Kako se ponašati kod psihoterapeuta ili psihologa
Kada nam neko spomene psihoterapiju ili bilo kakvu interakciju sa licem koje se bavi mentalnim zdravljem, uglavnom to percipiramo kao razgovor. Često posežemo za tom metaforom „prijateljskog razgovora“ kao ekvivalentom razgovoru sa terapeutom ili psihologom. Možda to i može biti podesna stvar ako nekome ko nema iskustva sa tim, želite da objasnite kako izgleda odnos između psihologa ili psihoterapeuta i pacijenta.
No, iako je neosporno to da pojedini razgovori sa prijateljima mogu imati terapeutsko dejstvo po nekoga ko prijateljima iznosi neki problem, razgovor sa prijateljem i terapija nisu isto. U čemu je razlika? Da bismo odgovorili na to pitanje moramo odgovoriti na pitanje šta je psihoterapija?
Online psiholog
Šta je psihoterapija?
Psihoterapija je terapija razgovorom koja nam pomaže da prevaziđemo sijaset problema sa našim mentalnim zdravljem ili sa ličnim problemima svake vrste. Podrazumevamo da psihoterapija može biti zdrava navika čak i za one pojedince koji nemaju velikih problema. Psihoterapeut za razliku od razgovora sa prijateljem, vama kao klijentu / pacijentu kroz razgovor prilazi sa posebnim metodama koje vam mogu pomoći da shvatite svoj problem.
Prvi korak ka reševanju problema je prihvatanje problema i svest o tome da problem postoji. Zatim kroz svoju praksu, psihoterapeut pa u nekim slučajevima i psiholog, mogu vam pomoći da razvijete zdrave navike ili lične metode u prevazilaženju vaših problema koji mogu biti emotivne ili zdrastvene prirode.
Iako je praksa psihoterapije nešto što dovodi do najboljih rezultata u lečenju mnogih mentalnih poremećaja pa i problema emotivne ili lične prirode, mnogi pacijenti imaju predrasude ili strahove od same terapije. Najčešće oni jesu povezani sa pitanjima poput toga „kako da se ponašam na psihoterapiji“ i u ovom članku bavićemo se upravo takvim pitanjem. Podrazumevajući, da vam je jasno da razumete da terapija treba da bude u granicama kulturnog ili asertivnog ponašanja, poput najobičnijeg razgovora, pokušaćemo da vam na ovo pitanje odgovorimo sa savetima kako da terapiju samostalno poboljšate.
Računajući na to da nam je jasno da je dobra priprema pola obavljenog posla, možemo početi sa tim kako da svojim ponašanjem na terapiji poboljšate efektivnost same terapije.
Saveti za efikasniju terapiju
Iako mi ne možemo biti svesni svih svojih problema ili u potpunosti svesni svih delova i karakteristika naše ličnosti, moramo se potruditi da na terapiji budemo iskreni. Iskrenost je ono što nas u terapiji odvodi do suštine i što pomaže u rešavanju naših problema, međutim imamo za vas još po neki savet.
1. Na terapiji budite što više fokusirani na sebe – Ne zaboravite da vas uvek može povući taj dobar osećaj, kada kritikujete nešto pogrešno što su učinili drugi u vašem životu. Međutim pokušajte da se usredsredite na sebe, kako biste promenili onaj postojeći problem u vašem životu, bez obzira na to što su u razvijanju tog vašeg problema više učestvovali drugi.
2. Ne stidite se svojih emocija na terapiji – Nemojte pokušavati da sakrijete emocije, posebno ako su emocije stvar koja vas muči. Nije sramota plakati ili biti na bilo koji način potišten na terapiji. Potrudite se da se pred svojim terapeutom u potpunosti otvorite.
3. Pokažite sve aspekte svoje ličnosti – U nekome od nas ima previše stida, u nekome mržnje, neko od nas je opsednut kontrolom, neko je anđelčić, a neko pak pravi đavo. Pokažite sve, pogotovo ako imate problem sa nekim aspektom svoje ličnosti i želite da se pozabavite njim.
4. Potrudite se da stvorite jedinstvenu vezu sa svojim terapeutom – Treba naznačiti to da je kao što smo već negde i rekli najbitnije otvaranje pacijenta prema svom terapeutu. Uvek imajte na umu to, da ponekad snažna veza između pacijenta i terapeuta, bude ono što najviše doprinosi izlečenju.
5. Budite radoznali u vezi svog problema, saosećajni i ne sudite sebi previše.
6. Preuzmite odgovornost za svoje ponašanje – Ako celokupnu terapiju budete bazirali na tome da su samo drugi krivi za vaše probleme, proces lečenja može trajati znatno duže. Svako sa problemom je donekle i sam doprineo razvijanju svog problema.
7. Radite na sebi i van terapije – Iskoristite sve ono o čemu ste govorili na terapiji, protiv problema koji vas muče. Vrlo je važno da primenjujete iskustvo, znanje i veštine za prevazilaženje problema i van same terapije.
8. Svaki životni izazov iskoristite kao vežbu – Na terapijama ponekad naučimo da se nosimo sa našim problemima posredstvom nekih naučenih veština. Svoje znanje iskoristite u svrhu prevazilaženja određenih živnotnih izazova koji vam se nameću.
Online psiholog
Kako pričati o sebi na terapiji?
Ako na terapiji ne znamo kako da govorimo o sebi, što se od nas na terapiji donekle i očekuje da radimo konstantno, možemo od terapije napraviti nelagodnost u kontekstu neprijatne tišine koja traje i ne završava se. Zbog toga što se ovo često dešava, kod najčešće nešto introvertnijih ljudi, spremili smo za vas još neke bonus savete koji će vam pomoći da poboljšate svoju terapiju.
1. Pronađite pravog terapeuta za vas
Metodi i pristupi terapeuta u radu razlikuju se od terapeuta do terapeuta, te je najbolje da ispitate šta vam najviše odgovara. Ako imate utisak da bi vam bio problem da govorite o sebi, bez aktivnog učešća vašeg terapeuta, pokušajte seansu kod više terapeuta. Samim tim na kraju, kada budete naišli na onog terapeuta koji vam najviše odgovara zakažite i sledeću seansu kod njega.
Jedna od najbitnijih stvari kod seanse je da nađete terapeuta koji vam najviše odgovara. Kao što smo već u ranijem delu teksta napomenuli, bitno je ostvariti autentičnu vezu sa terapetom, a to je moguće samo ako imate pravog terapeuta za sebe. Na našem sajtu možete pronaći i tekst o tome kako pronaći pravog terapeuta za sebe, koji vam može koristiti kada je reč o ovome.
2. Ako imate problem sa seansama uživo probajte sa online psihoterapijom
Mnogi od nas imaju problem da uživo razgovaraju o svojim problemima. Međutim i za to postoji rešenje, probajte sa online seansama. Možda će vam online seansa biti prijatnija jer ćete moći da o svojim problemima razgovarate iz udobnosti vašeg doma. Naš sajt pored informativnih tekstova nudi i opciju povezivanja sa online psiholozima koji vam takođe mogu pomoći u rešavanju problema koji vas muče.
3. Razgovarajte sa terapeutom o svom problemu
Ovo može zvučati banalno, ali mnogi zapravo izbegavaju priču o stvarnom problemu kada su na seansi. Naš savet vam je da budete fokusirani na ono što vas zaista muči.
4. Možete voditi dnevnik vaše terapije
Ponekad ovakve stvari ljudima zvuče nepotrebno. Međutim, ako terapiju shvatate kao jedan vid učenja toga, kako da nastavite da se nosite sa svojim problemima, onda dnevnik i nije tako loša stvar. Prvenstveno zbog toga što će vam obezbediti mogućnost hronološkog pregleda vaše terapije, a onda i zbog toga što ćete moći da sagledate ceo proces napredka do kojeg vas je terapija dovela. Takođe vrlo je važno da u toku dana odvojite neko vreme za sebe i za vaše mentalno zdravlje čak i kada nemate problema, jer to jeste efikasan način za očuvanje tog istog zdravlja.
5. Vežbajte otvaranje i prema drugima.
Odlično je ako se na terapiji otvarate prema svom terapeutu, međutim takođe je važno da ono što naučite na terapiji primenite i van terapije. Rad na sebi i na svom zdravlju podrazumeva svakodnevni rad. Međutim ovaj rad otvara mogućnost za sticanje većeg samopuzdanja i mnogih benefita zbog kojih se jednog dana možete osećati savršeno.
6. Razgovarajte sa vašim terapeutom o svemu što vam se ne sviđa
Svaka stvar na svetu koju započnemo, može imati svoje uspone i padove. No stvar sa terapijom, kao i sa mnogim stvarima uvek može da se popravi. Kako uspeti u tome? Jednostavnije je nego što mislite, međutim svi ponekad imamo problem sa tim. Odgovor je „biti direktan, objektivan i iskren“.
Vaš terapeut kao i svaki stručnjak može da pogreši u nečemu, može vam izazvati neku vrstu nelagode, a najjednostavniji način da to prevaziđete je kroz razgovor. Na terapiji možete razgovarati o bilo čemu, posebno ako imate zamerke ili konstruktivne predloge o poboljšanju kvaliteta same terapije.
Nadamo se da vam je ovaj tekst otkrio nešto novo i da će vam služiti u saradnji sa vašim terapeutom. Takođe pozivamo vas da pročitate još neke tekstove na našem sajtu i da se ukoliko imate problema javite našim online psiholozima čiji kontakt takođe možete pronaći na našem sajtu.
Zakaži online seansu kod našeg psihologa
Naši Psiholozi
Psiholog Nataša Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant
Psiholog Vesna Petković
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila
Psiholog Miodrag Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i
Psiholog Renata Petrić
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Renata Petrić ZAKAŽITE SEANSU renatapsiholog@gmail.com Viber +381638537420 WhatsApp +381638537420 Renata Petrić Psiholog i Psihoterapeut Kvalifikacije: Diplomirani psiholog – Univerzitet
Šta je anksioznost?
Anksioznost je normalna reakcija na stres, ali može biti i korisna u nekim situacijama. Može nas upozoriti na neke opasnosti koje nam prete i pomoći nam da se pripremimo i obratimo pažnju na njih. Poremećaj kakav je anksioznost se razlikuje od uobičajenog osećaja nervoze ili teskobe i uključuju preterani strah ili preteranu uznemirenost. Anksioznost je najčešći mentalni poremećaji i pogađa skoro 30% odraslih u nekom trenutku njihovog života. Međutim ovo ne umanjuje ozbiljnost ovog poremećaja, zato se anksiozni poremećaji leče i na raspolaganju je niz efikasnih tretmana. Lečenje pomaže većini ljudi da vode normalan produktivan život. Upravo zbog toga je pametno porazgovarati sa stručnim licem ukoliko osećate da patite od ovog poremećaja, a pomoć možete potražiti i na našem sajtu.
Svi ponekad osećamo teskobu, zabrinutost i strah. Takve stvari mogu biti normalni odgovori na određene situacije u životu. Na primer, možda brinete zbog razgovora za posao ili zbog plaćanja računa na vreme. Ovakva osećanja obično jesu produkt svesti koju imate o rizicima i onome što treba da učinite u nekoj teškoj ili opasnoj situaciji. Ova reakcija je poznata kao “fight or flight” ili “borba ili beg”.
Dakle u nekim situacijama vaš mozak reaguje na pretnju ili opasnost, oslobađanjem hormona stresa kao što su adrenalin i kortizol. Čak i ako opasnost nije stvarna, ovi hormoni uzrokuju fizičke simptome anksioznosti. Jednom kada se preteća situacija zaustavi, vaše telo će se obično vratiti u normalu.
Međutim ako imate anksiozni poremećaj, ovi osećaji straha i opasnosti mogu biti kontinuirani i prekidaće vašu dnevnu rutinu i nakon što neka pretnja nestane. Dakle ako imate poremećaj anksioznosti, činiće vam se da su stvari gore nego što zapravo jesu.
Online psiholog
- znojenje,
- teško i brzo disanje,
- groznicu ili crvenilo,
- suva usta,
- osećaj drhtavice,
- gubitak kose,
- ubrzan rad srca,
- ekstremni umor ili nedostatak energije
- vrtoglavicu i nesvesticu,
- bolove u stomaku.
Upravo zato anksioznost može biti opasna, jer vas ako se ne leči može dovesti do depresije ili drugih ozbiljnijih poremećaja.
Anksioznost se najčešće odnosi na zabrinutost zbog neizvesne budućnosti nekog događaja i više je povezana sa napetošću mišića i pokušavanjem izbegavanja nečeg što je neprijatno po osobu koja se oseća anksiozno.
Zato se javlja strah kao emocionalni odgovor na neposrednu pretnju. Takođe strah proizvodi potrebu da osoba koja pati od anksioznosti deluje i bori se sa svojim problemom ili naprotiv pokušava da pobegne od njega.
Anksiozni poremećaji međutim najčešće mogu dovesti do toga da ljudi pokušaju da izbegnu situacije koje pokreću ili pogoršavaju njihove simptome. To može uticati na radni učinak, rad u školi i lične odnose sa drugima.
Generalno, da bi se osobi dijagnostifikovao anksiozni poremećaj, strah ili anksioznost mora biti nesrazmeran situaciji ili uzrastu. Međutim i onda kada taj poremećaj ometa sposobnost normalnog funkcionisanja te osobe.
Postoji nekoliko vrsta anksioznih poremećaja, uključujući generalizovani anksiozni poremećaj, panični poremećaj, specifične fobije, agorafobiju, socijalni anksiozni poremećaj i anksiozni poremećaj razdvajanja.
Tipovi anksioznih poremećaja?
1.Uobičajeni anksiozni poremećaj (Generalized anxiety disorder)
Pod ovaj oblik uobičajnijog anksioznog poremećaja spada manje ili više, sve o čemu smo već govorili u samom tekstu. Uključuje preteranu i upornu brigu, koja ometa svakodnevne aktivnosti osobe koja pati od ovog oblika anksioznosti.
Stalna briga i napetost mogu biti praćeni i fizičkim simptomima i kada je ovaj oblik anksioznosti u pitanju. Osoba koja pati od ovog oblika anksioznosti osećaće: nemir, napetost, umor, poteškoće sa koncetracijom, napetost u mišićima ili probleme sa snom.
Kod ovog oblika anksioznosti brige su često proizvod svakodnevnih stvari poput radnih obaveza, porodičnog zdravlja ili manjih stvari kao što su poslovi, popravke automobila ili sastanci.
2. Panični poremećaj
Osnovni simptom paničnog poremećaja su periodični napadi panike, nesavladiva kombinacija kontinuiranog fizičkog i psihološkog stresa. Tokom napada nekoliko ovih simptoma se javlja u kombinaciji:
- Jako lupanje srca ili ubrzan rad srca
- Znojenje
- Drhtanje ili trzavice
- Osećaj otežanog disanja ili osećaja gušenja
- Bol u grudima
- Vrtoglavica ili nesvestica
- Utrnulost ili trnci u mišićima
- Jeza ili vrućica
- Mučnina ili bolovi u stomaku
- Osećaj distanciranosti
- Strah od gubitka kontrole
- Strah od umiranja
Budući da su simptomi tako ozbiljni, mnogi ljudi koji dožive napad panike mogu verovati da imaju srčani udar ili drugu bolest opasnu po život. Napadi panike dolaze kao posledica: suoačavanja sa nečim neočekivanim, suočavanja sa strahom, kao posledica drugih mentalnih poremećaja kao što su depresija ili posttraumatski poremećaj, a ponekad se mogu javiti i bez očiglednog razloga.
3. Fobije
Specifična fobija je prekomerni strah od određenog predmeta, situacije ili aktivnosti koji obično nije previše štetan. Pacijenti obično i znaju da je njihov strah preteran, ali ga ne mogu prevazići. Ovi strahovi izazivaju takvu nelagodnost da se neki ljudi svim silama trude da izbegnu ono čega se plaše. Primeri su strah od letenja, visine ili strah od pauka.
4. Agorafobija
Agorafobija je strah da od toga da se nađete u situacijama kada mogućnost bega iz takve situacije može biti nemoguć ili neugodan, ili pomoć možda neće biti dostupna u slučaju simptoma napada panike. Strah nije proporcionalan stvarnoj situaciji i traje uglavnom šest meseci ili više i uzrokuje probleme u normalnom funkcionisanju. Osoba sa agorafobijom ovaj strah doživljava u dve ili više sledećih situacija:
- Korišćenje javnog prevoza
- Biti na otvorenim prostorima
- Biti na zatvorenim mestima
- Stajati u redu ili biti u gužvi
- Biti sam izvan kuće
Pojedinac aktivno izbegava situaciju, zahteva pratioca ili izdržava sa intenzivnim strahom ili strepnjom. Nelečena agorafobija može postati toliko ozbiljna da čovek možda neće moći, niti želeti da napusti kuću. Agorafobija se može dijagnostikovati samo ako je strah jako uznemirava ili ako značajno ometa normalne svakodnevne aktivnosti.
Online psiholog
5. Socijalna anksioznost (ranije nazivan socijalnom fobijom)
Osoba sa socijalnim anksioznim poremećajem ima značajnu vrstu nelagode zbog neugodnosti, ponižavanja, odbijanja ili prezira koju može doživeti u interakciji sa drugima. Ljudi sa ovim poremećajem pokušaće da izbegnu svaku sličnu situaciju ili da je podnesu sa velikom teskobom. Uobičajeni primeri su ekstremni strah od javnog nastupa, upoznavanja novih ljudi ili čak to da jede ili pije u javnosti. Strah ili anksioznost uzrokuju probleme sa svakodnevnim funkcionisanjem i traju najmanje šest meseci.
6.Separaciona anksioznosti
Osoba sa poremećajem separacione anksioznosti preterano se plaši ili strepi zbog odvajanja od onih s kojima je povezana. Osećaj prevazilazi ono što je prikladno za uzrast osobe, opstaje (najmanje četiri nedelje kod dece i šest meseci kod odraslih) i uzrokuje probleme u funkcionisanju. Osoba sa poremećajem separacione anksioznosti može biti previše zabrinuta zbog gubitka osobe koja joj je najbliža, može biti nevoljna ili odbiti da izađe ili spava van kuće ili bez te voljene osobe ili može doživeti noćne more zbog razdvajanja. Fizički simptomi ovog poremećaja često se razvijaju u detinjstvu, ali simptomi mogu biti prisutni i u odraslom dobu.
Faktori rizika
Uzroci anksioznih poremećaja trenutno nisu poznati, ali verovatno uključuju kombinaciju faktora, uključujući genetske, ekološke, psihološke i razvojne probleme kod čoveka. Anksiozni poremećaji mogu se pojaviti kao nasledni u određenim porodicama, što sugeriše da kombinacija gena i stresa iz okoline mogu proizvesti ove poremećaje.
Dijagnoza i lečenje
Prvi korak ka rešavanju ovog problema je zasigurno da pacijent postane svestan da ima problem. Ako vam pormećaj bude dijagnostifikovan tek onda se može pristupiti tretmanu lečenja istog. Takođe treba napomenuti da vam naš sajt pruža psihološku pomoć, ako se odlučite da vam je potrebna.
Većina ljudi sa anksioznim poremećajima ne traži adekvatnu pomoć, jer ne shvataju da se ovi poremaćaji efiksano leče ili jednostavno ne shvataju da imaju ovu vrstu poremećaja.
Iako svaki anksiozni poremećaj ima jedinstvene karakteristike, većina pacijenata dobro reaguje na dve vrste lečenja: psihoterapiju ili „terapiju razgovorom“ i lekove. Ovi tretmani se mogu davati sami ili u kombinaciji. Kognitivna terapija (CBT), vrsta terapije razgovorom, može pomoći osobi da nauči drugačiji način razmišljanja, reagovanja i ponašanja kako bi se osećala manje uznemireno. Lekovi neće izlečiti anksiozne poremećaje, ali mogu značajno olakšati simptome. Najčešće korišćeni lekovi su lekovi protiv anksioznosti (koji se obično prepisuju samo na kratak vremenski period) i antidepresivi. Beta-blokatori, koji se koriste za bolesti srca, ponekad se koriste za kontrolu fizičkih simptoma anksioznosti.
Samopomoć i suočavanje sa poremećajem
Postoji niz stvari koje ljudi čine da bi se nosili sa simptomima anksioznih poremećaja i učinili lečenje efikasnijim. Tehnike upravljanja stresom i meditacija mogu biti od pomoći. Grupe za podršku (personalne ili na društvenim mrežama) mogu pružiti priliku za razmenu iskustava i strategija suočavanja sa poremećajem. Naučiti više o specifičnostima poremećaja i pomoći porodici i prijateljima da bolje razumeju takođe može biti od pomoći. Izbegavajte kofein koji može pogoršati simptome i obratite se ako želite i lekarima na našem sajtu.
Zakaži online seansu kod našeg psihologa
Slični članci
Naši Psiholozi
Psiholog Renata Petrić
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Renata Petrić ZAKAŽITE SEANSU renatapsiholog@gmail.com Viber +381638537420 WhatsApp +381638537420 Renata Petrić Psiholog i Psihoterapeut Kvalifikacije: Diplomirani psiholog – Univerzitet
Psiholog Nataša Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama nataša pavlović ZAKAŽITE SEANSU natasa.pavlovic197@gmail.com Viber +381615522853 WhatsApp +381615522853 NATAŠA PAVLOVIĆ Psiholog i Savetnik Master psiholog kliničkog usmerenja. Doktorant
Psiholog Miodrag Pavlović
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama MIODRAG PAVLOVIĆ ZAKAŽITE SEANSU miodrag.pavlovic.psi@gmail.com Viber + 381617522853 WhatsApp +381617522853 MIODRAG PAVLOVIĆ Psiholog i edukant Sistemske porodične psihoterapije i
Psiholog Vesna Petković
Početna Blog Psiholozi Uputstvo O nama Vesna Petković ZAKAŽITE SEANSU vesnapetkovic021@gmail.com Viber +381642234321 WhatsApp +381642234321 Vesna Petković Psihoterapeut pod supervizijom Master iz kliničke psihologije završila