Perfekcionizam psihologija
Perfekcionizam je osobina koja čini život beskrajnim izveštajem o postignućima ili izgledu. Kada je zdrav, može biti samomotivišući i naterati vas da prevaziđete vaše probleme ili nedaće i postignete uspeh. Kada je nezdrav, to može biti brz i vrlo postojan put do nesreće ili autodestrukcije koja je u moralnom, mentalnom, etičkom pa i fizičkom smislu obično fatalna.
Ono što ekstremni perfekcionizam čini toliko toksičnim je to što, iako oni u njegovom stisku žele uspeh, oni su najviše usredsređeni na izbegavanje neuspeha, što rezultira negativnom orijentacijom. Ne veruju u bezuslovnu ljubav, očekujući da naklonost i odobravanje drugih mogu steći i imati tek zbog svog besprekornog izgleda.
Online psiholog
Šta uzrokuje perfekcionizam?
Perfekcionizam je vođen prvenstveno unutrašnjim pritiscima, poput želje da se izbegne neuspeh ili oštro prosuđivanje. Verovatno postoji i društvena komponenta, jer su se perfekcionističke tendencije značajno povećale među mladima u posljednjih 30 godina, bez obzira na pol ili kulturu. Smatra se da veća akademska i profesionalna konkurencija igra značajnu ulogu, zajedno sa sveprisutnim prisustvom društvenih mreža, interneta i štetnim društvenim poređenjima koja internet i društvene mreže izaziva. Međutim za ovo se ne može kriviti samo pojava interneta, već najviše ljudska sklonost, odnosno ljudska priroda koja je spremna da prihvati takve tendencije kao opravdane iz nemogućnosti da se odupre svojoj taštini.
Koji su znakovi da je neko perfekcionista?
Perfekcionisti postavljaju nerealno velika očekivanja za sebe i druge. Brzo pronalaze greške i suviše su kritični prema greškama drugih, ali i prema svojim greškama. Oni imaju tendenciju da odugovlače neki poslovni projekat iz straha od neuspeha. Odbacuju komplimente i zaboravljaju da proslave vlastiti uspeh. Umesto toga, traže odobravanje i potvrđivanje, traže to da budu prepoznati od strane određenih ljudi u svom životu.
Koje su različite vrste perfekcionizma?
Savršenstvo se manifestuje u tri domena. Perfekcionista koji je orijentisan na sebe nameće sebi nerealnu želju da bude savršen. Perfekcionizam orijentisan na druge, predstavlja perfekcionizam kojao nerealno nametanje standarda savršenstva drugima. To možemo primetiti kroz banalne primere poput nerealnih očekivanja navijača nekog sportskog kluba od sportista koji igraju za njega. Pa ponekad i toksičnije, kada roditelji nameću svojoj deci nerealne standarde koje ta deca često ne mogu ili ne žele ispuniti. Društveno orijentisani perfekcionizam uključuje sagledavanje nerealnih očekivanja od drugih.
Da li je perfekcionizam mentalna bolest?
Perfekcionizam je osobina ličnosti koja može biti štetna kada se dovede do krajnosti. Iako se sama po sebi ne smatra mentalnom bolešću, ona je čest faktor u mnogim mentalnim poremećajima, posebno onima zasnovanim na kompulsivnim mislima i kompulsivnom ponašanju, poput opsesivno-kompulsivnog poremećaja (OCD) i opsesivno-kompulsivnog poremećaja ličnosti (OCPD).
Online psiholog
Opasnost od perfekcionizma
Savršenstvo je, naravno, apstrakcija, nemogućnost u stvarnosti. Ako se ide predaleko, težnja ka savršenstvu može dovesti do negativnih ishoda, poput odugovlačenja, tendencije da se izbegnu izazovi, krutog stava da uvek treba igrati na sve ili ništa, toksična poređenja i nedostatak kreativnosti. Maladaptivni perfekcionizam često je vođen strahom od neuspeha, osećanjem nedostojnosti, niskim samopoštovanjem i nepovoljnim iskustvima iz detinjstva. Fenomen perfekcionizma često je praćen depresijom, anksioznošću, opsesivno-kompulsivnim poremećajem, poremećajima u ishrani, pa čak i suicidalnim impulsima. Perfekcionizam predstavlja jednu vrstu blagog bihveioralnog problema sa tendencijom da se razvije u opsesivnost, a potom u mentalni poremećaj poput onih koje smo naveli. U svakom slučaju perfekcionizam jeste jedan vid autodestrukcije koja može imati ozbiljne posledice po pojedinca koji od njega pati.
Da li je perfekcionizam ikad dobar za vas?
Postoji razlika između težnje ka izvrsnosti i zahtevanja savršenstva. Prilagodljivi ili pozitivni perfekcionisti postavljaju sebi visoke ciljeve, imaju visoke standarde i neumorno naporno rade na svom uspehu; orijentisani su na postignuća, dok su neprilagođeni perfekcionisti orijentisani na neuspeh. Prilagodljivi perfekcionisti žele rast, uživaju u izazovima i dobro rešavaju probleme. Njihove perfekcionističke tendencije su snaga, a ne slabost. Dok drugi mogu imati problem sa tim. Stvar je u tome što mi ne razlikujemo najbolje perfekcionizam od dobre profesionalne etike, kada je u pitanju profesionalni aspekat ljudskog delovanja. To što je neko dobar, ažuran i vredan radnik, ne znači da je perfekcionista već često znači da samo dobro obavlja svoj posao. To takođe ne mora da znači da neko ima želju za napredovanjem kako se često takođe shvata. Već ima jednostavnu potrebu da obavlja svoj posao najbolje što može. Međutim kako smo rekli, perfekcionizam nije nužno mana, on može biti koristan ako u pojedincu postoji u zdravoj meri.
Kako možete prevazići perfekcionizam?
Odustajanje od upoređivanja sa drugima može pomoći ljudima da to postignu na visokom nivou, a da ne budu vezani za neki nemoguće savršeni ideal. Oni to mogu učiniti vežbajući svesnost i biti prisutni u ovom trenutku, koristeći saosećajni razgovor o sebi i osporavajući negativna suđenja o sebi. Ključno je shvatiti da poduhvat može biti vredan čak i ako nije savršen.
Koja je razlika između perfekcionizma i opsesivno kompulsivnog poremećaja?
Izrazi „perfekcionista“ i „opsesivno kompulsivni poremećaj” često se koriste naizmenično kao isti termini, ali nisu isti. Perfekcionizam je osobina ličnosti koju karakterizuju visoka očekivanja i standardi, dok je opsesivno-kompulsivni poremećaj (OCD) psihijatrijsko stanje u kojem osoba doživljava nametljive misli i/ili ponavljajuće ponašanje koje ne može kontrolirati. Perfekcionističke tendencije mogu, ali i ne moraju biti simptom opsesivno kompulsivnog poremećaja.
Ukoliko osećate da imate problem sa ovom karakternom osobinom ili mislite da je ona samo aspekat nekog većeg mentalnog problema, obratite se svom psihologu. Takođe možete koristiti usluge online psihologa koje vam nudi naš sajt! Potrebno je samo da se obratite psihologu onda kada pronađete kontakt na našem sajtu.
Zakaži online seansu kod našeg psihologa
Naši Psiholozi
Psiholog Nataša Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant
Psiholog Renata Petrić
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Renata Petrić ZAKAŽITE SEANSU renatapsiholog@gmail.com Viber +381638537420 WhatsApp +381638537420 Renata Petrić Psiholog i Psihoterapeut Kvalifikacije: Diplomirani psiholog – Univerzitet
Psiholog Vesna Petković
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila
Psiholog Miodrag Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i