Kako izgleda psihoterapija?

Šta je psihoterapija?

Psihoterapija je jedan vid lečenja koji se vrši razgovorom ili govorom između pacijenta i psihoterapeuta. Metoda psihoterapije, podrazumeva niz verbalnih i neverbalnih tehnika koje imaju za cilj da pacijenta dovedu do boljeg mentalnog zdravlja i potencijalne eliminacije simptoma mentalnih poremećaja. Takav rezultat, treba da bude produkt postepenog, sofisticiranog i strukturalno osmišljenog načina prilaska pacijentu kroz razgovor. Psihoterapija u bazičnom smislu predstavlja terapiju razgovorom, međutim, psihoterapeuti se služe različitim mogućnostima i metodama u prilasku pacijentu. Dakle, terapija se vrši kroz razgovor, ali i kroz muziku, umetnost, inscenacije različitih situacija u kojima se može sagledati problem pacijenta, pa i kroz pokrete.

Ponekad cilj psihoterapije može biti stvaranje pogodnog, privatnog i komfornog okruženja u kome pacijent može da govori o svojim problemima. Odnosno da kroz razgovor dođe do otkrića koji su to njegovi problemi i da tako zaštiti svoje mentalno, ali i ponekad fizički ugroženo zdravlje.

Online psiholog

Psihoterapija kroz istoriju

Ljudska vrsta kao jedina vrsta na planeti sposobna za komunikaciju korišćenjem jezika kao znakovnog sistema, sigurno je već u povojima stvaranja jezika vršila neke vidove terapeutskog razgovora između jedinki. Danas to isto radimo kada razgovaramo sa prijateljima ili roditeljima o svojim problemima. Dakle, priznaćete da su pojedini razgovori sa nekim ljudima u vašem životu imali terapeutsko dejstvo, odnosno da ste u njima otkrili nešto o sebi. Najraniji i najstariji oblici psihoterapije, uglavnom su povezivani sa religijskim, ritualnim i sakralnim činovima. Pretpostavlja se da su jedan vid psihoterapije, na primer u plemenskim zajednicama obavljali šamani, vračevi ili poglavari. Kasnije se taj metod zadržao i u rafiniranim i sistematizovanijim religijama sveta. Međutim, moderna psihoterapija kakvu danas znamo, začeta je u Francuskoj, a kasnije se proširila i na Austriju, a potom i na čitavu Evropu, pa i svet.

Kako izgleda psihoterapija?

Prvi dolazak kod psihoterapeuta, može biti nešto čemu prethodi dugo i stresno premišljanje. Slučaj je takav da je poznato da nekim pacijentima treba i period od nekoliko meseci kako bi se odlučili za ovaj korak. Možemo pretpostaviti da su faktori koji utiču na to različiti, stoga sigurno postoje i predrasude o psihoterapiji, ali i izvesna doza straha koja je prirodna kada posećujemo zdravstvene radnike, pa ponekad i priroda poremećaja od kojeg pacijent pati. Nekim pacijentima koji boluju od poremećaja kakvi su aknsioznost, depresija ili poremećaji ličnosti, sigurno nije sasvim prijatno i lagodno da govore o njima. Međutim terapije se zasigurno ustoličila kao jedno od najboljih mogućih rešenja za takve probleme. Sa druge strane, postoji i finansijski aspekat – neki ljudi imaju predrasudu da su psihoterapije preskup vid lečenja. Međutim to ne mora da bude tako, to zavisi od terapeuta, od metode lečenja, od broja seansi, od prirode poremećaja (ako on postoji), ali sve u svemu, to jeste najbolji način da se upoznate sa svojim problemima i rešite se istih. Dakle, ako imate problem, ostavite predrasude po strani i obratite se za pomoć, jer je vaše zdravlje najbitnije!

Kako izgleda seansa kod psihoterapeuta?

Ako podrazumevamo to da ste se u ovom trenutku osmelili da konačno pristupite terapiji, šta možete da očekujete? Zakazali ste seasnu, verovatno se dogovorili i oko cene seansi i dolazite na svoju prvu seansu. Psihoterapeut vas sigurno očekuje u prostoru u kojem će se vaše seasne odvijati. Njegova ili njena dužnost je da obezbedi prostor koji će biti ugodan, kako vama, tako i vašem psihoterapeutu. U zavisnosti od toga, kakva je terapija u pitanju, u zavisnosti od metoda koje psihoterapeut praktikuje, taj prostor može imati različite karakteristike. Najčešće ćete kao i u filmovima i TV serjama koje ste gledali, naići na one čuvene dve fotelje. Naravno, u zavisnosti od prirode vaše seanse, ako je u pitanju grupna terapija u prostoru će se logično videti više stolica. Ukoliko terapeut oceni da vam je potreban kauč ili ima takav pristup, tamo se može naći i kauč. U nekim slučajevima možete naići na specifične slučajeve gde terapeut koristi drugačije pristupe, pa umesto nameštaja možda zateknete i strunjače ili lazy bag-ove. Međutim ako bude takav slučaj, to će vam verovatno biti unapred naznačeno u razgovoru sa terapeutom. Svakako možete računati na to, da psihoterapeut ne želi da se vi u prostoru rada, osećate nelgodno.

O čemu ćete razgovarati sa terapeutom?

Kao i uvek, kada se prvi put susrećemo sa nekim, potpuno je prirodno da osetimo tu naglu nelagodu kada pomislimo o čemu ćemo razgovarati. Potpuno je normalno da se osećate malo usplahireno, ali zapamtite da ne idete na „dejt“ i da ne morate da očekujete da će vas neko procenjivati po šablonu „sviđa mi se ili ne sviđa mi se“. Psihoterapeut je tu da vam pomogne, moglo bi se desiti da odbije da vas leči ali to će se često desiti samo u slučajevima kada misli da bi vam bilo korisnije da posetite nekoga drugog. Takođe, terapije bi se mogle prekinuti, ako stvarno ne postoji preka potreba za terapeutom. U svakom slučaju ako dođe do bilo kojeg navedenog scenarija, verovatno ćete od svog terapeuta dobiti preporuku za drugog psihoterapeuta.

Online psiholog

Dakle, nema posebnog razloga da budete uznemireni ili uplašeni.

U zavisnosti od temperamenta samog terapeuta i od njegovog pristupa pacijentu možete očekivati to, da terapeut prvo pusti vas da inicirate razgovor ili da on sam inicira razgovor. To da li će on sam inicirati razgovor, zavisi od njegove procene, možda i prirode pacijenta ali i od situacije. Ako terapeut sam započne razgovor, verovatno će vas prvo pitati zašto ste se odlučili za terapiju ili bolje rečeno zašto ste javili terapeutu? Ovakva pitanja psihoterapeut uglavnom postavlja da bi ocenio da li postoji neki aktuelni problem u vašem životu koji vas je nagnao da pristupite terapiji kao mogućem rešenju. Kada budete objasnili vaš problem verovatno će uslediti pitanje, da li ste sličnih problema imali u prošlosti. Spremite se da date neke konkretne detalje i podatke o svojoj prošlosti koji će pomoći terapeutu da dobije što potpuniju sliku o vama. Takav malo otvoreniji pristup, pomoći će terapeutu, ali i vama, da ubrzate početni proces upoznavanja sa problemom. Važno je za terapeuta da ga uputite u vašu sadašnju životnu situaciju. Dakle, važno je koliko imate godina, čime se bavite, sa kim živite, da li ste u braku ili vezi, imate li decu i slično.Vrlo česta stvar je to da će vas psihoterapeut pitati i šta očekujete od terapije. Naravno to ne mora biti jasno već na prvoj seansi, niti vi morate imati jasnu ideju o tome šta da očekujete. Razume se da vam je to možda prva seansa u životu i da jednostavno nemate jasna očekivanja. Razumite da je najvećem broju terapeuta zapravo važno da znaju šta vi vidite kao cilj terapije i kao konačan rezultat procesa lečenja. Ne bojte se, ne postoji pogrešan odgovor!

Šta očekivati ako je terapija potrebna vašem detetu?

Kada je u pitanju pacijent koji je adolescent ili još uvek dete, prvenstveno psihoterapeut razogovara sa roditeljima. Roditelji su verovatno ti koji su prvi primetili neku promenu ili anomaliju zbog koje možda i žele terapiju, pa je najpraktičnije da psihoterapeut prvo porazgovara sa roditeljima. Psihoterapeut će u razogovoru proceniti kakav je problem u pitanju, da li je moguće rešiti ga možda i bez same terapije, sugerišući možda i korekcije u vaspitanju deteta. Posle ovoga, ako se roditelji, a najpre i terapeut, odluče da je terapija potrebna, dogovoriće se o daljem toku terapije. Važno je napomenuti da psihoterapeut ima obavezu i odgovornost da čuva privatnost svojih klijenta. Psihoterapeut dakle nema pravo da eksploatiše svog pacijenta na bilo koji način i postoje samo posebni slučajevi u kojima psihoterapeut može da otkrije tajnost informacija koje je dobio od pacijenta na terapiji. To su naravno samo oni slučajevi u kojima je druga osoba ugrožena od strane pacijenta.

Da li ćete dobiti lekove ako budete otišli na terapiju?

Čest je slučaj da psihoterapeuti prepisuju lekove svojim pacijentima, posebno ako pacijent ima problema sa anksioznošću, depresijom ili bipolarnim poremećajem. To nije nužna stvar, psihoterapeut će prepisati lekove svom pacijentu tek ako proceni da drugi metodi nisu ili neće uroditi plodom. Po pravilu bi prvo mogao da uputi pacijenta u delotvornost i efekte lekova koje prepisuje, ali i da ga upozori na neželjene efekte koje lek može da izazove. Zbog same prirode lekova koji se koriste u psihoterapiji, psihoterapeut mora biti poprilično pažljiv i mora često razgovarati sa pacijentom o njihovom delovanju u toku uzimanja lekova. Lekovi ne bi trebalo da vas plaše, jer će vam sigurno pomoći, ali se postarajte da obavestite svog terapeuta ukoliko osetite da vam ne prijaju iz bilo kog razloga.

Kako prepoznati nekvalifikovanog terapeuta?

Dešava se i dobrim terapeutima da jednostavno nisu dovoljno dobri i dovoljno skoncentrisani tokom jedne od seansi. Razumite da su terapeuti ljudi kao i vi i da i oni takođe mogu imati loš dan. Dobar terapeut bi možda otkazao sastanak ili seansu ako toga dana ne može da, da svoj maksimum, ali dešava se da to previde. Međutim, verovatno da možete naleteti i na loše psihoterapeute, ali šta to podrazumeva? Podrazumeva jedan vid neetičkog ponašanja u vidu preteranog razgovora koji dovodi do emotivne blokade ili zatvaranja pacijenta prema terapeutu. Dakle, ukoliko se osećate nelagodno što na prečac morate da govorite o nečemu, o čemu biste radije postupno govorili, možda imate posla sa terapeutom koji nije dovoljno efikasan u svom poslu. Takođe, ukoliko vam se desi da terapeut izgleda previše rastrojeno ili nekoncentrisano na vaš slučaj, ako vam se konstantno čini da mu je dosadno tokom vaše seanse; da vam više on priča o sebi nego što vam dopušta da vi govorite o vama, verovatno je vreme da potražite drugog terapeuta. Slično tome, ne smete dopustiti da vas terapeut u toku seanse osuđuje zbog vaših postupaka, to jednostavno nije etički i njegov posao je da vaš problem razume, čak i ako mu nije prihvatljiv. Jednostavno, terapeut mora imati određenu distancu i ne sme stvari koje mu vi iznosite shvatati lično.

Kada se psihoterapija završava?

Psihoterapija se završava onda kada vi kao pacijent osetite da ste ispunili svoje ciljeve i kada se budete osećali bolje. U nekim slučajevima psihoterapeut oseti da jednostavno nema više potrebe da nastavljate sa psihoterapijom, jer ste rešili neki primarni problem koji vas je mučio. Takođe, može se desiti i to da vam psihoterapeut preporuči da nastavite sa nekim drugim psihoterapeutom, koji vam može pomoći više u vezi drugih problema koje imate.

Zakaži online seansu kod našeg psihologa

Naši Psiholozi

Psiholog

Psiholog Tijana Stojšić

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama TIJANA STOJŠIĆ ZAKAŽITE SEANSU tijanastojsic82@gmail.com Viber + 38163345659 WhatsApp + 38163345659 Facebook Instagram TIJANA STOJŠIĆ Master psiholog i psihoterapeut

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Vesna Petković

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Nataša Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Miodrag Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i

Pročitaj više »