Šta je percepcija?
Percepcija je čulni doživljaj sveta. Uključuje i prepoznavanje stimulansa iz okoline i reakcije kao odgovora na te stimuluse.
Kroz proces opažanja dobijamo informacije o svojstvima i elementima našeg okruženja koji su kritični za naš opstanak. Percepcija ne samo da stvara, bogati i čini naše iskustvo i doživljaj sveta oko nas; već nam omogućava i da delujemo unutar našeg okruženja.
Online psiholog
Šta je percepcija?
Percepcija uključuje pet čula; dodir, vid, zvuk, miris i ukus. Takođe uključuje ono što je poznato kao propriocepcija, skup čula koja uključuje sposobnost otkrivanja promena položaja i pokreta tela. Takođe uključuje kognitivne procese potrebne za obradu informacija, kao što je prepoznavanje lica prijatelja ili otkrivanje poznatog mirisa.
Kroz ovaj tekst saznajmo više o tome kako prelazimo od otkrivanja stimulansa u okruženju do stvarnog preduzimanja radnji na osnovu tih informacija.
Vrste percepcije
Neki od glavnih tipova percepcije uključuju:
- Čulo vida
- Čulo dodira
- Čulo zvuka
- Čulo ukusa
- Čulo mirisa
Postoje i drugi aspekti koji nam omogućavaju da percipiramo stvari kao što su osećaj za ravnotežu, za vreme, za položaj tela, za ubrzanje i za percepcija unutrašnjih stanja. Mnogi od njih su multimodalni i uključuju više od jednog senzornog modaliteta. Društvena percepcija, ili sposobnost da se identifikuju i koriste društveni znaci o ljudima i odnosima, je još jedan važan tip percepcije.
Na koji način funkcioniše percepcija?
Proces percepcije je niz koraka koji počinje sa okruženjem i dovodi do naše percepcije stimulusa i akcije kao odgovora na stimulus. To se dešava neprekidno, ali vi sigurno ne provodite mnogo vremena razmišljajući o stvarnom procesu koji se dešava kada primetite mnoge stimuluse koji vas okružuju u bilo kom trenutku.
Na primer, proces transformacije svetlosti koja pada na vaše mrežnjače u stvarnu vizuelnu sliku dešava se nesvesno i automatski. Suptilne promene pritiska na vašu kožu koje vam omogućavaju da osetite da vas nešto dodiruje takođe se dešavaju automatski. Odnosno ne treba vam više od pola sekunde da obratite pažnju na nešto što vam se dešava i shvatite šta se dešava (naravno ako su vam sva čula aktivna).
Percepcija deluje kao filter koji nam omogućava da postojimo i tumačimo svet oko nas bez da budemo preplavljeni obiljem stimulusa.
Koraci u perceptivnom procesu:
- Stimulsi iz vašeg okruženja
- Opažani stimulans
- Stimulsi receptora
- Transdukcija
- Neurološki proces
- Percepcija
- Prepoznavanje
- Reakcija
Da biste sagledali uticaj percepcije, može biti od pomoći to da sagledate kako proces percepcije funkcioniše. Ovo se donekle razlikuje za svako čulo. U slučaju vizuelne percepcije:
Stimuls iz vašeg okruženja: Svet je pun nadražaja koji mogu privući pažnju različitim čulima. Stimulans iz vašeg okruženja može biti sve u vašem okruženju što ima potencijal da se percipira.
Opažani subjekat / objekat: Opažani objekat ili subjekat je specifičan predmet ili osoba u okruženju na koji je usmjerena vaša pažnja.
Stimulans receptora: Ovo uključuje svetlost koja zapravo prolazi kroz rožnjaču i zenicu i formira sliku. Rožnjača pomaže u fokusiranju svetlosti dok ulazi u oko, a oko kontroliše veličinu zenica kako bi odredila koliko svetlosti treba da uđe. Rožnjača i sočivo deluju zajedno da projektuju obrnutu sliku na mrežnjaču.
Transdukcija: Slika na mrežnjači se zatim transformiše u električne signale u procesu poznatom kao transdukcija. Ovo omogućava da se vizuelne poruke prenesu u mozak kako bi se interpretirale.
Neurološki proces: električni signali se zatim podvrgavaju neurološkoj obradi. Putanja koju prati određeni signal zavisi od vrste signala (tj. zvučni ili vizuelni signal).
Percepcija: U ovom koraku procesa, vi opažate stimulativni objekat u okruženju i zapravo u ovom trenutku postajete svesni stimulusa.
Prepoznavanje: Percepcija ne uključuje samo svesnost stimulusa. Takođe je neophodno da mozak kategoriše i tumači ono što osećate. Sposobnost tumačenja i davanja značenja objektu je sledeći korak, poznat kao prepoznavanje.
Reakcija: Akciona faza percepcije uključuje neku vrstu motoričke aktivnosti koja se javlja kao odgovor na opaženi i prepoznati stimulus. Ovo može uključivati veliku akciju, kao što je trčanje prema osobi u nevolji, ili nešto tako suptilno kao što je treptanje očima kao reakcija vašeg tela na oblačić prašine koji je vetar naneo na vas.
Proces percepcije vam omogućava da iskusite svet oko sebe i da stupite u interakciju sa njim na načine koji su prikladni i smisleni.
Odvojite trenutak da razmislite o svim stvarima koje svakodnevno opažate. U svakom trenutku možete da vidite poznate predmete u svom okruženju, osetite dodir predmeta i ljudi na svojoj koži, osetite miris ukusnog obroka i čujete zvuk muzike koja svira u stanu vašeg suseda. Sve ove stvari pomažu u stvaranju vašeg svesnog iskustva i omogućavaju vam interakciju sa ljudima i objektima oko vas.
Saveti i Trikovi
Postoje neke stvari koje možete da uradite, a koje bi vam mogle pomoći da bolje sagledate svet oko sebe – ili da se barem fokusirate na stvari koje su važne.
Obratite pažnju – Percepcija zahteva da vodite računa o svetu oko sebe. Ovo može uključivati sve što se može videti, dodirnuti, okusiti, pomirisati ili čuti. Takođe može uključivati osećaj propriocepcije, kao što su pokreti ruku i nogu ili promena položaja tela u odnosu na objekte u okruženju.
Označite ono što opažate. Faza prepoznavanja je suštinski deo percepcije jer vam omogućava da shvatite svet oko sebe. Postavljanjem objekata u smislene kategorije, u stanju ste da razumete i reagujete na odgovarajući način.
Reakcija. Poslednji korak perceptivnog procesa uključuje neku vrstu akcije kao odgovor na stimulans iz okoline. Ovo može uključivati različite radnje, kao što je okretanje glave da biste bolje pogledali ili okretanje da biste pogledali nešto drugo.
Online psiholog
Potencijalne zamke percepcije
Proces percepcije ne ide uvek glatko i postoji niz stvari koje mogu ometati percepciju. Poremećaji percepcije su kognitivna stanja koja su obeležena poremećenom sposobnošću opažanja objekata ili pojmova.
Neki poremećaji koji mogu uticati na percepciju uključuju:
1. Sindromi prostornog zanemarivanja, koji podrazumevaju nepostojanje pažnje na stimulanse na jednoj strani tela
2. Prosopagnozija, poremećaj koji otežava prepoznavanje lica drugih ljudi
3. Afantazija, stanje koje karakteriše nesposobnost da vizualizujete stvari u svom umu
4. Šizofrenija, koju obeležavaju abnormalne percepcije stvarnosti, odnosno percepcija nepostojeće stvarnosti
Neka od ovih stanja mogu biti proizvod i uticaj genetike, dok su druga posledica moždanog udara ili težih povreda glave koji su uticali na procese u mozgu.
Istorija percepcije
Interesovanje za percepciju datira još iz vremena starogrčkih filozofa koje je zanimalo kako ljudi upoznaju svet i stiču razumevanje o njemu.
Kako se psihologija pojavila kao nauka odvojena od filozofije, istraživači su se zainteresovali da razumeju kako različiti aspekti percepcije funkcionišu, posebno percepcija boje. Pored razumevanja osnovnih fizioloških procesa koji se dešavaju, psiholozi su bili zainteresovani i za razumevanje kako um tumači i organizuje ove percepcije. Geštalt psiholozi su predložili holistički pristup, sugerišući da je zbir jednak više od zbira njegovih delova.
Kognitivni psiholozi su takođe radili na tome da shvate kako motivacije i očekivanja mogu igrati ulogu u procesu percepcije.
Danas istraživači takođe rade na istraživanju percepcije na neuronskom nivou i sagledavanju kako povrede, uslovi i supstance mogu uticati na pojačanu ili pogoršanu percepciju.
Šta činiti kada imamo problem sa našom percepcijom?
Kada je reč o nemogućnosti percepcije, većina nas je shvata samo kao kratkoročni problem nedostatka fokusiranosti. Naravno može se desiti i vrlo je često to da neko ima smanjenu percepciju tokom određenog dela dana, po na primer povratku sa posla. Umor i određeni spoljni faktori zaista mogu uticati na nedostatak adekvatne percepcije osoba i predmeta. Međutim kao što smo pomenuli postoje stanja, odnosno mentalni problemi koji uzrokuju smanjenu percepciju.
Ukoliko osetite ovakve probleme, prvo što treba da učinite je da proverite njihovu učestalost. Zapišite negde kako se vaše stanje razvija, da li vam se problem sa percepcijom javlja svakodnevno ili je on karakterističan za određeni deo dan. Odnosno sami utvrdite da li je kod vas ovaj problem stalan i intenzivan ili je samo epizodičan ili uzročno posledičan (npr. smanjena percepcija usled previlikog umora). Ako otkrijete da se problem veoma često javlja i da je vaša sposobnost percepcije i održavanja koncentracije ugrožena ili pogoršana – javite se vašem izabranom lekaru.
Lekar bi vas mogao uputiti na razgovor sa psihologom, kako bi u potpunosti ocenili vaše stanje. Razgovor sa psihologom ili sa psihoterapeutom može biti od velike pomoći u ovom slučaju, zbog toga što se uspostavljanju ili vraćaću povišene percepcije može raditi. Posebno kada je reč o kognitivno bihejvioralnoj terapiji – koja vam može pomoći da formirate strategije i obrasce koji vam pomažu da aktivirate povišen ili viši nivo percepcije.
Naš sajt takođe i po ovom pitanju može biti od velike koristi za vas, naše korisnike i čitaoce. I to tako što putem našeg sajta možete odabrati psihologa ili psihoterapeuta i sa njim raditi putem online platformi, tako što ćete vaše seanse organizovati i u njima učestvovati putem interneta. Odnosno putem bilo koje online platforme koju odaberete. Ovaj način rada je izuzetno efikasan upravo za ovakve probleme – tako da ako imate ovaj problem, znate gde treba da potražite pomoć!
Zakaži online seansu kod našeg psihologa
Naši Psiholozi
Psiholog Nataša Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant
Psiholog Vesna Petković
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila
Psiholog Miodrag Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i