Perfekcionizam kao bolest? – Da li je perfekcionizam mentalni poremećaj?

Da u početku odmah odgovorimo na pitanje koje često čujemo, da li je perfekcionizam mentalna bolest? Nije! Perfekcionizam je osobina ličnosti koja može biti štetna kada dovede do krajnosti ili ekstrema. Iako se sama po sebi ne smatra mentalnom bolešću, ona je vrlo čest fenomen i segment u mnogim mentalnim poremećajima, posebno onim poremećajima koje karakterišu kompulsivne misli i kompulsivno ponašanje, poput opsesivno-kompulsivnog poremećaja (OCD) i opsesivno-kompulsivnog poremećaja ličnosti (OCPD). Međutim perfekcionizam može uticati na vaše mentalno zdravlje i onda kada nemate dijagnostifikovan bilo kakav mentalni poremećaj ali imate problem sa perfekcionizmom koji pokazujete u većoj ili manjoj meri.

Online psiholog

Kako perfekcionizam utiče na vaše (mentalno) zdravlje?

Naravno, reći da ste perfekcionista može zvučati dobro na razgovoru za posao, ali da li vas težnja ka savršenstvu čini da se osećate dobro u svojoj koži? Studije pokazuju da neprestana potraga za duhom savršenstva može ozbiljno naštetiti vašem mentalnom zdravlju i blagostanju. U ovom (nesavršenom) članku istražujemo opasnosti od težnje da budemo savršeni.

Pre nego što sam počeli da pišemo ovaj članak, gledao sam u ekran svog računara oko pola sata osećajući se preplavljenim nebrojenim otvorenim oblačićima u svom pregledaču, od kojih svaka prikazuje ključno istraživanje koje sam apsolutno morao da uključim u ovu sveobuhvatnu funkciju.

Srećom, u životu sam prošao dovoljno terapije da bih mogao da prepoznam ovaj parališući osećaj šta je to: toksični perfekcionizam.

Znam sebe i kako teče ovaj proces: počinjem izmišljanjem očekivanja da ovaj članak mora biti savršeno temeljit i obuhvatiti sve što je ikada napisano o perfekcionizmu.

Zatim, zaboravljam činjenicu da imam gornju granicu reči za ovaj članak, ograničen broj sati koje mogu da radim na tome, i generalno da sam vezan ograničenjima koja su svojstvena čoveku.

Ubrzo me nadvijaju nerealna očekivanja toliko snažna da uopšte ne mogu da počnem, što zauzvrat samo podstiče oštar unutrašnji glas koji me grdi zbog odugovlačenja ili čini da se osećam kao prevarant.

U ovoj (nesavršenoj) funkciji zumiramo perfekcionizam, odgovaramo na to kako on utiče na naše mentalno i fizičko zdravlje i neke stvari koje možemo učiniti po tom pitanju.

Šta je zapravo perfekcionizam?

Stručnjaci nastoje da perfekcionizam definišu kao kombinaciju preterano visokih ličnih standarda i preterano kritičkog samovrednovanja. Međutim, postoji još nijansi ove definicije.

Zajedno, dva psihologa definisala su tri glavna aspekta perfekcionizma u značajnoj studiji koju su objavili pre skoro 3 decenije. Kažu da postoji samo orijentisani perfekcionizam, perfekcionizam orijentisan na druge i društveno propisan perfekcionizam.

Kako perfekcionizam utiče na naše opšte zdravlje?

Perfekcionizam može ozbiljno uticati na naše mentalno i fizičko zdravlje. U nedavnoj studiji, autori studije objašnjavaju da je društveno propisani perfekcionizam „najsnažniji“ od tri oblika.

U društveno propisanom perfekcionizmu pojedinci veruju da je njihov društveni kontekst preterano zahtevan, da ih drugi oštro procenjuju i da moraju pokazati savršenstvo da bi dobili odobrenje, potvrdu, nagradu ili bilo kakvu beneficiju za svoj rad ili bilo koje lično ili profesionalno delovanje.

Anksioznost, depresija i suicidne misli samo su neki od problema mentalnog zdravlja koje su stručnjaci više puta povezivali s ovim oblikom perfekcionizma.

Jedno starije istraživanje je, na primer, otkrilo da je više od polovine ljudi koji su umrli od samoubistvom imalo problem sa ekstremnim perfekcionizmom. Do toga se došlo tako što su ih njihovi rođaci, porodica, poznanici, kolege ili prijatelji opisali kao „perfekcioniste“. Druga studija je pokazala da je više od 70 posto pouzdanih izvora mladih ljudi koji su umrli od samoubistva imalo običaj da stvaraju „izuzetno visoka“ očekivanja od sebe.

Čini se da toksični perfekcionizam posebno teško pogađa mlade ljude. Prema najnovijim procenama, skoro 30 odsto studenata osnovnih studija oseća simptome depresije, a perfekcionizam je uveliko povezan sa ovim simptomima.

Ovi trendovi su u porastu u poslednjih nekoliko decenija, posebno u kulturama engleskog govornog područja. Zapadni psiholozi su proučavali više od 40.000 američkih, kanadskih i britanskih studenata i otkrili da je u periodu 1989–2016 deo ljudi koji su pokazivali crte perfekcionizma porastao do 33 posto.

Kao što isti psiholozi i ističu, perfekcionizam orijentisan na sebe – koji se javlja kada pojedinci pridaju iracionalnu važnost savršenosti, traže nerealna očekivanja od sebe i kažnjavaju se u svojim samoprocenama – povezan je sa kliničkom depresijom, poremećajima u ishrani , i prerane smrti među studentima i mladima.

Takođe se kaže da samokritični perfekcionizam povećava rizik od bipolarnog poremećaja. Neke studije sugerišu da to može objasniti zašto ljudi sa bipolarnim poremećajem takođe doživljavaju anksioznost.

Međutim, bolesti perfekcionizma ne prestaju samo sa mentalnim zdravljem. Neka istraživanja su otkrila da je visoki krvni pritisak zastupljeniji među perfekcionistima, a drugi istraživači su čak povezali ovu osobinu sa kardiovaskularnim bolestima.

Osim toga, kad se suoče sa fizičkom bolešću, perfekcionisti se teže nose sa njom. Jedno istraživanje je otkrilo da ova osobina predviđa ranu smrt među onima koji imaju dijabetes, a istraživanje koje su sproveli psiholozi i njihove kolege otkrili su da se ljudi sa Crohnovom bolešću, ulceroznim kolitisom ili koji su imali srčani udar mnogo teže oporavljaju.

Kako i ističu, veza između perfekcionizma i ozbiljne bolesti nije iznenađujuća s obzirom da neumoljivi perfekcionizam može biti recept za hronični stres.

Online psiholog

Živeti sa ozbiljnijim dozama samokritike

Živeti sa internalizovanim glasom perfekcionizma nije lako. Perfekcionisti će često imati oštar unutrašnji dijalog u kojem im „unutrašnji kritičar“ (odnosno oni sami sebi) stalno govori da nisu dovoljno dobri – bez obzira na to šta rade i koliko se trude.

Ne samo da takav stalni unutrašnji glas iscrpljuje i umara, već, povrh toga, perfekcionisti često kritikuju sebe zbog činjenice da su samokritični ili smatraju da su njihovi stalni napori sami po sebi dodatni dokaz njihove nepopravljive nesavršenosti.

Na primer, jedan od stručnjaka govori o jednom od svojih klijenata kojeg ima na terapiji: studentu koji je živeo sa depresijom jer se izlagao prevelikom pritisku da dobije najviše ocene na kursu. Nakon napornog rada, učenik je postigao cilj i dobio najveću ocenu.

Međutim, kako se taj profesor seća, nastavio mu je govoriti da je ta najviša ocena samo demonstracija toga koliko je on bio neuspešan. Da je bio savršen, zaključio je student, ne bi morao toliko da se trudi da to postigne.
Perfekcionizam se često graniči sa zlostavljanjem sebe.

Perfekcionisti su veoma grubi prema sebi i ponekad prema sebi nastupaju sa takvom mržnjom koja ponekad oduzima dah.

Isti stručnjak izjavio je da je odnos perfekcioniste i njegove prave ličnosti, kao odnos manijakalne osobe i nezaštićenog ljudskog bića, nad kojom se taj manijak sili.

Kako se suprotstaviti šteti perfekcionizma?

Suočavanje sa vašim problemom ekstremne samokritičnosti može biti teško, ali postoje brojne stvari koje možete učiniti da utišate taj unutrašnji grubi glas. Nedavno istraživanje koje je vodila naučnica sa australijskog katoličkog univerziteta u Sidneju otkrilo je da samosaosećanje može pomoći u zaštiti od depresije kod ljudi sa perfekcionističkim sklonostima. Praksa dobrote, pažljivosti, ljubaznosti i pozitivnosti dosledno smanjuje snagu odnosa između neprilagođenog perfekcionizma i depresije i za adolescente i za odrasle.

Možda mislite da je saosećanje sa samim sobom nešto što ili imate ili nemate, ali se stručnjaci nadaju da će određeni oblici psihoterapije pomoći ljudima da uoče svoja gruba i često pogrešna uverenja u vezi sebe i da će ih vremenom nežno promeniti.

I drugi psiholozi insistiraju na tome da se samosaosećanje može naučiti. Naš sajt sadrži nekoliko terapijskih praksi za koje se pokazalo da povećavaju stepen rešavanja ovog problema. Možete se javiti našim psiholozima putem online platform, a njihov kontakt možete pronaći na našem sajtu takođe.

Međutim postoje i neki drugi načini za samopoć u ovakvim situacijama. Na primer, svesno osposobljavanje za samoosećanje i joga pomažu u suzbijanju samokritičkog unutrašnjeg glasa. Klinička ispitivanja ovakvih pristupa dala su zapravo obećavajuće rezultate.

Konačno, moglo bi biti od pomoći da jednostavno odvojite trenutak za sebe i priznate činjenicu da će vam, bez obzira na ciljeve koje ste postavili u životu, biti teško. Jednostavno je potrebno shvatiti da savršeno na svetu ne postoji, a da je odlično imati zdrav perfekcionizam u sebi koji vam može pomoći.

Zakaži online seansu kod našeg psihologa

Naši Psiholozi

Psiholog

Psiholog Vesna Petković

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Miodrag Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Nataša Pavlović

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant

Pročitaj više »
Psiholog

Psiholog Tijana Stojšić

Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama TIJANA STOJŠIĆ ZAKAŽITE SEANSU tijanastojsic82@gmail.com Viber + 38163345659 WhatsApp + 38163345659 Facebook Instagram TIJANA STOJŠIĆ Master psiholog i psihoterapeut

Pročitaj više »