Psihologija brutalnog ili jezivog nasilja

Kroz istoriju postoji mnogo primera nasilja koje prevazilazi jednostavno pobeđivanje neprijatelja: glave na kolcima, brutalno komadanje tela, prosuta creva na sve strane – sve je to koliko god odvratno zvučalo, deo istorije naše civilizacije. Koja je poenta ovog jezivog oblika nasilja? Ovo je bilo pitanje koje je podstaklo nedavne studije sprovedene na Zapadu.

Prvo, hajde da pređemo na neke osnove agresivnog sukoba. Priroda je nasilno mesto. Većina životinja mora da se takmiči za hranu, seksualnog partnera, status i druge resurse. Naravno, borbe oko resursa nisu uvek vredne. Agresija je skupa, tako da životinje moraju da budu u stanju da brzo i tačno procene relativne mane i koristi od borbe oko resursa. Da li ćete odlučiti da situaciju dovedete do eskalacije sukoba ili ne zavisi od važnosti resursa za vas, koliko mislite da je to važno vašem konkurentu i relativne borbene sposobnosti vas u poređenju sa konkurentom. U suštini: Koliko to želite i koje su vam šanse da dobijete to u borbu za to?

Online psiholog

Kako veličina i snaga utiču na šanse za pobedu

U suštini kod svake životinjske vrste, veličina je dobar prediktor ko će pobediti u borbi. Veći pas će pobediti manjeg psa pre nego manji pas većeg psa. Ovo čini veličinu zaista vrednim pokazateljem uspeha u pobedi. Ovo nije previše iznenađujuće i verovatno se dobro uklapa u intuiciju većine ljudi. Zato borilački sportovi poput boksa, UFC-a i rvanja imaju kategorije težine. Suprotstavljanje čoveka od 140 kila protiv čoveka od 200 kila nije fer borba.

Nije važna samo telesna masa. Neke životinje su razvile oružje kao što su rogovi, očnjaci i kandže koje mogu uticati na ishod borbe. Ova vrsta oružja doprinosi „moći“. Ipak, obično je važna veličina ovog oružja. Životinje sa većim rogovima, većim očnjacima ili većim kandžama imaju veće šanse da pobede u borbi.

Kod ljudi, mi koristimo mere određenih mišićnih grupa kao proksi za borbenu sposobnost. Na primer, veći bicepsi ili prsni mišići mogu nadoknaditi neke od razlika u telesnoj masi. Dva muškarca od 200 kila imaju istu telesnu masu, ali bi se vrlo verovatno mogli razlikovati u snazi.

Razumevanje agresivnosti i motivacije

Pored veličine tela i moći, agresivnost i vrednost resursa utiču na ishod nasilne svađe. Agresivniji pojedinci skloniji su tome da bezazlenu situaciju pretvore u eskalirani sukob većih razmera. Isto tako, ako cene resurs više od svog konkurenta, mogu se boriti agresivnije i koristiti rizičnije strategije za postizanje svog cilja.

Ova vrsta agresije može doći u igru tokom interakcije predator/plen. Jedan virusni primer ovoga je snimak majke zeca kako se bori sa zmijom koja pokušava da pojede njenu mladunčad. Evolucijski gledano, mladunci su neverovatno vredan resurs. Majke koje pokušavaju da zaštite svoje potomstvo mogu se upustiti u rizičnije borbe, uprkos razlikama u telesnoj masi ili moći. Zato vam na primer svaki lovac ili čuvar lovišta savetuje da izbegavate divlje svinje, posebno ako primetite mladunčat i ako vidite da idu sa majkom. Mogućnost da će vas napasti čak i ako niste imali intenciju da bilo šta uradite je velika – jer će vas percipirati kao opasnost, bez obzira da li je vaše prisutvo stvarno opasno po divlju svinju ili ne.

Zašto bi ljudi mogli da pribegnu brutalnom nasilju?

Dakle, zašto bi filmski zlikovci i zlikovci iz stvarnog života ponekad bili strašno ili brutalno nasilni? Istraživači u pomenutoj studiji predvideli su da jezivo nasilje može biti način da počinilac pokaže svoju strašnu moć, iskreno ili na drugi način. U suštini, počinilac pokušava da ubedi onoga kome signalizira da je sposoban da se sukobi i da je voljan da to učini bez razmišljanja – takođe da je vrlo surov, što dokazuje njegovu moć.

U sprovedenoj studiji, učesnici smo pročitali priču o interakciji između dva muškarca. Neki učesnici su čitali priču u kojoj je muškarac počinio jeziv i nepotreban čin nasilja, dok su drugi čitali nenasilnu interakciju. Evo primera iz prve studije. Svi učesnici čitaju prva dva pasusa, nakon čega sledi jedan od zaključaka u zavisnosti od toga u kojoj su grupi bili.

: Hladan je jesenji dan u blizini seoskog planinskog venca. Ovo područje je istorijski poznato po nasilnim sukobima između susednih etničkih grupa. Međutim, prošlo je nekoliko godina od poslednjeg većeg nasilnog incidenta. Područje ima bogate prirodne resurse, uključujući značajne površine nerazvijenih šuma. Ljudi često idu u šume da love, pecaju i sakupljaju divlje pečurke.

Jednog dana, čovek skuplja pečurke u šumi blizu podnožja planine. Odjednom čuje korake i lomljenje grančica pod jakim stopalima. Okreće se i vidi lovca iz suparničke grupe. Lovac brzo shvata da sakupljač pečuraka pripada drugoj etničkoj grupi. Lovac podiže pušku, uperi je direktno u sakupljača pečuraka i puca. Jako svetlo ispaljenog projektila i barutni dim začas zagluši prostor. Lovac ispušta pušku, tetura se unazad i gleda u crvenu mrlju koja mu se širi po grudima; on pada na zemlju. Uplašen, sakupljač pečuraka čuči iza stene i posmatra, ali lovac ne mrda. Shvativši da je puška sigurno pokvarena, šunja se ka lovcu, koji leži nepomičan razjapljenih usta i otvorenih očiju. Sakupljač pečuraka se saginje i stavlja dva prsta na vrat drugog čoveka – nema pulsa. Primećuje džepni nož u džepu čovekove košulje. Podiže ga i otvara oštricu.

Online psiholog

Zaključak koji nije nasilan pročitan je prvoj polovini učesnika: On ga pregleda pre nego što ga baci na zemlju. Konačno, on ustaje i kreće kući.

Brutalno nasilan zaključak za drugu polovinu učesnika: On ga pregleda, a zatim nastavlja lagano da nožem vadi oči i seče jezik mrtvome lovcu. Zatim baci lovčeve oči i jezik na zemlju zajedno sa džepnim nožem. Konačno, on ustaje i kreće kući.

Zašto jezivost može signalizirati strahovitost

Nakon čitanja scenarija, zamolili smo učesnike da zamisle skupljača gljiva. Koliko je visok? Koliko je on velik? Koliko je jak? Učesnici su koristili siluete da naznače veličinu i animirane slike muskulature tela da naznače snagu. Ove tri mere — visina, veličina i snaga — kombinovane su da bi se stvorila mera „zastrašivanja“.

Otkrili smo da je sakupljač pečuraka (i lovac u drugoj studiji) zamišljen kao bukvalno veći i jači – tj. strašniji – od strane učesnika koji su pročitali nasilniji zaključak priče. Ovo je posredovano povećanjem percipirane agresivnosti i motivacije.

Drugim rečima, jezivo nasilje navelo je učesnike da veruju da je počinilac agresivniji i motivisaniji, što se onda prevede na njih da su zamišljeni kao bukvalno veći, jači i strašniji neprijatelj.

Psihološki rat

Bilo je irelevantno da li je počinilac veći i jači ili ne. Kao što smo ranije pomenuli, mnoge životinje koriste znakove kao što su veličina i snaga da odmere potencijalne benefite i žrtve upuštanja u sukob. Dakle onda ako zbog jezivog ili brutalnog nasilja izgledate veći i jači, to bi se moglo pretvoriti u psihološku prednost u kojoj vaši neprijatelji podsvesno precenjuju vašu sposobnost da pobedite u sukobu.

Postoji mnogo primera koji igraju u ovom psihološkom aspektu sukoba – na primer, „ponašati se ludo“ kao odgovor na izazov da biste zastrašili svog protivnika. Možda postoji komad istine u ovom tropu ako vaše ponašanje natera protivnika da preceni vašu agresivnost i motivaciju.

Ta studija takođe može objasniti zašto su toliko zastrašujućih filmskih negativaca i čudovišta jezivo nasilni. Oni koji su na primer gledali seriju “The Walking Dead”, znaju čuveni kraj jedne od sezona u kojoj se pojavljuje strašni glavni negativac Nigan koji bejzbol palicom do smrti prebija neke od glavnih protagonist serije. Upravo ovaj primer iskorišćen je za objašnjenje funkcije brutalnog nasilja u kontekstu dve sukobljene strane. Brutalno nasilje se sprovodi kako bi se onaj koji ga sprovodi ukazao većim, snažnijim i sposobnijim – te kako bi na taj način poslao efikasan signal i zastražio one koji mu se suprotstavljaju.

Studija koja je objavljena to pokazuje u fiktinvnim uslovima. Međutim u ratnim uslovima, ovakvo nasilje – odnosno brutalnom nasilje nije uvek nužno efikasno. Poznati su nam istorijski konteksti u kojima je brutalno nasilje na kraju proizvelo veći otpor strani koja vrši nasilje. Takođe ispostavilo se da veća represija u realnim, ali ratnim uslovima izaziva veću mogućnost pobune onih koji su potčinjeni nasilju – ali ovakvo stanovište nažalost nije uzeto u obzir prilikom ovog istraživanja.

Zakaži online seansu kod našeg psihologa

Naši Psiholozi

Psiholog

Psiholog Nataša Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Miodrag Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Tijana Stojšić

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama TIJANA STOJŠIĆ ZAKAŽITE SEANSU tijanastojsic82@gmail.com Viber + 38163345659 WhatsApp + 38163345659 Facebook Instagram TIJANA STOJŠIĆ Master psiholog i psihoterapeut

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Vesna Petković

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila

Pročitaj više »