Pubertet kod dečaka – ponašanje

Adolescencija je vreme između početka puberteta i prihvatanja uloga odraslih u društvu. U razvijenom svetu ovaj period života obično se kreće od oko trinaeste godine do ranih dvadesetih godina. To je vreme kada mladi ljudi počinju da potvrđuju svoju nezavisnost i formiraju svoje prve dublje odnose van porodice, a za mnoge adolescente to je takođe vreme za preuzimanje rizika i istraživanje novih iskustava.

Mnogi ljudi krive besne hormone za nepromišljeno ponašanje tinejdžera, i bez sumnje je to jedan od razloga. Testosteron, hormon seksualnog nagona, agresije i rizičnog ponašanja, raste u godinama nakon puberteta. Ali ne voze svi tinejdžeri brzo, ne rade svi tinejdžeri lude vratolomije na svojim skejtovima ili motorima, ne isprobavaju svi tinejdžeri drogu ili svakako se ne upušta baš svaki tinejdžer u rizičan seks. Dakle, moraju postojati druga objašnjenja.

Online psiholog

Neki naučnici tvrde da je adolescencija izmišljeni fenomen zapadnog društva, nusproizvod držanja naše dece zavisnom mnogo duže nego što je to prirodno ili neophodno. Zbog dugotrajnog obrazovanja potrebnog da postane produktivan član modernog društva, većina mladih ljudi u razvijenom svetu ne postiže potpunu nezavisnost do sredine dvadesetih godina. A pošto ne očekujemo ponašanje poput odraslih od naših tinejdžera, ne dobijamo ga ni od njih.

Ovo nije uvek bio slučaj. Pre dvadesetog veka, većina ljudi na svetu se venčavala, zasnivala porodicu, radila na farmi ili zanatu i generalno se ponašala kao odgovorna odrasla osoba već tokom perioda koji danas nazivamo „adolescencija“. Život je bio kratak, a zarađivati za život bilo je jako teško. Tokom većeg dela istorije, prosečna osoba je postajala baka ili deka otprilike u istoj dobi kada dosta parova sa dvostrukom karijerom danas samo razmišlja o prvom (i verovatno jedinom) detetu.

Kao i kod svih pitanja u psihologiji, pitanje adolescencije se svodi na prirodu i negovanje. Sa strane prirode, ukazujemo na hormonske promene i sazrevanje mozga. A na strani negovanja, ukazujemo na društvena očekivanja. Bez sumnje, oba faktora su važna.

Takođe može pomoći razmatranje adolescencije iz evolucione perspektive. Osobine i ponašanja koji u sadašnjosti izgledaju neprilagođeno često su dobro služila našim precima tokom stotina hiljada godina koliko su živeli u afričkoj savani kao lovci i sakupljači. U nedavnom članku, britanska psihološkinja tvrdi da je adolescencija evoluirala kao razvojni period u kojem mladi ljudi grade društvene mreže koje će im trebati da budu uspešni odrasli.

Drugim rečima, nepromišljeno ponašanje koje povezujemo sa adolescencijom nije njegova ključna karakteristika, već je proizvod uticaja grupe vršnjaka. Na primer, tinejdžeri u eksperimentu u simulatoru vožnje vozili su se sa razumnim nivoom opreza kada su sami u kolima. Ali kada su imali prijatelja na sedištu suvozača, mnogo su više rizikovali za volanom. Možda ih je njihov drugar nagovorio, ili su se možda samo razmetali.

Druga istraživanja pokazuju da tinejdžeri preuzimaju više rizika, kao što je pijenje alkohola ili pušenje marihuane, kada su sa svojim vršnjacima u poređenju sa tim kada su sami. Ovi rezultati jasno ukazuju na društvenu komponentu u ponašanju i preuzimanju rizika koje povezujemo sa tinejdžerskim godinama.

Uzgred, rizikovanje adolescenata nije jedinstveno ljudsko obeležje. Sisari generalno pokazuju bezobzirnije ponašanje tokom perioda između seksualnog sazrevanja i njihovog prvog seksualnog susreta. Na primer, adolescenti mužjaci miševa odgajani u laboratoriji konzumiraju više alkohola kada su sa svojim vršnjacima u poređenju sa tim kada su sami. Nasuprot tome, odrasli muški miševi (to jest, oni sa seksualnim iskustvom) umanjuju konzumaciju alkohola bilo da su „sami kod kuće“ ili „napolju sa momcima“.

Online psiholog

Adolescente, i miševe i ljude, vršnjaci podstiču da više rizikuju. Vrlo je moguće da je testosteron krivac ovde. Mladi mužjaci mnogih vrsta učestvuju u intraseksualnom nadmetanju za parove. Preuzimanje rizika – i preživljavanje – je način na koji mužjaci utvrđuju svoj rang po redosledu kljukanja i pokazuju ženkama da su „dobile pravu stvar“. A pošto muškarci moraju da se takmiče za ženke, nije ni čudo što testosteron modulira i seksualno i agresivno ponašanje.

Ali ljudski adolescenti nisu pod uticajem samo prisustva svojih vršnjaka. Takođe su veoma zabrinuti šta drugi u njihovoj starosnoj grupi misle o njima, čak i kada su sami. U jednoj studiji, deca, adolescenti i mladi odrasli su zamoljeni da ocene rizik od različitih scenarija. Nakon što su doneli svaku presudu, pokazana im je ocena koju je neka druga osoba navodno dala. Ova ocena se znatno razlikovala od njihove, i oni su upitani da li bi želeli da revidiraju svoju prvobitnu procenu.

I deca i odrasli su želeli da promene ocenu ako im je rečeno da je druga osoba odrasla osoba, ali ne i ako je druga osoba tinejdžer. Drugim rečima, deca i odrasli veruju proceni odraslih u odnosu na sud adolescenata. Međutim, ponašanje tinejdžera bilo je suprotno. Promenili su ocenu samo ako je druga osoba bila još jedan tinejdžer, ali ne i ako je odrasla osoba. Šta odrasli uopšte znaju? Jasno, ovo je tipičan stav adolescenata.

Čak se i moždana aktivnost razlikuje kod adolescenata u poređenju sa odraslima. Kada su tinejdžeri zamoljeni da obavljaju različite zadatke dok su bili na fMRI, oblasti njihovog mozga koje obrađuju društvene informacije bile su aktivnije kada im je rečeno da će njihovi vršnjaci pratiti njihov napredak. Saznanje da ih drugi posmatraju imalo je manje uticaja na moždanu aktivnost starijih osoba.

Stručnjaci predlažu da je ključna karakteristika adolescencije povećana želja da se neko uklopi u društvenu mrežu. Ako je to tačno, onda su mnoga rizična ponašanja u kojima se tinejdžeri bave ludim stvarima, verovatno zbog pritiska vršnjaka. Psihološkinja koju smo ranije spomenuli takođe ističe da se čini da se visoka učestalost depresije u adolescenciji vrti oko ove snažne potrebe za socijalnom uključenošću. Na kraju krajeva, stvarno ili zamišljeno isključenje iz grupe vršnjaka je uobičajena pritužba među tinejdžerima koji pate od poremećaja raspoloženja.

Za nevolje adolescencije možemo kriviti pritisak vršnjaka, ali psihološkinja koju smo spomenuli ističe da pritisak vršnjaka takođe može biti instrument za izvlačenje najboljeg iz tinejdžera. Ona izveštava o nekoliko studija sprovedenih u srednjim školama u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji. Jedan je uključivao program protiv maltretiranja, a drugi kampanju protiv pušenja. Kada su popularni učenici u školama bili regrutovani da vode ove kampanje, maltretiranje i ponašanje koje uključuje pušenje se značajno smanjilo u poređenju sa onim školama u kojima su odrasli vodili kampanje. Isto tako, više studenata je volontiralo za rad u zajednici kada je smatralo da je to popularna stvar.

Adolescencija ne mora da bude vreme oluje i stresa. U stvari, mnogi tinejdžeri uspešno usmeravaju svoju bezgraničnu energiju i entuzijazam u atletiku, muziku i akademske nauke, a ovi napori isplaćuju dividende dugo u njihovim kasnijim fazama odraslog života. Ako mi odrasli razumemo prevashodnu potrebu koju oni imaju za prihvatanjem od strane grupe vršnjaka, možemo da organizujemo situacije u kojima naši tinejdžeri napreduju upravo na taj način. Samo moramo da im dozvolimo da misle da je to njihova ideja – našu ideju nikada neće prihvatiti.

Pozivamo vas da istražite još neke tekstove na našem sajtu koji se bave ovom ali i sličnim temama. Ovo vam može pomoći da usavršite vaše roditeljske i vaspitne veštine. Takođe ukoliko vam je potrebno, možete kontaktirati naše psihologe putem online platformi koje sadrže opciju video poziva. Online seanse u ovom slučaju mogu služiti, kao neka vrsta savetovališta kako da praktičnije i što bolje utičete na svoje dete i vaspitate ga na odgovarajući način.

Zakaži online seansu kod našeg psihologa

Naši Psiholozi

Psiholog

Psiholog Miodrag Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Vesna Petković

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Nataša Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Tijana Stojšić

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama TIJANA STOJŠIĆ ZAKAŽITE SEANSU tijanastojsic82@gmail.com Viber + 38163345659 WhatsApp + 38163345659 Facebook Instagram TIJANA STOJŠIĆ Master psiholog i psihoterapeut

Pročitaj više »