Adolescentska kriza – Simptomi

Adolescencija je prelazna faza iz detinjstva u odraslo doba koja se javlja između 13. i 19. godine. Fizičke i psihičke promene koje se dešavaju u adolescenciji često počinju ranije, tokom predtinejdžerske ili tinejdžerske dobi mladog čoveka: odnosno između 9. i 12. godine.

Adolescencija može biti vreme i dezorijentacije i novih otkrića. Tranzicioni period može pokrenuti pitanja nezavisnosti i identiteta; dok adolescenti neguju svoj osećaj za sebe, mogu se suočiti sa teškim izborima u pogledu učenja, prijateljstva, seksualnosti, rodnog identiteta, droge i alkohola.

Online psiholog

Većina tinejdžera ima relativno egocentričnu perspektivu na život; stanje duha koje obično nestaje sa godinama. Često se fokusiraju na sebe i veruju da su i svi drugi takvi – od najboljeg prijatelja do udaljene simpatije – odnosno veruju da su svi takođe fokusirani na njih. Oni mogu da se bore sa nesigurnošću i osećanjem da su osuđeni ili odbačeni. Odnosi sa članovima porodice često zaostaju u odnosu na grupe vršnjaka, romantična interesovanja i izgled, što tinejdžeri doživljavaju kao sve važnije stvari u ovom periodu.

Tranzicija može prirodno dovesti do anksioznosti u vezi sa fizičkim razvojem, razvojem odnosa sa drugima i nečijim mestom u svetu. Blaga anksioznost i drugi izazovi su tipični, ali se ozbiljna stanja mentalnog zdravlja takođe javljaju tokom adolescencije. Rano rešavanje poremećaja može pomoći da se obezbedi najbolji mogući ishod.

Koje su faze adolescencije?

Faze adolescencije uključuju ranu adolescenciju od 10. do 14. godine, prelaznu adolescenciju od 15. do 17. godine i kasnu adolescenciju od 18. do 24. godine. Svaka faza obuhvata različite izazove za tinejdžere i zahteva različite odgovore roditelja.

Koja je svrha adolescencije?

Svrha adolescencije je da se dete psihološki i socijalno transformiše u mladu osobu. Prekidanje vezanosti i sigurnosti iz detinjstva omogućava deci da steknu slobodu i odgovornost da razviju nezavisnost i da se razlikuju od svojih roditelja i detinjstva kako bi uspostavili svoj jedinstveni identitet.

Zašto je pubertet tako izazovan?

Pubertet počinje između devete i petnaeste godine života, a traje između godinu i po do tri godine. Hormonske i biološke promene koje se dešavaju mogu dovesti do toga da se adolescenti osećaju anksiozno i samosvesno i da zahtevaju više privatnosti i da postanu preokupirani svojim izgledom, što može uticati na to kako ih drugi doživljavaju i prihvataju.

Zašto tinejdžeri donose loše odluke i rizikuju?

Naši ljudi će reći “mladost, ludost”, suštinski ovo jeste pametna narodna konstatacija, međutim iza ovoga se krije mnogo više psihologije i biologije nego što možete i da pretpostavite. Za preuzimanje rizika adolescenata se često okrivljuju hormonske promene, ali i veze igraju ključnu ulogu. Tinejdžerske godine su posvećene stvaranju prijateljstava koja mogu služiti pojedincima doživotno. U tom smislu, istraživanja sugerišu da su adolescenti više motivisani prihvatanjem od strane vršnjaka nego percepcijom odraslih – u dobru ili u zlu. Dakle i socijalni i biološki faktori utiču na rizike koje adolescent, ali i tinejdžer preuzima na sebe.

Kako da razgovaram sa svojim tinejdžerom?

Otvoreni razgovor sa adolescentima o promenama koje doživljavaju može biti izazov za svakog roditelja, posebno imajući u vidu promenu u odnosu roditelj-dete tokom ovog perioda.

Jedna važna komponenta komunikacije sa tinejdžerima je da im pomognete da shvate šta ih čeka. Objašnjavanje kako će se njihova tela promeniti tako da ne budu iznenađeni može ublažiti anksioznost deteta. Osim fizičkih promena, roditelji mogu da započnu razgovor o društvenim promenama i promenama u načinu života koje prate adolescenciju. Rasprava o posledicama važnih odluka — poput seksa ili eksperimentisanja sa drogom — može podstaći tinejdžera da razmisli o svojim izborima.

Slušanje je moćno, ali nedovoljno cenjeno sredstvo. Roditelji se često orijentišu na direktive i rešenja. Ali ostavljanje po strani tih tendencija i jednostavno slušanje tinejdžera može ojačati vezu. Postavljanje konkretnih ili radoznalih pitanja može naterati dete da se oseća osuđenim i stoga okleva da govori otvoreno i iskreno. Pažljivim slušanjem pokazujete interesovanje, potvrđivanje i podršku. To takođe povećava šanse da će se tinejdžer poveriti roditelju po potrebi. Aktivno slušanje gradi intimnost i poverenje — dok istovremeno omogućava tinejdžeru da obradi svoje iskustvo.

Kako mogu da održim blizak odnos sa tinejdžerom?

Razvijanje nezavisnog identiteta tokom adolescencije zahteva eksperimentisanje sa novim odnosima i aktivnostima uz dobijanje prostora od roditelja. Ali i dalje možete održati blisku vezu uprkos tom procesu. Izrazite interesovanje i postavljajte pitanja o novim strastima vašeg tinejdžera. Pozdravite njihove prijatelje i obezbedite strukturu porodice. U disciplinskim situacijama, kritikujte izbore pre nego karakter.

Kako da razgovaram sa tinejdžerom o zdravom seksu?

Pokažite da ste otvoreni da razgovarate o bilo čemu, kao što je seksualno zdravlje, pornografija, zadovoljstvo i ljubav. Tokom ovih razgovora slušajte otvoreno svoje dete i to činite bez osude. Isključivanje ranjivog adolescenta sa negativnošću ili osudom može dovesti do srama i straha koji se formira u njima. Otvorenost ih ohrabruje da vam se poveruju u vezi budućih pitanja i da razviju zdrav odnos sa seksom.

Kako da razgovaram sa tinejdžerom o drogama i alkoholu?

Većina tinejdžera će eksperimentisati sa nekom kombinacijom alkohola, droga i pušenja. Ali roditelji mogu da ih informišu o izborima koje donose uz uputstva kako treba da se postave ako osete da imaju problem sa tim. Roditelji treba da razgovaraju o ovoj temi otvoreno, iskreno i neprekidno.

Kako mogu podržati tinejdžera kada je uznemiren?

Ohrabrite ih da podele svoja osećanja kako biste olakšali emocionalni teret, čak i ako nije sa vama. Istraživanje korena njihove nesreće takođe ih može navesti da preduzmu akciju: ako im je dosadno, možda mogu pronaći novi hobi ili sport. Adolescencija može biti poprilično emotivno turbolentan period odrastanja, ali ove i druge ideje mogu pomoći.

Kako se mentalno zdravlje menja tokom adolescencije?

Mnoga stanja mentalnog zdravlja sa kojima se ljudi suočavaju u odrasloj dobi počinju da se manifestuju u adolescenciji. U stvari, jedna od pet mladih odraslih osoba ima poremećaj koji se može dijagnostikovati, prema Odeljenju za zdravlje i socijalne usluge.

Međutim, tinejdžeri se takođe mogu boriti sa anksioznošću, depresijom i drugim oblicima uznemirenosti koji su prikladni i česti u razvoju, ali ih neće nužno i izdržati – stoga treba biti obazriv i razgovarati sa svojim detetom. Teško je znati kada problem zaslužuje kliničku pažnju, ali kada ste u nedoumici, najbolje je pitati školskog savetnika ili drugog stručnjaka za mentalno zdravlje za savet.

Roditelji mogu pomoći tako što će naučiti kako da identifikuju rane znake upozorenja o poremećaju zbog kojeg su zabrinuti i tako što se ne plaše da pitaju za misli i iskustva svog deteta. Suočavanje sa teškim stanjima mentalnog zdravlja i pristup lečenju rano mogu sprečiti povećanje težine ili trajanja poremećaja. Kada se pristupi na vreme, većina stanja se može efikasno lečiti.

Online psiholog

Zašto su današnji tinejdžeri toliko pod stresom i anksioznošću?

Kod nas statistike nisu toliko česte kada je reč o specifičnim odrednicama, mada se uvek možemo poslužiti tuđim statistikama jer je danas na ovom polju mnogo toga slično. Izveštaj američkog psihološkog udruženja otkrio je da je 91 odsto generacije Z osetilo fizičke ili emocionalne simptome stresa, kao što su depresija ili anksioznost. Ovaj stres može biti posledica roditeljskih trendova kao što je prekomerno uticanje na svoju decu, efekata društvenih mreža kao što su negativna društvena poređenja i istorijskih događaja poput ratova, kriza ili čak sredine u kojoj deca žive.

Kako mogu pomoći anksioznom tinejdžeru?

Roditelji mogu da brinu o svojim tinejdžerima nudeći empatiju i podršku bez osuđivanja — usredsredite se na to da ih razumete, a ne da ih osuđujete. Tinejdžeri postižu više kada nisu pod pritiskom da budu savršeni, tako da roditelji mogu da izbegnu izražavanje potrebe za savršenstvom. Održavanje odnosa i podsticanje njihovih odnosa sa drugim brižnim odraslim osobama kao što su nastavnici i mentori je takođe od pomoći.

Koliko su česti poremećaji mentalnog zdravlja na fakultetima?

Najmanje jedan od tri studenta prve godine fakulteta ispunjava kriterijume za poremećaj mentalnog zdravlja, pokazuju neka strana istraživanja. Niz faktora može doprineti nastanku mentalne bolesti tokom ovog perioda: prelazak na fakultet, trauma iz detinjstva, biološke promene, finansijski stres, akademski pritisak, nedostatak sna, socijalna izolacija i neizvesnost u pogledu budućnosti.

Kako mogu pomoći studentu da pristupi zaštiti mentalnog zdravlja?

Ohrabrite svoje dete da traži univerzitetske usluge mentalnog zdravlja. Ako univerzitet nije u mogućnosti da obezbedi lečenje zbog velike potražnje, vaše dete može da istraži susrete sa drugim zdravstvenim radnicima u kampusu, kao što su lekar ili medicinska sestra, da zamoli nekoga od poverenja da mu pomogne u pronalaženju nege van kampusa i da započne terapiju.

Kakav je odnos između upotrebe društvenih mreža i mentalnog zdravlja?

Utvrditi vezu između društvenih mreža i mentalnog zdravlja je notorno teško. Neka nedavna istraživanja sugerišu da društvene mreže ne podstiču depresiju; umesto toga, depresija može dovesti do veće upotrebe društvenih mreža, barem među adolescentkinjama.

Na našem sajtu pored korisnih tekstova na ovu, ali i na brojne druge teme možete pronaći i konkretniju pomoć. Potrebno je samo to da pronađete rubriku sa kontaktima putem koje ćete moći da kontaktirate psihologe ili psihoterapeute sa našeg sajta. Među njima su vrhunski stručnjaci koji vam mogu pomoći sa vašim konkretnim problemom, putem online terapije. Dakle nećete morati da odlazite iz udobnosti vašeg doma, a imaćete priliku da na vašem problemu radite sa eminentnim stručnjacima. Ima li šta bolje?

Zakaži online seansu kod našeg psihologa

Naši Psiholozi

Psiholog

Psiholog Miodrag Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Vesna Petković

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Tijana Stojšić

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama TIJANA STOJŠIĆ ZAKAŽITE SEANSU tijanastojsic82@gmail.com Viber + 38163345659 WhatsApp + 38163345659 Facebook Instagram TIJANA STOJŠIĆ Master psiholog i psihoterapeut

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Nataša Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant

Pročitaj više »