Samopovređivanje – Samopovređivanje kod odraslih

Jedan časopis iz oblasti psihologije otkrio je da se skoro 6% odraslih u nekom trenutku svog života samopovređivalo. Iako se sve više ljudi otvara o problemu sa samopovređivanjem, to je i dalje osetljiva tema. Veliki deo javnosti ne razume u potpunosti šta je to i zašto ljudi to rade. Samopovređivanje je opšti izraz za nekoga ko namerno nanosi štetu sebi, a može poprimiti različite oblike, poput svesnog sečenja određenih delova svog tela ili spaljivanja istih.

Odrasla osoba može počiniti samopovređivanje na više načina. Najčešći primeri uključuju sečenje (nanošenje najčešće malih posekotina na sopstvenom telu), dodirivanje bolnih ožiljaka i rana, ekstremno češanje, čupanje kose, spaljivanje ili nanošenje opekotina samom sebi, samo-udaranje ili namerno lomljenje sopstvenih kostiju. Postoje različiti efikasni načini lečenja i prevencije od samopovređivanja zasnovanih na dokazima, koji obično pomažu ljudima da nauče da upravljaju emocijama na zdrav način, kako bi im pomogli da ponovo osete kontrolu.

Online psiholog

Razlozi koji uzrokuju samopovređivanje kod odraslih

Odrasli praktikuju samopovređujuće kao oblik ponašanja uglavnom iz nekoliko razloga. Pogrešno je verovati da se ljudi samopovređuju da bi privukli pažnju drugih. Većina odraslih koji se samopovređuju to čine kao način da se izbore sa stresom u svom životu. Zbog toga je bihevioralna terapija, poput kognitivno-bihevioralne terapije (CBT) ili specijalizovana terapija za prevenciju samopovređivanja toliko važna. Ovi vidovi terapije pružaju osobi neophodne alate za suočavanje sa stresnim emocijama bez nanošenja povreda sebi.

Pored toga što samopovređivanje jeste rezultat mehanizma odbrane od stresa, razlozi zbog kojih se odrasla osoba samopovređuje su:

  • Emocionalno-samopovređivanje može pomoći oslobađanju emocija, povećanju emocija dobrog osećaja ili zameni emocionalne utrnulosti.
  • Zdravstvena stanja i negativni obrasci ponašanja-samopovređivanje može biti simptom lošeg zdravstvenog stanja, poput anksioznosti, depresije, bipolarnog poremećaja ličnosti, posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), napada panike ili poremećaja u ishrani.
  • Kazna-ljudi se mogu osakatiti zbog osećanja mržnje prema sebi ili preteranog kritičkog doživljavanja sebe, a nanošenje povreda često je oblik kazne zbog kojeg se osećaju bolje.
  • Istorija zlostavljanja – ljudi koji su doživeli emocionalno, seksualno ili fizičko zlostavljanje imaju veći rizik da nanesu sebi štetu.

Online psiholog

Važnost dobijanja adekvatne pomoći

Velika većina ljudi koji imaju problema sa samopovređivanjem kao oblikom ponašanja ne pokušavaju se smrtno povrediti. Kako smo naveli ovakvo ponašanje često je produkt nagomilanog stresa zbog kojeg osoba nanosi sebi štetu. Međutim, vremenom ova navika nanošenja povreda samome sebi može dovesti do suicidnih misli pa i do suicida. Samopovređivanje kao negativni obrazac ponašanja je ozbiljno i kritično stanje koje ljudi moraju ozbiljno shvatiti.

Oni koji se samopovređuju obično osećaju stid i, kao rezultat toga, često skrivaju znakove samopovređivanja. Ponašanje takođe može postati kompulsivno, pa čak i izgledati kao dodatak, a to znači da će im trebati neko vreme da konačno potraže lečenje. Postoji mnogo sredstava za one koji su spremni da se suoče sa svojim stanjem i ne bi trebalo da se stide što su preuzeli kontrolu nad situacijom.

Prva stvar koju ljudi treba da urade je da razgovaraju sa nekim ko poznaje tu temu. Ovo može biti prijatelj ili zdravstveni radnik, iako je psihijatar verovatno najbolji izbor. Kada se psihijatar ili psihoterapeut uputi u istoriju bolesti pacijenta, njegovo zdravstveno stanje i odredi vrste štetnog ponašanja, tek onda može odrediti najbolji način lečenja. Ponekad se u ovakvoj situaciji prepisuju lekovi, ali je terapija često najbolji metod za učenje novih taktika ponašanja. Različite vrste terapije uključuju:

  • Kognitivna bihevioralna terapija (CBT) – naglasak na poboljšanju veština suočavanja i uklanjanju obrazaca oko negativnih misli koje pacijent ima.
  • Psihodinamčka terapija – pacijent se fokusira na sagledavanje prošlih osećanja i iskustva iz svog života.
  • Dijalektička bihejvioralna terapija (DBT) – naglasak je na učenju upravljanja pozitivnim situacijama i emocijama.

Ukoliko imate problem ovakve prirode, a nemate priliku da posećujete psihoterapeuta ili psihijatra u svojoj blizini, potražite pomoć od strane online psihologa čiji kontakt možete pronaći na našem sajtu. Niste sami, ne dozvolite da vas problem nadvlada, uzmite stvar u svoje ruke i pokušajmo da ga rešimo zajedno.

SOS telefon za pomoć osobama koje razmišljaju o samoubistvu

Broj 0800/309-309, opcija 1, SOS telefon je koji radi 24 sata, a na koji se javljaju stručnjaci za sprečavanje samoubistva.

Zakaži online seansu kod našeg psihologa

Naši Psiholozi

Psiholog

Psiholog Tijana Stojšić

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama TIJANA STOJŠIĆ ZAKAŽITE SEANSU tijanastojsic82@gmail.com Viber + 38163345659 WhatsApp + 38163345659 Facebook Instagram TIJANA STOJŠIĆ Master psiholog i psihoterapeut

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Miodrag Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Nataša Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Vesna Petković

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila

Pročitaj više »