Strah od propuštanja – Strah od propuštanja stvari
Strah od propuštanja na engleskom poznat kao Fear of missing out (FOMO) je naizgled nevin akronim. Iako ne možemo reći da kod nas ovaj engleski akronim “FOMO” izaziva bilo šta od osećanja, a kamoli strah, sigurno ste nekad osetili efekte ovog fenomena. Kako znamo da ste osetili? Pa sigurno vas je nešto privuklo da čitate baš ovaj tekst. Ne treba da se plašite, ovaj osećaj je zapravo poprilično učestala stvar, osećamo ga svi, posebno u ovim modernijim vremenima u kojima živimo.
Iza ovog straha se kako smo rekli krije mračnija stvarnost. Strah od propuštanja izaziva značajan problem ljudima, jer ljudi danas često zaboravljaju da žive svoje živote. Umesto toga ljudi danas žive svoje živote kroz filtere onoga što drugi ljudi rade.
Online psiholog
Psiholozi prijavljuju i konstatuju porast nivoa anksioznosti i stresa među današnjom populacijom koju su upravo izazvali fenomeni poput straha od propuštanja. Ljudi zbog ovog straha imaju utisak da ne žive svoj život kako bi trebali da ga žive, stoga se kod njih javljaju problemi sa prihvatanjem svog života i problem sa neodgovarajućim zadovoljstvom koje im njihov život pruža.
Klijenti koji su došli da me vide prijavljuju kliničke nivoe anksioznosti i stalne brige i straha da nisu napravili najbolji mogući izbor, što dovodi do velikih poteškoća sa prihvatanjem ili zadovoljstvom. FOMO nije savremeni fenomen. Društvena poređenja postoje od onog momenta kada su ljudi stekli sposobnost da razmišljaju, procenjuju i upoređuju svoje živote sa životima drugih ljudi.
Oslanjamo se na ova društvena poređenja kao prirodan način vrednovanja napretka i procene naših veština i kapaciteta. Razlika između tog straha danas i tog straha ili fenomena u prošlosti je verovatno sam broj komparatora koje imamo. Pre interneta i pre društvenih mreža, uporedili bismo se sa ljudima u našoj neposrednoj blizini, uključujući bliske vršnjake, porodicu i prijatelje/kolege. Ljudi sa kojima smo se družili verovatno su imali sličan način života i sposobnosti kao mi.
Sada, na prvi pogled, možemo pristupiti milionima ljudi koji žive živote koji su veoma različiti od našeg i često uporedimo naše živote sa njihovima nepovoljno. Život je takođe složeniji i imamo naizgled beskonačne izbore – pod pretpostavkom da zaboravimo da uzmemo u obzir oportunitetne troškove (tj. troškove resursa koji su povezani sa donošenjem bilo koje odluke). Vidimo beskrajan niz ljudi koji izgledaju kao da donose sve ove izbore i žive bogatije, lepše i zanimljivije živote.
Možemo praviti socijalna poređenja koja su pozitivna ili negativna (tj. najčešće sa ljudima sa ljudima koji izgledaju bolje ili lošije od nas). Obično ljudi prave pozitivna poređenja sa drugima kada žele da poboljšaju ili unaprede svoje veštine. Prave negativna poređenja takođe, ali kada žele da se osećaju bolje u vezi sa sobom i da povećaju svoje samopoštovanje ili samopouzdanje. Međutim, sa ovim strahom i društvenim mrežama, poređenja pravimo instinktivno i bez razmišljanja, a naše procene su obojene strahom od gubitka, a ne željom da se približimo onome što cenimo. Ljudi imaju prirodnu averziju prema gubitku – to jest, fokusiramo se na ono što bismo mogli izgubiti, a ne na ono što bismo mogli dobiti. Zato se zbog ovog straha borimo da se posvetimo jednoj alternativi iz straha da ćemo izgubiti druge.
Strah od posvećivanja može da bude veoma problematičan jer nas drži zarobljenim u začaranom toksičnom krugu čežnjivog i možemo reći zavidnog gledanja na živote i izbore drugih ljudi → osećaj odvojenosti od sopstvenih života → okretanje društvenim mrežama za utehu od nezadovoljstva ili uveravanja → ponavljanje ciklusa. Važno je prekinuti ciklus ovog straha da biste pronašli bilo kakvu meru zadovoljstva. Evo kako.
Shvatite da ne možete imati sve u isto vreme.
Imamo ograničenih sati u danu i samo toliko vremena, energije i novca. Moraćete da date prednost određenim izborima u odnosu na druge, bilo da su to mali izbori, kao što su joga ili teretana ili čitanje ili gledanje televizije, ili teži, kao što je medicinska škola ili pravni fakultet. Što pre prihvatite da ćete morati da kažete ne nekim stvarima da biste težili drugim, to ćete verovatno biti srećniji.
Definišite svoje vrednosti.
Lakše je upravljati ovim strahom kada znate koje su vaše osnovne vrednosti i pokušavate da donesete odluke u skladu sa njima umesto da donosite izbore zasnovane na strahu od gubitka. Na primer, ako znate da cenite zdravlje, možda ćete lakše reći ne izlasku koji podrazumeva obilne količine alkohola i lumpovanja.
Posvetite se stvarima koje želite da radite.
Ponekad ovaj strah i ljubomora mogu ukazivati na to da postoje stvari koje želimo da istražimo i koje treba da unesemo u svoje živote. Neki ljudi su svojim terapeutima rekli kako su imali ogroman strah kada su ljudi oko njih dobili štence. Imali su strah od toga da propuštaju neko zadovoljstvo koje drugim imaju. Takođe strah su prepoznali kao strah i smirili se čim su i oni udomili psa. Takođe ovo može biti problem ljudima koji silno žele da steknu neke veštine i iskustva, a takav odnos može biti toksičan.
Ponekad da bismo se izborili protiv ovoga, moramo da ustanemo sa kauča i uradimo neke stvari u našem životu.
Upravljajte vašom stalnom upotrebom društvenih mreža i imajte na umu da društvene mreže prikazuju jednu stranu priče, sa samo odabranim istaknutim događajima, a ne stvarni život.
Biće veoma teško održati privid zadovoljstva uz stalno izlaganje novom i zaslepljujućem nizu opcija. Zapamtite da su društveni mreže i advertajzing dizajnirani da vas uključe u nemilosrdnu potragu za novim i boljim stvarima. Ponekad je bolje zadovoljiti nego maksimizirati (tj. zadovoljiti se opcijom koja zadovoljava većinu onoga što tražite, a ne neumorno tražiti najbolju opciju). Kontrolišite svoje vreme na društvenim mrežama i pred ekranima, tako da niste stalno bombardovani onim porukama koje vas mogu uznemiriti. Reklamni sadžraj takođe ovo može izazvati sa svojim porukama poput “Novo nešto što niste imali prilike da probate” ili “ovo morate probati!” Prestanite da pratite ljude koji vas teraju da preispitujete svoj životni stil ili one koji pružaju aspirativne, nerealne poglede na stvarnost.
Online psiholog
Možda treba napomenuti činjenicu koja je izazvala brojne diskusije u kontekstu muško – ženskih odnosa. Sve češći trend teretana i zdravog života, zaista jeste super, ali je on definitivno uzrokovao mnoge probleme. Prvenstveno iz razloga, što su na primer ljudi iz potrebe da što bolje izgledaju počeli da koriste različite poze tokom slikanja koje im sakrivaju veći stomak ili neke druge nedostatke. Takav odnos je u mnogome doprineo lažnoj slici o telu koju nažalost mnogi percipiraju kao realnost koju je nemoguće dostići. Poseban problem postaje to što muškarci prihvataju to kao realnost, a realnost i prosečno žensko telo nije onakvo kakvo mušakarc očekuje da će ono biti.
To nažalost stvara mogućnost da se pojavi strah od propuštanja boljih opcija, takođe ono što tome ide u prilog su pojave grupa i brendova na internetu i društvenim mrežama koje promovišu muškarca kao ženskaroša. To takođe može napraviti problem muškarcu koji se ponaša drugačije, ali nije jasan u svom stavu da to opravdava ili neopravdava.
Može se desiti da žudi za životom ženskaroša iako takav život nije uvek najlepši, međutim on misli da jeste jer dobija ulepšanu verziju svega toga. Da ironija bude veća, većina brendova i muškaraca koji promovišu takav stil života plaćaju zgodne žene da bi se slikale sa njima. Ono što bi mogli da navedemo kao potkrepljenje ovome je i preterana konzumacija pornografije, koja može stvoriti utisak da pojedinac propušta nešto zato što je u ozbiljnoj vezi ili braku. Iako sama pornografija nije realna i često nema veze ni sa pravim seksualnim iskustvom, ona je stilizovana.
Dakle ako želite da budete zadovoljni svojim životom, oslonite se na ono što već imate.
Upoređivanje nije uvek nužno loše, ponekad može biti i korisno. Dakle ako osećamo da je upoređivanje sa drugima bilo produktivno za naš razvoj, to nije loše – ali ako osetimo da zavidno želimo nešto što neko drugi ima ili upadamo u toksično osećanje da propuštamo nešto u životu, bolje je da se distanciramo od onoga što to izaziva.
Ukoliko u distanciranju ne uspete sami, imate priliku da na našem sajtu potražite pomoć koju vam mogu pružiti najeminentniji stručnjaci u oblasti psihologije. Biće potrebno samo to da pronađete kontakt na našem sajtu i da im se obratite za pomoć, sve seanse potom organizuju se putem online video poziva.
Zakaži online seansu kod našeg psihologa
Slični članci
Naši Psiholozi
Psiholog Vesna Petković
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila
Psiholog Nataša Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant
Psiholog Miodrag Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i
Psiholog Renata Petrić
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Renata Petrić ZAKAŽITE SEANSU renatapsiholog@gmail.com Viber +381638537420 WhatsApp +381638537420 Renata Petrić Psiholog i Psihoterapeut Kvalifikacije: Diplomirani psiholog – Univerzitet