, sva trogodišnjaci, imaju napade besa ili histerije i mogu da se odupru roditeljskom shvatanju i autoritetu. Prirodno je da deca odgovore sa “ne” za mnoge stvari. Međutim njihovo ponašanje zaista zaslužuje veću pažnju kada je reč „ne“ jedini odgovor koji dobijate i ne menja se ukoliko dete ne počnete da uslovljavate i kažnjavate. Dakle stručna pomoć će vam trebati onda kada primetite da dete ima napade besa i histerije, da vidite da je uznemireno ili da dugo plače. Odnosno kada primetite da ne može da razume zašto je nešto što je uradio/la loše i na vašu kritiku reaguje besom. Takođe kada je u pitanju bes, nije bitno toliko kakvog je bes intenziteta već koliko se često u toj formi on manifestuje i kakva ga je situacija izazvala kod deteta.

Roditelji su skloni tome da fizički kažnjavanju decu batinama u situacijama kada stvarno pretereju. Međutim ako se takvo ponašanje ponavlja isuviše često, može je bolje potražiti pomoć nego batinama rešavati problem – jer to može samo pogoršati stvari na emotivnom i mentalnom planu deteta.

Još jedan znak problema je ako morate da prilagodite svoj životni stil jer ne možete da idete na mnogo mesta – čak ni na mesta pogodna za decu. Ako ne možete da odete do prodavnice jer će se to završiti vikom, plačem i uzročno posledničnim kažnjavanjem na kraju, možda je vreme da potražite pomoć.

Online psiholog

Šta je sa decom koja nemaju problem u ponašaju, ali jednostavno ne slušaju ono što im govorite?

Drugi problem je ono što bihevioralni terapeuti nazivaju „pasivno nepoštovanje“ – kada ste rekli svom detetu da uradi nešto šest, sedam, osam puta, a ono to jednostavno ne radi. Kaže: „Još jedan minut“, ili „Dolazim“, ili „Igram igricu“, ili vas jednostavno ignoriše kada znate da vas je čulo. To postaje problematično, jer ni škola neće uspeti u svom cilju obrazovanja toga deteta ako se dete ne povinuje zahtevima nastavnika. Čak i stvari poput prelaska ulice su opasne ako se dete pasivno ne pridržava toga da vas uhvati za ruku kada mu to ponovite više puta.

Šta najčešće podrazumeva edukacija, terapija i obuka roditelja kada je reč o ovoj temi?

Programi se razlikuju po pristupima, ali ono što im je zajedničko je da se roditelji uče kako da komuniciraju sa svojim detetom na pozitivan način koji je prikladan za razvoj, a zatim da postave razumna očekivanja za svoje dete i saopštavaju ta očekivanja na način koji se čini verovatnijim da će ih deca slušati. Roditelji uče na veoma dosledan i predvidljiv način da prate ono što njihova deca slušaju, a i ono što ona ne slušaju. Oni tako često vežbaju da reakcija postaje automatska pa znaju kako da reaguju čak i u nezgodnim situacijama ili situacijama koje deluju kao izuzeci.

Rana intervencija je važna jer pomaže deci da nauče nove načine ponašanja pre nego što izgrade čitav životni stil oko loših navika i ponašanja koji stvaraju veoma negativno iskustvo i kod kuće i kasnije u školi. Deca treba da imaju i da žele da imaju pozitivan odnos sa svojim roditeljima, drugim odraslim osobama u svom okruženju i sa drugom decom. Što ranije možemo da im pomognemo da budu efikasniji u tome, to će biti srećniji i uspešniji u kasnijim fazama života.

Zakaži online seansu kod našeg psihologa

Naši Psiholozi

Psiholog

Psiholog Miodrag Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Nataša Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Vesna Petković

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila

Pročitaj više »