Razočaranje - psihologija

Svi se mi nosimo sa nekim većim ili manjim razočarenjem u životu. Možda je to bio online flert koji je izgledao toliko obećavajuće ili intervju za posao koji je izgledao kao da je prošao dobro – a onda, na kraju, stvari jednostavno nisu funkcionisale kako smo očekivali i osetili smo razočarenje.

Kao emociju, istraživači opisuju razočaranje kao oblik tuge — osećaj gubitka, neugodan osećaj (ili bolan jaz) između naših očekivanja i stvarnosti.

Online psiholog

Kada verujemo da postoji nešto što moramo da imamo da bismo bili srećni i ispunjeni, možemo se pripremiti za razočarenje. Iako neprijatna, naša iskustva razočaranja pružaju dragocene informacije o našim uverenjima o sebi, drugim ljudima i onome što će nas učiniti istinski srećnima.

Sledeći put kada osetite razočaranje, postavite sebi ova četiri pitanja da biste se vratili na pravi put sa razumevanjem sebe i onoga što zaista želite.

1. Šta? Verujemo da nas samo određena stvar može učiniti srećnim.

Izlaganje medijskim porukama nas uči da povezujemo sreću sa određenim stvarima, poput skupih predmeta, lepih ljudi ili važnih titula. Tako da možemo razviti neke prilično fiksirane ideje o tome šta će nas učiniti srećnima, i na kraju ustrojiti naše umove tako da veruju da ćemo biti srećni samo ako dobijemo te stvari. Pogrešno verujemo da će nas to učiniti srećnima, a kada to ne dobijemo, razočarani smo. Istraživači su otkrili da nema garancije da ćete biti srećni ako dobijete stvari koje želite – u stvari, postoji dosta dokaza koji govore suprotno. Zadovoljstvo ljudi stvarima je vrlo kratkog veka. Iskustva u kojima uživamo u onome što se dešava u ovom trenutku imaju mnogo trajniji efekat na našu ukupnu sreću. A velika prednost je što možete početi da uživate u sadašnjem trenutku bilo kada – i to besplatno. Fokusirajte se na to kako želite da se osećate u ovom trenutku, a ne na to kako verujete da ćete se osećati kada dobijete ono što toliko želite.

2. Ko? Verujemo da je određena osoba jedina koja može da ispuni naše želje.

Uobičajena zabluda je verovanje da ako sretnemo „onog“, onda će sve ostalo u našim životima doći na svoje mesto i živećemo srećno do kraja života. Učimo da povezujemo mali broj pozitivnih ličnih atributa sa mnogim drugim: to se zove halo efekat. Na primer, ako sretnemo nekoga ko je visok i dobro izgleda, veća je verovatnoća da ćemo verovati da ta osoba ima niz drugih pozitivnih kvaliteta (poput toga da je bogata, pouzdana, inteligentna i zabavna), ali sve što zaista znamo o osoba je taj neko visok ili visoka i da dobro izgleda – a sve ostalo ne mora da znači. Možda ćemo biti duboko razočarani kada ta osoba u koju smo polagali nade ne ispuni naša očekivanja.

Ključno je znati kako se želite osećati u vezi i fokusirati se na to umesto na to kako mislite da druga osoba treba da bude. Možda želite da se osećate opušteno, zainteresovano i angažovano. Zato umesto da mislite: „Trebalo bi da budu zainteresovani za mene i da me angažuju i da me nasmeju“, razmislite o tome da i sami budete zanimljivi, angažovani i dobro raspoloženi. To je jednostavna promena u nameri koja može spasiti spontani susret iz kandži razočaranja. I može vam pomoći da pristupite situaciji kao situaciji koja vam pomaže da razjasnite šta želite u vezi, umesto šta druga osoba treba ili ne treba da radi za vas.

3. Kada? Postavili smo vremensko ograničenje koliko će vremena biti potrebno da dobijemo ono što želimo.

Na naša očekivanja o tome kada bi se stvari trebale desiti utiču društvene norme. Postoje neizgovorena pravila o tome koliko dugo bi trebalo da bude potrebno da se postigne određeni cilj u karijeri ili status veze. Dakle, stavljamo naše ciljeve na vremensku liniju. Često procenjujemo svoj uspeh na osnovu toga koliko su naši vršnjaci uspešni; ovo se zove društveno poređenje. Upoređujemo se sa onima koji imaju iste ciljeve i slični su po godinama i poreklu. Društvene mreže i mediji mogu podstaći takva poređenja: teško je ostati nesvestan uspeha naših prijatelja. (Ali važno je imati na umu da vrlo malo ljudi objavljuje sve o sebi, a jedino tako bi svi znali da ti ljudi možda nisu postigli baš sve svoje ciljeve!) Ako ne ispoštujemo ove savete i gledamo kako drugi brže postižu svoje ciljeve, možemo se razočarati – šta je više, možemo se obeshrabriti i odustati. Važno je zapamtiti da su ova vremenska ograničenja samonametnuta, donekle proizvoljna i često nerealna.

Ključ je ponovo da se setite kako želite da se osećate – nerealno je misliti da ćete, ako patite na svakom koraku ka svom cilju, biti u stanju blaženstva kada ga konačno postignete. Bolji pokazatelj zadovoljavajućeg ishoda (kad god se dogodi) je kako se osećate na tom putu. Ako uživate u procesu, bićete manje fokusirani na to koliko dugo je potrebno da stignete do toga.

Online psiholog

4. Kako? Imamo fiksne ideje o tome kako će se sve to spojiti.

Možda je najteže očekivanje odreći se tog aspekta zvanog “kako”. Jednom kada imamo želju, često smo odmah počeli da smišljamo načine da je ostvarimo. Ako ne možemo da smislimo dobar način da dobijemo ono što želimo, možemo jednostavno odustati na licu mesta – i osećati se razočarano. Ili, možemo razviti razrađene šeme kako da dobijemo ono što želimo, koje obično uključuju druge ljude koji prate scenario koji smo napisali za njih i/ili da se niz događaja odvija na određeni način. Kada život ne ide po našem planu, možemo to protumačiti kao da ne možemo imati ono što želimo i možemo se osećati razočarano.

U ovom slučaju, važno je napraviti razliku između sredstava i ciljeva – to jest, zapamtiti da ono što treba da uradimo da bismo dobili ono što želimo može biti drugačije od krajnjeg rezultata. Jedan psiholog je identifikovao jednu karakteristiku samoostvarenih ljudi kao neobičnu sposobnost da prave razliku između sredstava i ciljeva. Oni su u stanju da paze na ono što zaista žele i da istovremeno ostanu otvoreni za različite načine na koje se to može dogoditi. Uzmite u obzir da postoji mnogo načina da postignete svoje ciljeve i dobijete ono što želite u životu kojih možda još niste svesni. Setite se toga da ono što tražite, treba naći u sebi i razmisliti o tome da budete otvoreni za još nepoznate mogućnosti.

Da biste bili otvoreni za mogućnosti, potrebna je praksa, posebno kada se krećete kroz neizvesnost traženja nečeg novog do čega vam je zaista stalo. Redovna praksa meditacije – vreme da sednemo sami sa sobom i prepustimo težnji ka našim ciljevima – može pomoći u izgradnji tolerancije za osećanje naših emocija i stvaranju otvorenosti za nove mogućnosti. Pokušajte da sedite 10 minuta sa namerom da otpustite svoja očekivanja o nečemu što pokušavate da stvorite u svom životu. Jednostavno posmatrajte kako vaš um refleksno traži razloge, planove i šeme delovanja. Kako se ove misli pojave, namerno (i nežno) ih otpustite i jednostavno dozvolite sebi da nemate potrebu da bilo šta radite ili dobijete. Nakon 10 minuta otpuštanja očekivanja, možda ćete se osećati osveženo i možda ćete moći da vidite stvari drugačije.

Zakaži online seansu kod našeg psihologa

Naši Psiholozi

Psiholog

Psiholog Miodrag Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Tijana Stojšić

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama TIJANA STOJŠIĆ ZAKAŽITE SEANSU tijanastojsic82@gmail.com Viber + 38163345659 WhatsApp + 38163345659 Facebook Instagram TIJANA STOJŠIĆ Master psiholog i psihoterapeut

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Vesna Petković

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Nataša Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant

Pročitaj više »