Psihološki problemi kod tinejdžera

Danas svaki peti tinejdžer ima dijagnostikovan poremećaj mentalnog zdravlja, poput depresije ili anksioznosti. Ti tinejdžerski mentalni poremećaji su u neprestanom porastu. U stvari, stručnjaci kažu da su mentalni poremećaji kod tinejdžera na najvišem nivou danas. Zašto?

Osim depresije i anksioznosti, tinejdžerski problemi mentalnog zdravlja uključuju traume, poremećaj ličnosti i shizofreniju. Štaviše, poremećaji tinejdžerskog ponašanja, poput zloupotrebe supstanci i poremećaja ishrane, takođe su klasifikovani kao psihološki poremećaji kod tinejdžera.

Online psiholog

Prepoznavanje simptoma tinejdžerske mentalne bolesti, odnosno, psiholoških problema može biti teško. To je zato što je većina tinejdžera raspoložena i emocionalna u to vreme dramatičnih fizičkih i mentalnih promena. Međutim, mentalne bolesti kod tinejdžera uključuju promene ponašanja i raspoloženja koje su daleko ekstremnije od proseka.

Evo pregleda različitih tinejdžerskih mentalnih poremećaja:

Velika depresija kod tinejdžera

Jedan od najčešćih mentalnih poremećaja među mladim odraslim osobama je depresija. Prema novom izveštaju, dijagnoze velike depresije porasle su za 33 % od 2013. godine. Statistika mentalnog zdravlja tinejdžera pokazuje da ta stopa raste još brže među milenijalcima – za 47 %.

Velika depresivna epizoda je period od najmanje dve nedelje lošeg raspoloženja koji je prisutan u većini situacija. Simptomi uključuju nisko samopoštovanje, gubitak interesa za uobičajene aktivnosti i probleme sa spavanjem, energijom i koncentracijom. Tinejdžeri sa velikom depresijom teško ili nemoguće obavljaju normalne dnevne aktivnosti, poput hobija, učenja, spavanja i jela. Štaviše, oni koji su imali jednu epizodu velikog depresivnog poremećaja u velikom su riziku da dobiju drugu.

Velika depresija je poznata i kao veliki depresivni poremećaj ili klinička depresija. To je jedan od oblika depresije koji ima najteže simptome. Zbog toga može nastati u napadima i trajati dugo. Zbog toga značajno utiče na kvalitet života tinejdžera.

Anksioznost tinejdžera

Nije uvek lako reći kada tipičan tinejdžerski stres prelazi u anksioznost kod tinejdžera. Međutim, tinejdžeri sa anksioznim poremećajem doživljavaju posebno visok nivo anksioznosti. Štaviše, ova osećanja se vremenom pogoršavaju, umesto da se sama poboljšavaju. Osim toga, tinejdžeri sa anksioznim poremećajima bore se sa osećajem napetosti i straha koji mogu ometati svakodnevne aktivnosti na poslu i u školi. Takođe, kao i drugi tinejdžerski mentalni poremećaji, tinejdžerska anksioznost utiče na odnose adolescenata sa vršnjacima i članovima porodice.

Generalizovani anksiozni poremećaj je najčešći tinejdžerski anksiozni poremećaj. Ova vrsta anksioznosti kod tinejdžera uključuje preteranu anksioznost ili zabrinutost zbog svakodnevnih događaja. Štaviše, anksioznost traje duže vreme. Tinejdžeri sa generalizovanom anksioznošću doživljavaju intenzivan emocionalni stres, kao i niz simptoma povezanih sa anksioznošću. Štaviše, tinejdžeri sa generalizovanim anksioznim poremećajem doživljavaju preteranu zabrinutost i takođe nisko samopoštovanje.

Poremećaji u ishrani kod tinejdžera

Poremećaji u ishrani tinejdžera uključuju anoreksiju, bulimiju i poremećaj prejedanja. Anoreksija nervoza ima najveću stopu smrtnosti od svih mentalnih poremećaja, koja je rezultat gladovanja ili metaboličkog kolapsa. Stoga je jedan od najopasnijih tinejdžerskih mentalnih poremećaja. Shodno tome, poremećaji u ishrani tinejdžera izazivaju velike poremećaje u ponašanju tinejdžera u ishrani, a samim tim i fizičko zdravlje.Poremećaji u ishrani skoro uvek postoje zajedno sa drugim problemom mentalnog zdravlja. Stoga su adolescenti sa tinejdžerskim poremećajima u ishrani skloni raspoloženju, uznemirenosti i/ili depresiji. Tinejdžeri sa poremećajima u ishrani takođe su pod većim rizikom od zloupotrebe supstanci i samopovređivanja.

Poremećaji usled upotrebe nedozovoljenih supstanci

Lista mentalnih poremećaja tinejdžera uključuje poremećaj upotrebe psihoaktivnih supstanci. To je zato što tinejdžeri koriste droge i alkohol za samolečenje depresije, anksioznosti, traume, niskog samopoštovanja i drugih neuravnoteženih stanja.

Upotreba supstanci postaje nezdrav i opasan mehanizam za suočavanje sa simptomima tinejdžerskih mentalnih poremećaja, dok produžena upotreba može preći u zavisnost. Naučnici su otkrili da na to najviše utiče pritisak sredine. Tinejdžerima sa graničnim poremećajem ličnosti nedostaje stabilan osećaj sebe. Dakle, tinejdžeri sa graničnim poremećajem ličnosti ne znaju kako da obrade emocije. Dakle, bez čvrstog identiteta, ljudi sa graničnim poremećajem ličnosti imaju ekstremnu emocionalnu nestabilnost. Štaviše, granični poremećaj ličnosti često se prvi put javlja kod tinejdžera i mladih odraslih, a tinejdžeri sa graničnim poremećajem ličnosti ne mogu da se povežu sa drugima. Zbog toga postaju izolovani i očajni.

Online psiholog

Tinejdžerska shizofrenija

Shizofrenija je hronična, doživotna bolest. Osim toga, shizofrenijsko ponašanje počinje da se razvija u adolescenciji. Prema nacionalnom institutu za mentalno zdravlje, simptomi shizofrenije često počinju kod ljudi mlađih od 30 godina. Tinejdžeri koji boluju od shizofrenije imaju problema u obradi ličnih emocija, te se često potpuno odvajaju od stvarnosti. Ljudi sa shizofrenijom imaju razlike u strukturi mozga, hemijskom sastavu i sposobnostima obrade informacija i emocija. Zbog toga ljudi sa shizofrenijom teško razumeju informacije i ne obrađuju racionalno ono što im se dešava. Kao rezultat toga, može im biti teško da u potpunosti preuzmu kontrolu nad svojom bolešću. Stoga je cilj lečenja shizofrenije pomoći osobi da razume bolest i da se trudi da je drži pod kontrolom.

Druga stanja mentalnog zdravlja tinejdžera

Osim najčešćih tinejdžerskih mentalnih poremećaja, adolescenti takođe doživljavaju neobičnije mentalno stanje. Ovo uključuje sledeće:

Narcisoidni poremećaj ličnosti

Narcisoidni poremećaj ličnosti pogađa oko 6 % ljudi širom zemlje, ali je češći kod mlađih ljudi. Narcisoidne tendencije uključuju prenaglašene ideje o sebi i svojim dostignućima. Štaviše, narcisima nedostaje sposobnost da saosećaju sa drugima.

Opsesivno-kompulzivni poremećaj

Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD) je anksiozni poremećaj koji pogađa decu, tinejdžere i odrasle.

Histrionski poremećaj ličnosti

Histrionski poremećaj ličnosti kod tinejdžera je stanje mentalnog zdravlja koje karakteriše preterano dramatizovanje osećanja i situacija.

Disocijativni poremećaj identiteta

Disocijativni poremećaj identiteta (DID) je dijagnoza u kojoj osoba ima dva ili više različitih stanja ličnosti. Oni sa DID -om se često bore sa dubokom traumom ili zlostavljanjem.

Uzroci psiholoških problema tinejdžera

Stručnjaci imaju različite teorije o tome zašto se mentalni poremećaji tinejdžera tako dramatično povećavaju. Što je najvažnije, oni veruju da na tinejdžere može uticati kombinacija nekoliko ovih faktora.
Prvo, naučnici su otkrili korelacije između vremena provedenog pred ekranom i mentalnih poremećaja tinejdžera. Prekomerna upotreba tehnologije oduzima vreme i energiju od odnosa sa svetom i okruženjem, obrazovanja i vannastavnih aktivnosti. Od 2010. godine, adolescenti su provodili više vremena na aktivnostima na pametnim telefonima, a manje na aktivnostima koje nisu prikazane na ekranu, što može objasniti porast depresije i samoubistva, zaključili su istraživači.

Osim toga, društveni mediji su primarni izvor anksioznosti i pritiska za adolescente. Tinejdžeri postaju depresivni kada svoj život nepovoljno upoređuju sa ljudima koje prate na Facebooku, Tvitteru i Instagramu.
Štaviše, mnogi tinejdžeri doživljavaju određeni stepen akademskog pritiska. Zbog toga neizvesna ekonomija i oštra konkurencija za fakultete i radna mesta pogoršavaju taj pritisak.
Štaviše, današnji tinejdžeri imaju manje veština suočavanja sa svojim problemima. Roditelji pokušavaju da ih zaštite od neuspeha i razočaranja, te zbog toga tinejdžeri imaju manje šanse da izgrade otpornost, tako ne uče kako da se nose sa izazovima.

Pošto adolescenti provode toliko vremena na ekranima, ne izlaze dovoljno napolje i njivo mentalno zdravlje ne može imati normalne uslove. Njima je potreban svež vazduh, aktivnosti van kuće, sport i zabava u prirodi kako bi rast i razvoj tekao baš onako kako bi trebalo.

Zato je najvažnije da roditelji prestanu sa prezaštitničkim odnosom, već da ih usmere na zdrave navike, odluke i životne ciljeve koje će graditi samostalno u bez pritiska. Roditelji nekada iz najbolje namere, nesvesno potisnu sposnobnosti i mogućnosti deteta jer oni žele da preuzmu ulogu njihovog “vodiča” kroz život. Roditelji moraju imati meru u odnosu sa decom, i tek tada će psihološki problem biti u manjoj meri prisutni.

Zakaži online seansu kod našeg psihologa

Naši Psiholozi

Psiholog

Psiholog Vesna Petković

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Nataša Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Miodrag Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Tijana Stojšić

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama TIJANA STOJŠIĆ ZAKAŽITE SEANSU tijanastojsic82@gmail.com Viber + 38163345659 WhatsApp + 38163345659 Facebook Instagram TIJANA STOJŠIĆ Master psiholog i psihoterapeut

Pročitaj više »